KLASA: UP/II-008-07/19-01/577

URBROJ: 401-01/06-20-8

Zagreb, 15. siječnja 2020. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Broj: PPI-DO-9/2019 od 13. kolovoza 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Broj: PPI-DO-9/2019 od 13. kolovoza 2019. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o ukupnom broju predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku klasificiranih stupnjem tajnosti „ograničeno” u razdoblju od početka 2011. do kraja 2018. godine, temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tijelo javne vlasti traženu informaciju ne posjeduje u obliku gotovog dokumenta nego bi se isti morao izraditi.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje, opširno pojašnjava da je primoran informacije iz postupka u kojem je stranka, a koje su mu onemogućene, tražiti putem Zakona o pravu na pristup informacijama, iako to u načelu drži pogrešnim. Ističe da mu kao stranci u postupku nije omogućen uvid u spis predmeta, pa je stoga predmetnim zahtjevom zatražio informacije o mogućim sličnim slučajevima, predmetima po kalendarskim godinama sa identičnom oznakom tajnosti „ograničeno” od 2011. do kraja 2018. godine te upozorava na sustavno kršenje Zakona o tajnosti podataka (Narodne novine, broj 79/07. i 86/12.). Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj od Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, zahtjevom za pristup informacijama od 1. kolovoza 2019. godine zatražio sljedeće: „traži statističke informacije po kalendarskim godinama, o sveukupnom broju predmeta klasificiranih stupnjem tajnosti „ograničeno” u razdoblju od početka 2011. do kraja 2018. godine poslovno predmetno označenih oznakom OGR-tajnosti, počevši od 2011. godine do zaključno kraja 2018. godine, po godinama nastajanja, s posebnim osvrtom o istovjetnima u kojima ovlaštene stranke u postupku nemaju pravo uvida u predmetne označene spise, kao što je to u njegovom predmetu Broj: OGR-4/2011, u kojemu mu do danas nije omogućen uvid, razgledavanje i preslika predmeta. Dakle, traži da mu se dostave statistički podaci po godinama nastajanja još i danas otvorenih OGR predmeta.”

Također je utvrđeno da je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje Broj: PPI-DO-9/2019 od 13. kolovoza 2019. godine kojim je odbilo zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. iz razloga što se istim traže informacije koje se ne mogu smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo da se zahtjev žalitelja ne može podvesti pod traženje informacije u zakonskom smislu iz razloga što isti traži podatke do kojih je moguće doći isključivo dodatnim angažmanom, obzirom da traži da mu se izradi popis predmeta klasificiranih stupnjem tajnosti „OGRANIČENO” u razdoblju od početka 2011. godine do kraja 2018. godine, po godinama nastajanja, s posebnim osvrtom na određene predmete, pa je stoga zahtjev odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U osporenom se rješenju prvostupanjsko tijelo pozvalo i na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

S obzirom na sadržaj zahtjeva žalitelja u kojem je navedeno da se traže statistički podaci koji bi po logici stvari trebali postojati kod prvostupanjskog tijela koje zasigurno vodi podatke o svom radu od prvostupanjskog tijela je aktom KLASA: UP/II-008-07/19-01/577, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 2. rujna 2019. godine, kao nadopuna spisa predmeta zatraženo da pojasni način na koji se u navedenom tijelu javne vlasti vode podaci o radu na predmetima sa u zahtjevu navedenom oznakom tajnosti odnosno da se žalbenom tijelu dostave traženi statistički podaci ukoliko isti postoje.

Dana 23. rujna 2019. godine Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku dostavilo je Povjereniku za informiranje obavijest Broj: PPI-DO-9/2019 od 17. rujna 2019. godine u kojoj su sadržane određene informacije koje se odnosi na broj predmeta označenih oznakom „OGRANIČENO” po godinama. Međutim, uvidom u navedeni akt utvrđeno je kako se radi o opisnom odgovoru koji sadrži neke od traženih podataka, ali i da se radi o odgovoru koji je izrađen u žalbenom postupku te iz kojeg nije vidljivo iz kojeg izvora podataka su izlučeni podaci koji se u tom aktu navode.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje  u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Uzimajući u obzir žalbene navode te činjenicu da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju kao razlog odbijanja navelo da se ne radi o informaciji u zakonskom smislu, da se u obrazloženju navedenog rješenja pozvalo i na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja definira što ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama, kao i da je u žalbenom postupku Uredu povjerenika dostavilo izrađenu informaciju koja se odnosi na traženje žalitelja, u žalbenom je postupku zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

S obzirom da je iz svega ranije navedenog razvidno da bi Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, trebalo posjedovati određene informacije koje se odnose na zahtjev žalitelja u nekom od zakonski propisani oblika informacije, prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku po zahtjevu za pristup informacijama žalitelja od 1. kolovoza 2019. godine, u obvezi točno utvrditi koje informacije koje su se u istom tražile ima u svom posjedu, odnosno da li je moguće tražene podatke izlučiti iz neke postojeće baze, registra ili upisnika predmeta te nakon toga utvrditi sadrže li takve informacije koji od razloga za ograničenje pristupa informacijama koja su propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama i nakon što utvrdi sve relevantne činjenice, donijeti odluku o mogućnosti pristupa informacijama.

U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Pri navedenom se ističe da obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

Omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja ili dorađivati postojeće informacije te na taj način izrađivati novu informaciju.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan