KLASA: UP/II-008-07/15-01/484

URBROJ: 401-01/04-16-04

Zagreb, 27. travnja 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj: 26 Su-6258/2015 od 11. lipnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Općinskog suda u Splitu broj: 26 Su-6258/2015 od 11. lipnja 2015. godine.

2.    Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ……… za dostavom odluke Državnog sudbenog vijeća ovjerenu službenim pečatom i potpisanu od strane ovlaštene osobe po osnovi koje Ante Šarić, sudac izvanparničnog odjela Općinskog suda u Splitu obnaša navedenu sudačku dužnost.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općinskog suda u Splitu odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer informacije čiju dostavu žaliteljica traži se ne bi mogle smatrati informacijama u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.  

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je obrazloženje razloga zbog čega joj je odbijen pristup informacijama potpuno bespredmetno, te da kao takvo predstavlja tešku povredu Zakona o pravu na pristup informacijama pa tako službenik za informiranje tvrdi da tražene informacije nisu informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da tražene informacije nemaju javni karakter. Ističe kako nijedna od navedenih tvrdnji ne nalazi uporište u Zakonu o pravu na pristup informacijama budući rad svih državnih službenika, državnih dužnosnika, državnih namještenika, javnih službenika, službenika lokalne uprave i samouprave te zaposlenika  državnih, lokalnih i javnih tvrtki plaćaju  građani Republike Hrvatske, u svojstvu njihovog poslodavca i to putem državnog (ili gradskog) proračuna pa stoga ne postoji mogućnost da bi se od građana RH iliti poslodavca svima navedenima sakrile informacije u smislu informacija koje je zatražila, a koje imaju javni karakter. Također ističe kako sve odluke koje se tiču statusa sudaca kao i svih prethodno navedenih imaju javni karakter i moraju biti dostupne javnosti. Žaliteljica nadalje u svojoj žalbi ukazuje da je rješenje označeno neispravnom oznakom sudske uprave „Su“, da je godina u oznaci predmeta navedena sa četiri znamenke, umjesto sa zadnje dvije znamenke, da grb u rješenju nije hrvatski grb, kao i da je pečat s grbom Republike Hrvatske, a kojim je ovjereno pobijano rješenje krivotvoren. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za dopunu informacija od Državnog sudbenog vijeća zatražila odluku Državnog sudbenog vijeća ovjerenu službenim pečatom i potpisanu od strane ovlaštene osobe po osnovi koje Ante Šarić, sudac izvanparničnog odjela Općinskog suda u Splitu obnaša navedenu sudačku dužnost. Nadalje je utvrđeno da je Državno sudbeno vijeće dopisom Broj: PPI-3/15 od 13. ožujka 2015. godine ustupilo zahtjev za dopunu informacija žaliteljice Općinskom sudu u Splitu na nadležno postupanje s obzirom da Državno sudbeno vijeće ne posjeduje takvu informaciju. Nadalje je utvrđeno da je odlučujući o zahtjevu žaliteljice Općinski sud u Splitu donio rješenje broj: 26 Su-6258/2015 od 11. lipnja 2015. godine, kojim je odbio zahtjev žaliteljice jer informacije čiju dostavu žaliteljica traži se ne bi mogle smatrati informacijama u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.  

Člankom 117. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo poništiti rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Iz spisa predmeta proizlazi da Općinski sud u Splitu ne posjeduje traženu informaciju. Naime, povodom izjavljene žalbe žaliteljice i potrebe dostave informacija Povjerenici za informiranje Općinski sud u Splitu izvršio je uvid u osobni očevidnik suca Ante Šarića te je utvrđeno da u istom ne postoji odluka Državnog sudbenog vijeća ovjerena službenim pečatom i potpisana od strane ovlaštene osobe po osnovi koje Ante Šarić obnaša navedenu sudačku dužnost, a također je utvrđeno da u istom postoji Odluka o izboru predsjednika Općinskog suda u Splitu od dana 28. prosinca 1990. godine, klasa: 711-02/90-110/06, objavljena u Narodnim novinama, broj 59/1990. O navedenom je sastavljena službena bilješka tajnice suda broj: Su-6258/2015 od 4. studenog 2015. godine i ista je sastavni dio prvostupanjskog spisa predmeta.

Sukladno navedenom, iako je Općinski sud u Splitu u prvostupanjskom postupku pogrešno zaključio da odluka koju žaliteljica traži se ne bi mogla smatrati informacijom u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da takva vrsta informacija nema javni karakter, budući da je u žalbenom postupku utvrđeno da Općinski sud u Splitu ne posjeduje traženu informaciju, ne može se udovoljiti traženju žaliteljice da joj se omogući pristup traženoj informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Vezano za navode žaliteljice da je pobijano rješenje označeno neispravnom oznakom sudske uprave „Su“, da je godina u oznaci predmeta navedena sa četiri znamenke, umjesto sa zadnje dvije znamenke, da grbu rješenju nije hrvatski grb, kao i da je pečat s grbom Republike Hrvatske, a kojim je ovjereno pobijano rješenje krivotvoren, ističe se kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, a zadaća je Povjerenice za informiranje da štiti prati i promiče pravo na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija, a ne utvrđivanje je li grb krivotvoren i slično.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr.  sc. Anamarija Musa, dipl.  iur.