KLASA: UP/II-008-07/19-01/874
URBROJ: 401-01/05-20-3
Zagreb, 8. siječnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, broj: 26/2019 od 15. studenog 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, broj: 26/2019 od 15. studenog 2019. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev ......... za pristup preslikama zapisnika sa sjednica Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak održanih od 1. srpnja do 30. rujna 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama zapisnika sa sjednica Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak održanih 23. srpnja 2019., 30. srpnja 2019., 2. rujna 2019., 17. rujna 2019. i 25. rujna 2019. godine.
3. Nalaže se Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 1. osporenog rješenja djelomično je udovoljeno zahtjevu za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje u tekstu: HBOR) informacije: 1. kada su od 1. srpnja do 30. rujna 2019. godine održavane sjednice Nadzornog odbora HBOR-a; 2. koji su bili dnevni redovi tih sjednica Nadzornog odbora HBOR-a; 3. zapisnike sa sjednica Nadzornog odbora HBOR-a, na način da se žalitelju omogući pristup datumima, dnevnim redovima i odlukama o odobrenju plasmana donesenih na sjednicama Nadzornog odbora HBOR-a održanih 23. srpnja 2019., 30. srpnja 2019., 2. rujna 2019., 17. rujna 2019. i 25. rujna 2019. godine, a u okviru kojih će dnevnih redova i odluka biti vidljivi podaci o nazivu korisnika plasmana, iznosu i namjeni te nazivu projekta. Točkom 2. osporenog rješenja se preostali dio zahtjeva odbija, na način da se na dostavljenim zapisnicima prekriju podaci o sudionicima predmetnih sjednica, izlaganjima i raspravama po pojedinim točkama dnevnog reda, kao i podaci koji su i dalje zaštićeni poslovnom odnosno bankovnom tajnom i/ili ne prevladava javni interes za dostavom i tih podataka. Zahtjev je u navedenom dijelu odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je zatražena informacija bankovna tajna, odnosno jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu protiv točke II. i III. rješenja HBOR-a zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj smatra kako HBOR nije kreditna institucija te kako informacije o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti automatski dostupne javnosti. Smatra kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te kako je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 30. te 50. do 52. Zakona o općem upravnom postupku jer ga tijelo javne vlasti nije upoznalo sa utvrđenim činjenicama, niti mu je omogućilo očitovanje prije donošenja pobijanog rješenja. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. kolovoza 2019. godine zatražio sljedeće informacije: 1. kada su od 1. srpnja do 30. rujna 2019. godine održavane sjednice Nadzornog odbora HBOR-a; 2. koji su bili dnevni redovi tih sjednica Nadzornog odbora HBOR-a; 3. zapisnike sa sjednica Nadzornog odbora HBOR-a.
U obrazloženju pobijanog rješenja, u odnosu na dio kojim je odbijen žaliteljev zahtjev, HBOR citira relevantne odredbe Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o financijskom osiguranju te zaključuje da je HBOR u obvezi pridržavati se propisa o bankovnoj tajni. HBOR također uzima u obzir uzima odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka koji se odnose na poslovnu tajnu, kao i Pravilnika o zaštiti poslovne i bankovne tajne u HBOR-u, u čijem je članku 5. stavku 2. točki h) izrijekom određeno da se poslovnom tajnom smatraju dijelovi dnevnih redova sjednica tijela HBOR-a koji su zaštićeni podaci (primjerice bankovna tajna) i podaci koji proizlaze iz izlaganja i rasprava po pojedinoj točki dnevnog reda sa sjednica tijela HBOR-a. Također je uzeta u obzir Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) po kojoj bi za zakonitost obrade osobnih podataka trebala postojati makar jedna osnova iz članka 6. navedene Uredbe, a koja osnova u konkretnom slučaju ne postoji. HBOR zaključno navodi kako je provodeći test razmjernosti i javnog interesa utvrdio da svi zapisnici sjednica Nadzornog odbora sadrže i podatke o klijentima HBOR-a, a koji podaci predstavljaju poslovnu, odnosno bankovnu tajnu. Svi navedeni podaci, uključujući i osobne podatke, zaštićeni su kao povjerljivi podaci sukladno navedenim propisima, slijedom čega je odlučeno sukladno članku 23. stavku 5. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, s obzirom da navedena odredba obuhvaća i pojam bankovne tajne koja je propisana odredbom članka 156. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, broj: 159/13, 19/15, 102/15, 15/18), a na koju se HBOR poziva u pobijanom rješenju.
Također je razmatrana odredba članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona, kojom je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je HBOR u prvostupanjskom postupku iz utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak te je pogrešno primijenio pravni propis.
U tom smislu treba ukazati kako je HBOR razvojna i izvozna banka u 100% vlasništvu Republike Hrvatske osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva. Položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao posebne financijske institucije uređeni su Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, čijim je člankom 5. propisano kako je temeljni kapital HBOR-a 7.000.000.000,00 kuna te da ga uplaćuje Republika Hrvatska iz državnog proračuna.
Na navedeno se nadovezuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Zatraženi zapisnici se mogu podvesti pod odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je regulirana dostupnost informacija koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima, budući da se u njima u bitnom daje suglasnost na odluke Uprave o kreditiranju korisnika javnim sredstvima.
Nadalje, uvidom u predmetne zapisnike sa sjednica Nadzornog odbora HBOR-a, Povjerenik za informiranje u konkretnom slučaju ne nalazi postojanje razloga za ograničenje pristupa informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2. i članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u istima navode imena nazočnih osoba, dnevni rad sjednice, kratko izlaganje po pojedinim točkama dnevnog reda te donesene odluke po točkama dnevnog reda.
Naime, članovi Nadzornog odbora utvrđeni su odredbom članka 17. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, članovi Uprave HBOR imenuju su odlukom Nadzornog odbora sukladno članku 14. istoga Zakona, a zaposlenici HBOR-a koji su sudjelovali na navedenoj sjednici su zaposlenici tijela javne vlasti. Stoga, podaci o imenima i prezimenima članova Nadzornog odbora HBOR-a, članova Uprave HBOR-a i službenika HBOR-a ne mogu biti zaštićeni.
Što se tiče samih odluka po pojedinim točkama dnevnog reda, iste predstavljaju zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti u smislu članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U tom smislu su zaključci sa navedenih sjednica od javnog interesa, budući da Zakon o HBOR-u članku 10. stavku 1. propisuje kako HBOR svojim poslovanjem, u okviru svojih ovlasti i nadležnosti, potiče sustavni, održivi i ravnomjeran gospodarski i društveni razvitak, sukladno općim strateškim ciljevima Republike Hrvatske.
Visoki upravni sud Republike Hrvatske je također u svojim presudama, primjerice presuda broj: UsII-169/19-5 od 10. travnja 2019. godine, zauzeo stajalište kako informacija o krajnjim korisnicima kredita treba biti dostupna javnosti budući da HBOR raspolaže javnim sredstvima.
Nadalje, poslovnu tajnu prema stavku 1. članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Slijedom navedenog, HBOR je u prvostupanjskom postupku bio dužan pružiti valjano obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi omogućavanjem uvida u zatraženu informaciju dovelo do štetnih posljedica za njezine gospodarske interese ili gospodarske interese njezinih ugovornih partnera.
Također, tijelo javne vlasti mora argumentirano ukazati na vjerojatnu ozbiljnu povredu zaštićenog interesa. Nije dovoljno citirati zakonska ograničenja već je potrebno iste utemeljiti i obrazložiti kako bi se utvrdila vjerojatnost ozbiljne povrede gospodarskog interesa, međutim HBOR je to propustio učiniti.
S obzirom da HBOR spominje Opću uredba o zaštiti podataka, naglašava se kako je pogrešan njegov navod kako ne postoji osnova za zakonitost obrade osobnih podataka fizičkih osoba.
Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Slijedom navedenog, članak 6. stavak 1. točka c) Opće uredbe o zaštiti podataka predstavlja u konkretnom slučaju pravni temelj za obradu takvih podataka, s obzirom da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, s obzirom da su članovi Nadzornog odbora utvrđeni odredbom članka 17. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, a zaposlenici HBOR-a koji su sudjelovali na navedenoj sjednici su zaposlenici tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku je utvrđeno kako u ovom slučaju ne postoji mogućnost uskrate pristupa informaciji zbog postojanja bankovne tajne, odnosno poslovne tajne iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao niti ograničenja zbog zaštite osobnih podataka iz članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan