KLASA: UPII-008-07/19-01/554
URBROJ: 401-01/03-19-2
Zagreb, 19. prosinca 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Dumovca, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/19-002/246, URBROJ: 251-02-02/14-19-8od dana 19. srpnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće:
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba KLASA: 008-02/19-002/246, URBROJ: 251-02-02/14-19-8 od dana 19. srpnja 2019. godine.
2. Omogućava se ......... pravo na pristup informacijama – preslici Procjembenog elaborata BR. 22/03/2017.
3. Nalaže se Gradu Zagrebu da u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), a kojim je tražio procjembeni elaborat za prodani stan koji je bio u vlasništvu Grada Zagreba, temeljem članka 23. stavka 5. točka 2., a u vezi s člankom 15. stavak 2. točka 5.Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj navodi da je elaborat plaćen iz gradskog proračuna i da građani Grada Zagreba imaju pravo na pristup predmetnom elaboratu za gradski stan koji je možda prodan ispod cijene. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 14. lipnja 2019. godine zatražio procjembeni elaborat za prodani stan koji je bio u vlasništvu Grada Zagreba – troiposobni stan na adresi ........., broj 93, na VIII. (osmom) katu, koji se sastoji od tri i pol sobe i ostalih prostorija površine 68,14 m2, kojem pripada spremište površine 1,27 m2, što sveukupno iznosi 69,41 m2, neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine označene kao z.k.č. 7466/3 k.o.Grad Zagreb, po novoj izmjeri k.č. 4057 k.o. Peščenica, upisanog u podulošku 56970 k.o.Grad Zagreb knjige položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ujedno spominje i Zaključak o prodaji stana KLASA: 371-02/19-01/143, URBROJ: 251-03-02-19-2od dana 06. lipnja 2019. godine, a koji je donesen na temelju članka 17. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grad 15/12, 16/13, 24/13, 4/16 i 7/18) koji je donio gradonačelnik Grada Zagreba, a koja se odnosi na odabranog najpovoljnijeg ponuditelja za predmetnu nekretninu.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informaciju koja je predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavak 5. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2.,3.,4., a u vezi s člankom 16. stavak 1. ovog Zakona
Člankom 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Nadalje stavkom 3. istog članka propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja intelektualno vlasništvo, jer je izrađena od strane ovlaštenog sudskog vještaka te predstavlja njegovo intelektualno vlasništvo. Prvostupanjsko tijelo nadalje u pobijanom rješenju navodi, da je stvaranje elaborata rezultat intelektualne sposobnosti i jedinstvenosti sudskog vještaka koji ga je izradio te da stoga ima individualni karakter, da je u pravnom sustavu Republike Hrvatske osigurana pravna zaštita intelektualnog vlasništva od neovlaštene uporabe ili umnožavanja predmeta intelektualnog vlasništva i to Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne Novine, broj: 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17). Između ostaloga prvostupanjsko tijelo napominje da u spisu predmeta ne postoji izričit pristanak nositelja prava za umnožavanje njegovog djela - procjembenog elaborata te se s time u vezi napominje da Zakon o pravu na pristup informacijama ne propisuje obvezu tijela da pribavlja takav izričiti pristanak odnosno da opet s druge strane Zakon ne propisuje niti to da se informacija može ograničiti samo ako bi nositelj prava to izričito zabranio. Nadalje u pobijanom rješenju se ističe da je javni interes zadovoljen javnom objavom Zaključka o prodaji stana KLASA: 371-02/19-01/143, URBROJ: 251-03-02-19-2 od dana 06. lipnja 2019. godine, a gdje je navedena cijene stana koja je utvrđena predmetnim procjembenim elaboratom.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Odredbom članka 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Uvidom u spis predmeta drugostupanjsko tijelo je utvrdilo da je žalitelj tražio procjembeni elaborat za prodani stan koji je bio u vlasništvu Grada Zagreba koji predstavlja točno određenu informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacija.
Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je i da je predmetni elaborat bio temelj za formiranje prodajne cijene stana koji je bio u vlasništvu Grada Zagreba. Navedeno je vidljivo i iz Zaključka o prodaji stana, KLASA: 371-02/19-01/143, URBROJ: 251-03-02-19-2 od dana 06. lipnja 2019. godine, koji je donio gradonačelnik Grada Zagreba.
Odredbom članka 67. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj: 19/2013,137/2015, 123/2017), propisano je da sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čine njezinu imovinu. Jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom pažnjom dobrog gospodara.
Člankom 68. stavkom 3. istog Zakona, propisano je da su prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave: općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe; prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava; prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice; prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo; novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom; udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom; sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu; drugi prihodi određeni zakonom.
Statutom Grada Zagreba od dana 23. prosinca 2016. godine, objavljenog u Službenom glasniku Grada Zagreba broj 23, odredbom članka 153. propisano je da ovlast za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu Grada Zagreba imaju Gradska skupština i gradonačelnik u skladu sa zakonom. Ujedno člankom 169. propisano je da je djelovanje Grada Zagreba javno.
Nadalje, Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/2015), propisano je da se isti primjenjuje prilikom procjene vrijednosti nekretnina, njihovih sastavnih dijelova, njihovih pripadaka i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao tržišne vrijednosti. Stavkom 2. istog članka propisano je da je procjena vrijednosti nekretnine iz stavka 1. ovoga članka multidisciplinarni postupak tržišnog vrednovanja prema zadatcima naručitelja, koji provode stalni sudski vještaci za procjenu nekretnina i stalni sudski procjenitelji, čije ovlasti proizlaze iz posebnih propisa kojima se uređuje rad sudova i postupci izvlaštenja. Nadalje člankom 5. propisano je da je procjembeni elaborat dokument kojim se procjena vrijednosti nekretnina jasno i transparentno prezentira u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja. Člankom 9. istog Zakona propisano je da je procjenitelj fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.
Pravilnikom o metodama procijene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj: 79/2014) člankom 1. propisano je da se istim razrađuju metode procijene vrijednosti nekretnina, i to poredbena, prihodovna i troškovna metoda, i druga pitanja u svezi s tim. Nadalje, da su navedeno metode propisane uredbom kojom se uređuje način procjene vrijednosti nekretnina, način prikupljanja podataka i njihova evaluacija za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj neovisno u čijem su vlasništvu. Nadalje, istim člankom je propisano da je cilj ovoga Pravilnika utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnina prema jedinstvenim metodama i postupcima. Člankom 67 i 68. istog pravilnika propisani su elementi i oblik i sadržaj procjembenog elaborata, dok su u prilogu 1. A) određeni koeficijenti za obračun korisnih vrijednosti površina – stambeni prostor.
Nadalje, Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine, broj: 38/2014, 123/2015, 29/2016) članak 24. propisano je da za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Nagrada se određuje u bodovima, a vrijednost boda je 2,00 kune bruto bez PDV-a, dok je članak 25. propisano da nagrada za vještačenje povjereno pravnoj osobi pripada toj pravnoj osobi. Ujedno prilog navedenog Pravilnika je i cjenik, odnosno naknada i nagrada stalnim sudskim vještacima.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa, međutim, u žalbenom postupku je utvrđeno kako tijelo javne vlasti uopće nije trebalo provoditi predmetni test obzirom da se radi o informaciji o raspolaganju javnim sredstvima, dakle, prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, iz navedenih odredbi je vidljivo da se rad prvostupanjskog tijela financira javnim sredstvima, da je njegovo djelovanje javno, da prvostupanjsko tijelo imovinom mora upravljati, koristiti se i raspolagati pažnjom dobrog gospodara. U konkretnom slučaju radi se o informaciji koja sadrži podatke od javnog značaja jer se radi o procjembenom elaboratu, koji je bio temelj za sklapanje pravnog posla, kupoprodajnog ugovora, Grada Zagreba s najpovoljnijim ponuditeljem, a vezano za prodaju nekretnine koja je bila u vlasništvu Grada Zagreba. Nadalje, uvidom u dostavljenu informaciju utvrđeno je da je sudski vještak, odnosno pravna osoba, trgovačko društvo IvNe građevina d.o.o. izradilo traženu informaciju, Procjembeni elaborat broj. 22/03/2017, na zahtjev Grada Zagreba, iz čega proizlazi da je prilikom izrade procjembenog elaborata došlo do raspolaganja javnim sredstvima od strane prvostupanjskog tijela jer je stalni sudski vještak, odnosno trgovačko društvo IvNe građevina d.o.o. za izradu predmetne informacije, a sukladno propisima primio naknadu i nagradu za izradu predmetnog elaborata.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju istaknulo pogrešnu pravnu osnovu uskrate informacije, budući da procjembeni elaborat nije intelektualno djelo/vlasništvo, kako to navodi prvostupanjsko tijelo.
Naime, odredbom članka 5. stavka 1. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17), koji je bio na snazi u vrijeme izrade tražene informacije, propisano je kako je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Iz navedenog je vidljivo kako procjembeni elaborat ne može sam po sebi biti intelektualno vlasništvo jer mu manjkaju određeni elementi, poput kreativnosti, intelektualnosti (duhovnosti) sadržaja, originalnosti i individualnosti da bi ga mogli smatrati autorskim djelom, budući da se izrađuje po određenom zadanom, šablonskom konceptu slijedeći primjenjive zakonske odredbe. Sadržaj procjembenog elaborata se stoga ne može uzdići na razinu intelektualne dragocjenosti i jedinstvenog kreativnog uratka.
Zaključno, sam procjembeni elaborat sadrži detaljni izračun kupoprodajne cijene koji se u bitnom temelji na javnim ispravama koje su izdala nadležna tijela, uz popis svih relevantnih propisa koji su uzeti u obzir, iz kojeg razloga u konkretnom slučaju nije moguće niti primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan