KLASA:  UP/II-008-07/14-01/469

URBROJ:  401-01/06-16-04

Zagreb, 18.2.2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog Crvenog križa, Urbroj: 41-10/2014 od 19.9.2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatskog Crvenog križa Urbroj: 41-10/2014 od 19.9.2014. godine.

2. Odobrava se ……… dobivanje preslike sljedećih informacija:

- Ugovora br. HCK-03/01 sklopljenog između trgovačkog društva Markot.tel d.o.o. i Hrvatskog Crvenog križa dana 26.12.2003. godine,

- Aneksa br.. HCK-03/01 sklopljenog kao dodatak ugovoru br. U-HCK-03/01 između trgovačkog društva Markot.tel d.o.o. i Hrvatskog Crvenog križa dana 26.12.2003. godine,

- Aneksa br. 01/08 sklopljenog između trgovačkog društva Markot.tel d.o.o. i Hrvatskog Crvenog križa dana 20.05.2008. godine u skladu s ugovorom U-HCR-03/01,

- Ugovora br. 008/10 sklopljenog između trgovačkog društva Moj telekom d.o.o. i Hrvatskog Crvenog križa dana 01.01.2010.,

- Aneksa br. 01/10 sklopljenog između trgovačkog društva Moj telekom d.o.o. i Hrvatskog Crvenog križa dana 01.01.2010. u skladu s ugovorom 008/10

- preslike tablice naplaćenih potraživanja od trgovačkih društava Markot.tel  d.o.o. od 2004-2010 i tvrtke Moj telekom d.o.o. od 2010-2014.

3. Nalaže se Hrvatskom Crvenom križu da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja omogući ……… pristup informacijama iz točke 2. izreke ovog rješenja.

4. Odbija se žalba ……… u dijelu koji se odnosi na financijske pokazatelje o prethodno prikupljenim novčanim sredstvima po apelima za pomoć za potres u Peruu, Japanu i na Haitiju i poplave u Pakistanu.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… za dopunom informacije od 28.7.2014. godine temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama iz zbog toga što zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže žalbu iz razloga što mu tijelo javne vlasti u osporenom rješenju nezakonito uskraćuje tražene informacije pozivajući se na poslovnu tajnu kao razlog za ograničenje pružanja informacija. Nadalje navodi da Hrvatski Crveni križ u osporenom rješenju uopće ne navodi kojim je zakonom propisano da su tražene informacije poslovna tajna te da mu nije odgovoreno na dio zahtjeva u kojem traži podatke o financijskim pokazateljima vezano za humanitarne akcije prikupljanja pomoći za žrtve peruanskog potresa, potresa na Haitiju, Japanu te poplave u Pakistanu. Također navodi kako postoji javni interes za traženim informacijama iz zahtjeva da se sazna koliko je i tko dobio sredstava od poziva na broj 060 9011. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno je da je žalitelj Hrvatskom Crvenom križu, kao tijelu javne vlasti, podnio dana 9. srpnja 2014. godine zahtjev za pristup informacijama, u kojem je zatražio sljedeće informacije: 1. Prvi i svi naknadni ugovori o zakupu telefonskih brojeva 060 9011, 060 602090, 060 9008 i svih drugih zakupljenih 060 telefonskih brojeva koje je Hrvatski Crveni križ potpisao sa trgovačkim društvom Markot.tel d.o.o. iz Zagreba, Trg Sportova 11, 2. Prvi i svi naknadni ugovori o zakupu svih zakupljenih 060 telefonskih brojeva koje je Hrvatski Crveni križ potpisao sa trgovačkim društvom Moj telekom d.o.o. iz Zagreba, Trg Sportova 11, 3. Koliko su od prvog poziva na zakupljene 060 brojeve pa do početka pozivanja u svibnju 2014. na 060 9011 za poplavljene u Posavini Markot.tel d.o.o. i Moj telekom d.o.o. sveukupno prikupili novca po godinama i po nazivima humanitarnih akcija, a koliko i kada uplatili na žiro-račun Hrvatskog Crvenog križa (npr. akcija „pomoć žrtvama peruanskog potresa“ je trajala od dana do dana 2007. godine do kada je bilo x tisuća pozivai na žiro-račun Markot.tel d.o.o. uplaćeno točan iznos kuna, od čega je Markot.tel d.o.o. Hrvatskom Crvenom križu uplatio točan iznos kuna) i 4. Svi pisani zahtjevi Hrvatskog Crvenog križa iz veljače 2014. upućeni pružateljima usluga fiksne telefonije i svi kasniji pisani odgovori (odbijenice) pružatelja usluga fiksne telefonije.

Utvrđeno je i da je žalitelj dana 28.7.2014. godine vezano za očitovanje Hrvatskog Crvenog križa Broj: 19-97-2014 od 24.7.2014. godine zatražio dopunu informacija pod točkama 1., 2. i 3. gore navedenog zahtjeva od 9.7.2014. godine, navodeći da mu nije dostavljena informacija pod točkom 3. te da ustrajava na traženju preslika ugovora navedenih pod točkama 1. i 2. istog zahtjeva.

Također je utvrđeno da je Hrvatski Crveni križ riješio zahtjev žalitelja na način da je u pogledu predmetnog zahtjeva dopisom Broj: 41-5-1/2014 izvijestio žalitelja da o prikupljenim novčanim sredstvima po apelima za pomoć kontinuirano izvješćuje javnost na svojim internetskim stranicama, kao i o njihovom trošenju te donio osporeno rješenje Urbroj: 41-10/2014 od 19.9.2014. godine kojim je odbijen predmetni zahtjev u pogledu ugovora sklopljenih između Hrvatskog Crvenog križa i tvrtke Moj telekom d.o.o. koja je pravni sljednik tvrtke Markot.tel d.o.o. iz razloga što su isti poslovna tajna.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je u obrazloženju istog navedeno da je u ugovoru sklopljenom između Hrvatskog Crvenog križa i tvrtke Moj telekom d.o.o. postoji odredba pod naslovom Tajnost podataka u kojoj je navedeno da su ugovorne strane suglasne da ugovor obvezuje obadvije strane na čuvanje tajnosti svih povjerljivih informacija, tehničkih značenja, sadržaja, financijskih pokazatelja priopćenja od strane jedne strane ovog ugovora drugoj, uključivo i sadržaja ovog ugovora te da su strane suglasne da se obaveza čuvanja tajnosti odnosi i na osoblje obiju strana i da će samo osoblje kojem su povjerljivi podaci potrebni za rad, sa istima biti i upoznato te da ista odredba obvezuje ugovorne strane i tri godine nakon prestanka važenja navedenog ugovora. U obrazloženju osporenog rješenja  navodi se i da je tijelo javne vlasti nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da je potrebno ograničiti pristup traženoj informaciji, a slijedom činjenice da Hrvatski Crveni križ javno objavljuje informacije koje se odnose na financijske pokazatelje koji proizlaze iz sklopljenih ugovora koje žalitelj zahtjevom traži, pa im se ne čini svrsishodnim dostavljati same ugovore. Pojašnjavaju da je tijelo javne vlasti potpisalo ugovor u kojem stoji klauzula o poslovnoj tajni i kako bi dostavljanjem traženih ugovora prekršili njihove odredbe te se doveli u situaciju moguće tužbe od strane tvrtke s kojom su navedene ugovore potpisali.

Člankom 6.  Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama  propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 16. stavkom 3.  Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Iz osporenog rješenja razvidno je da je tijelo javne vlasti navelo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa te da je kao razlog za uskratu informacija navelo poslovnu tajnu odnosno klauzulu o obvezi čuvanja tajnosti povjerljivih informacija iz ugovora koje je žalitelj tražio zahtjevom za pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje su kao dio spisa predmeta dostavljeni svi ugovori i ostale informacije koje su predmet ovog postupka, međutim tijelo javne vlasti nije uz spis predmeta dostavilo zapisnik odnosno neki drugi dokument iz kojih bi bio vidljiv postupak odnosno način provođenja testa razmjernosti i javnog interesa u prvostupanjskom postupku. Također, u osporenom rješenju tijelo javne vlasti nije navelo da li je pri rješavanju predmetnog zahtjeva, provodeći test razmjernosti i javnog interesa, uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa informaciji.

Povjerenica za informiranje je postupajući u žalbenom postupku izvršila uvid u dostavljene akte u spisu predmeta te je utvrdila da Hrvatski Crveni križ nije dostavio dokaz o tome da su predmetni ugovori i njegovi aneksi te tablica naplaćenih potraživanja određeni kao poslovna tajna. Naime, člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka je propisano što se može odrediti kao poslovna tajna te na koji način, a u ovom slučaju je utvrđeno da u članku 17. Ugovora br. 008/10 potpisanog dana 1.1.2010. godine, između Hrvatskog Crvenog križa i trgovačkog društva Moj Telekom d.o.o. postoji odredba o tajnosti, ali ista nije po mišljenju Povjerenice za informiranje u skladu s definicijom poslovne tajne iz navedenog zakona.

Izvršenim uvidom u navedene Ugovore te ostale dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka, Povjerenica za informiranje je zaključila da se ne može utvrditi na koji bi se način povrijedio gospodarski interes ugovornih strana njihovim davanjem na uvid javnosti. Drugim riječima, zatražene informacije (ugovore te tablicu naplaćenih potraživanja) ne možemo smatrati poslovnom tajnom u smislu definicije Zakona o zaštiti tajnosti podataka, posebice jer se u navedenom ugovoru navode međusobna prava i obveze ugovornih strana te s obzirom da su u tablici naplaćenih potraživanja navedeni samo novčani iznosi, bez navođenja podataka koji bi se mogli smatrati proizvodnom tajnom, rezultatima istraživačkog ili konstrukcijskog rada te drugim podacima zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese trgovačkog društva koje je ugovorna strana istog ugovora.

Dakle, ovom slučaju razlozi za omogućavanje pristupa zatraženim informacijama bili bi u transparentnosti rada Hrvatskog Crvenog križa prilikom provođenja akcija prikupljanja humanitarne pomoći te raspolaganja prikupljenim sredstvima u navedenim akcijama. Naime, unatoč činjenici da predmetni ugovori sadrže odredbe o tajnosti podataka žalbeno tijelo smatra da isti predstavljaju informacije o raspolaganju javno prikupljanim sredstvima i da u tom slučaju nema mjesta za ograničavanje pristupa takvim informacijama zainteresiranoj javnosti. Također je važna činjenica da se navedeno tijelo javne vlasti pretežito bavi humanitarnom djelatnošću a ista je od općeg društvenog interesa te se analizom sadržaja iz medija može zaključiti da vezano za provođenje humanitarnih akcija postoji veliki interes javnosti za dostupnošću tih informacija.

Osim navedenog, uvidom u osporeno rješenje kojim je odbijen zahtjev žalitelja za dopunom informacije, utvrđeno je i da Hrvatski Crveni križ pri odlučivanju o predmetnom zahtjevu nije pri provođenju testa razmjernosti i javnog interesa uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima koje bi trebale biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Također, važno je napomenuti i kako bilo koja pravna ili fizička osoba koja sklapa ugovor sa tijelom javne vlasti mora biti svjesna da ulazi u javni prostor gdje prevladava javni interes i gdje pretežu pojačana načela transparentnosti. S obzirom da žalitelj traži informacije koje se odnose na sklapanje ugovora tijela javne vlasti s drugim pravnim osobama te da bi takve informacije bilo kada mogla zatražiti bilo koja domaća ili strana fizička ili pravna osoba, Povjerenica za informiranje je mišljenja da nema mjesta za uskratu takvih informacija.

Naime, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je i osiguravanje transparentnosti tijela javne vlasti i omogućavanje građanima kontrole rada tih tijela. Stoga primjerice ugovori, računi i ostali troškovi tijela javne vlasti u poslovanju s pravnim osobama predstavljaju informaciju od javnog interesa i ne bi trebali biti uskraćeni korisnicima prava na informaciju.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da  kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada obavještava korisnika da je informacija javno objavljena.

S obzirom na navode žalbe u pogledu dijela traženih informacija pod točkom 3. predmetnog zahtjeva za informacijama koje se odnose na financijske pokazatelje o ranijim humanitarnim akcijama iz dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno je da je Hrvatski Crveni križ u pogledu navedenog traženja uputio žalitelju dopis Broj: 41-5-1/2014 od 11.08.2014. kojim su ga izvijestili da o prikupljenim novčanim sredstvima po apelima za pomoć, Hrvatski Crveni križ izvješćuje javnost kontinuirano na svojoj web stranici, kao i o njihovom trošenju.

Vezano za navedeno izvršen je uvid u internetske stranice Crvenog križa te je iz istih vidljivo da navedeno tijelo javne vlasti objavljuje na istima iznose i način na koji su prikupljeni po pojedinačnim apelima za pomoć tijekom godina, iznose većih donacija kao i imena tvrtki koje su se odrekle svojih prihoda kao njihovi telekomunikacijski partneri vezano za prikupljanje pomoći putem poziva na donatorski telefon. Iz dokumentacije u spisu predmeta vidljivo je kako je tijelo javne vlasti izvijestilo žalitelja da su informacije vezane za prikupljanje novčanih sredstava po apelima za pomoć javno objavljene te je po mišljenju Povjerenice za informiranje postupilo sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.