KLASA: UP/II-008-07/17-01/1014
Zagreb, 19. prosinca 2018.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, zastupanog po povjereniku ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva vanjskih i europskih poslova KLASA: 008-02/17-11/36, URBROJ: 521-GT-01-03-17-3 od 17. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova izjavljena protiv rješenja Ministarstva vanjskih i europskih poslova KLASA: 008-02/17-11/36, URBROJ: 521-GT-01-03-17-3 od 17. listopada 2017. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova KLASA: 008-02/17-11/36, URBROJ: 521-GT-01-03-17-3 od 17. listopada 2017. godine, u točki 1. izreke rješenja odbačen je zahtjev za pristup informacijama Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, zastupanog po povjereniku ........., (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. rujna 2017. godine, u dijelu kojim je tražio dostavu preporuka za zapošljavanje u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ........., temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ne posjeduje traženu informaciju. U točki 2. izreke rješenja, odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 25. rujna 2017. godine, u dijelu kojim traži dostavu životopisa ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložilo žalbu u kojoj u bitnom navodi da podnosi žalbu jer je došlo do protuzakonite uskrate informacija, zamjenom teza da se radi o „osobnim podacima“. Žalitelj navodi kako zahtjevom za pristup informacijama nisu traženi nikakvi „osobni podaci diplomatske savjetnice .........“, već samo „životopis“ i „preporuka za zapošljavanje u državnoj službi“, koje je obavljeno mimo odredbe članka 36. Zakona o vanjskim poslovima („Narodne novine“, broj 48/96., 72/13. i 127/13.), a i u suprotnosti s člankom 30. istog Zakona, kojim je propisano da kandidati za prijam u službu vanjskih poslova, pored općih uvjeta za prijam u državnu službu utvrđenih propisima o državnim službenicima i namještenicima, moraju ispunjavati i posebne uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjem redu službe vanjskih poslova. Ističe kako su „opći uvjeti za prijam u državnu službu utvrđeni propisima o državnim službenicima i namještenicima“ propisani u Zakonu o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 49/12. - pročišćeni tekst, 37/13., 38/13. i 1/15.), npr., u članku 45. u kojem je određeno da se „slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda državnog službenika u skladu s ovim Zakonom“ te da je „putem javnog natječaja obvezno popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom izrijekom propisano"', pri čemu ukazuje i na odredbu članka 31. stavka 1. Zakona o vanjskim poslovima kojom je propisano da se državni službenici i namještenici primaju se u službu vanjskih poslova na temelju natječaja. Nadalje ističe da s obzirom na činjenicu da je odredbom članka 48. stavka 1. Zakona o državnim službenicima propisano da osoba koja se prima u državnu službu mora imati odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, ispunjavanje navedenog uvjeta može biti razvidno jedino iz životopisa, u kojem mogu biti „cenzurirani“ baš svi osobni podaci kao što su datum rođenja, bračno stanje, OIB, adresa, broj telefona i slično. Žalitelj navodi kako skrivanje Ministarstva vanjskih i europskih poslova iza odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka, te dodatno pozivanje na rješenje Povjerenice za informiranje (KLASA: UP/II-008-07/17-01/58, od 11. srpnja 2017.), nije drugo doli kršenje Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da je popunjavanje radnog mjesta u Veleposlanstvu u Moskvi obavljeno i suprotno odredbama članka 34. Zakona o vanjskim poslovima, isto kao što je to učinjeno i u suprotnosti s odredbama članka 45.c Zakona o državnim službenicima, iz čeg izvodi zaključak kako je uskrata traženih podataka „ponašanje“ suprotno odredbi članka 16. Zakona o državnim službenicima kojom je propisano da je državni službenik obvezan pri obavljanju svojih dužnosti postupati u skladu s načelom zakonitosti i zaštite javnog interesa i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju prema strankama i suradnicima radi postizanja vlastitog interesa ili interesa druge fizičke ili pravne osobe. Nadalje navodi kako je vezano uz konkretni slučaj važno upozoriti i na činjenicu da Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske navodi kako sprječavanje korupcije na svim razinama predstavlja ključ uspješne antikorupcijske politike, ali i obvezu Republike Hrvatske, koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije te relevantnih dokumenata Vijeću Europe i Europske unije pri čemu se kao jedno od prioritetnih područja u borbi protiv korupcije navodi i pravo na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. rujna 2017. godine, zatražio od Ministarstva vanjskih i europskih poslova dostavu: 1. Poziva na iskaz interesa za rad u Veleposlanstvu u Moskvi, 2. Zapisnika Komisije za provedbu postupka po iskazanom interesu, 3. Odluke o rasporedu na rad, 4. Ugovor o rasporedu na rad, 5. Preporuke za zapošljavanje u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i 6. Životopis „diplomatske savjetnice“, a sve vezano za činjenicu da se na javnim mrežnim stranicama Ministarstva u Moskvi među diplomatskim osobljem pojavilo i ime „........., diplomatski savjetnik“. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u dopisu KLASA: 008-02/17-11/36, URBROJ: 521-GT-01-03-17-2 od 17. listopada 2017. godine upućenom žalitelju, navelo da mu dostavljaju sljedeće: 1. Poziv za iskaz interesa broj 1 od 10. ožujka 2017. godine, objavljen dana 13. ožujka 2017. godine na internim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, 2. Presliku zapisnika komisije u dijelu koji se odnosi na VRH Moskva, 2 izvršitelja, mjesto broj 49, 3. Presliku odluke o rasporedu na rad ........., u VRH Moskva i 4. Presliku ugovora o rasporedu ......... na rad. U citiranom dopisu Ministarstva vanjskih i europskih poslova također je navedeno da će se u dijelu zahtijeva koji se odnosi na dostavu „preporuka“ i „životopisa“ donijeti posebno rješenje. Također je utvrđeno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova rješenjem KLASA: 008-02/17-11/36, URBROJ: 521-GT-01-03-17-3 od 17. listopada 2017. godine, u točki 1. izreke rješenja odbacilo zahtjev žalitelja u dijelu kojim traži dostavu preporuka za zapošljavanje u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ........., a u točki 2. izreke odbilo zahtjev žalitelja u dijelu u kojem traži dostavu životopisa .........
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva te donošenja osporenog rješenja („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka bilo je propisano da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka 7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U žalbenom postupku Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavilo je Povjereniku za informiranje životopis ........., Prijavni obrazac Poziv za iskaz interesa broj 1 za 2017. godinu od 10. ožujka 2017. godine, a uz dokumentaciju koja je povodom predmetnog zahtjeva dostavljena žalitelju, naknadno i Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova KLASA: 011-07/-03/6, URRBROJ: 521-GT-01-03-17-22 od 24. srpnja 2017. godine.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da ne prevladava javni interes za omogućavanje pristupa životopisu ......... s obzirom da se isti nije trebao dostavljati tijelu javne vlasti u konkretnom slučaju.
Naime, u članku 48. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15. i 61/17.) propisani su uvjeti za prijam u državnu službu pa je tako u stavku 1. propisano da osoba koja se prima u državnu službu mora imati: a) odgovarajući stupanj obrazovanja, b) odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, osim u slučaju prijma vježbenika, c) zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima, d) hrvatsko državljanstvo.
U članku 26. Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova propisani su posebni uvjeti prijama, pa je tako u stavku 1. propisano da se prijam u službu vrši sukladno Zakonu o državnim službenicima. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da pored općih uvjeta sadržanih u Zakonu o državnim službenicima i Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, kandidat za prijam na radno mjesto u službi vanjskih poslova mora ispuniti i slijedeće posebne uvjete: 1. uspješno položiti test provjere znanja, vještina i sposobnosti, 2. dokazati znanje engleskog i drugog stranog jezika 3. uspješno položiti test o psihološkoj procjeni kandidata, 4. zadovoljiti uvjet nepostojanja sigurnosnih zapreka temeljem provedene sigurnosne provjere 5. dokazati odgovarajuću razinu znanja, sposobnosti i vještina za poslove radnog mjesta koje se popunjava. Stavkom 3. istog članka je propisano da se odgovarajuća razina znanje, sposobnosti i vještina iz stavka 2. točke. 5. ovog članka dokazuje testiranjem koje provodi Služba za ljudske resurse.
Nadalje, ističe se da je člankom 50. stavkom 1. Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova propisano da se zaposlenici službe vanjskih poslova obavještavaju o mogućnosti rasporeda na radna mjesta u DM/KU objavom poziva za iskaz interesa na Intranet stranici Ministarstva. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da iznimno, kada postoji žurna potreba službe, ministar može na radno mjesto u DM/KU rasporediti zaposlenika koji ispunjava uvjete i bez prethodne objave poziva za iskaz interesa.
Uzimajući u obzir navedene odredbe Povjerenik za informiranje ne može se složiti s navodom žalitelja kako ispunjavanje uvjeta iz članka 48. stavka 1. Zakona o državnim službenicima da odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo osobe koja se prima u državnu službu može biti razvidno jedino iz životopisa. Naime, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo može biti vidljivo iz raznih javnih isprava (diploma, svjedodžba, uvjerenje, potvrda poslodavca o vrsti posla koje obavlja/je obavljao i trajanju radnog odnosa, elektronički zapis o podacima iz radnog odnosa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i slično). Ministarstvo vanjskih i europskih poslova se u dopisu upućenom Povjereniku za informiranje KLASA: 008-02/17-11/36, URBROJ: 521-GT-01-03-17-5 od 8. studenoga 2017. godine, a kojim su dostavljene žalba i spis predmeta na nadležno postupanje, između ostalog, očitovalo kako javne isprave, kojima bi se dokazivali formalni uvjeti ......... za raspored na radno mjesto u državnoj službi, žalitelj nije niti tražio.
S obzirom da je iz zahtjeva žalitelja razvidno da se isti ne odnosi na prijam u državnu službu ........., nego na njezin kasniji raspored Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Moskvi, u žalbenom postupku je zaključeno da nema osnove za omogućavanje pristupa životopisu imenovane službenice iz ranijeg vremena kada je isti dostavljala, tim više što se isti nije tražio prilikom donošenja odluke o rasporedu na rad u navedeno Veleposlanstvo, obzirom da je iz spisa predmeta vidljivo da se radi o slučaju iz članka 50. stavka 2. Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Nadalje, ističe se da je u Pozivu na iskaz interesa broj 1 od 10. ožujka 2017. godine pod rednim brojem 49. navedeno da se za Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji (Moskva) traži 2 profesionalna diplomata za političke, gospodarske i druge diplomatske poslove uz obavezno znanje engleskog i ruskog jezika te da je okvirni datum odlaska lipanj 2017. godine.
Iz dokumentacije koja je povodom predmetnog zahtjeva dostavljena žalitelju, primjerice iz Zapisnika Komisije za provedbu postupka izbora kandidata po pozivu za Iskaz interesa za popunu diplomatskih i administrativnih mjesta u DM/KU KLASA: 0808-01/17-03/11, URBROJ: 521-GT-01-02-01-117-99 od 30. ožujka 2017. godine, je vidljivo da su se za radno mjesto br. 49 prijavila 2 kandidata te da nitko nije odabran, kao i da će se poziv ponoviti ili mjesta popuniti odlukom ministra. Iz navedene dokumentacije je vidljivo i da mu je dostavljena odluka Ministrice KLASA: 080-01/17-03/69, URBROJ: 521-GT-01-03-17-2 od 12. srpnja 2017. godine, donesena na temelju članka 36. stavka 2. Zakona o vanjskim poslovima („Narodne novine”, broj 48/96, 72/13 i 127/13.).
Iz svega navedenog je u žalbenom postupku zaključeno da je pravilno prvostupanjsko tijelo zaključilo da zbog zaštite osobnih podataka treba ograničiti pristup životopisu ......... koji je navedenom tijelu javne vlasti dostavljen u ranijem periodu neutvrđenog dana a nevezano za njezin raspored kao ugovornog diplomata u konkretnom slučaju, obzirom da se isti prilikom donošenja odluke KLASA: 080-01/17-03/69, URBROJ: 521-GT-01-03-17-2 od 12. srpnja 2017. godine nije niti tražio.
Naime, iz spisa predmeta nije razvidno u kojem trenutku i povodom kojeg natječaja je ......... dostavila tijelu javne vlasti životopis, koji stoga ne mora biti niti ažuriran, pa u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa navedenoj informaciji. Naime, ukoliko bi se zatražena informacija omogućila žalitelju, ta ista informacija bi se onda trebala omogućiti bilo kojoj osobi koja bi zatražila tu informaciju, a što bi dovelo do povrede zaštite osobnih podataka. Općenito govoreći kandidati na natječaju se životopisom osobno predstavljaju poslodavcu, dok se javnim ispravama dokazuju činjenice poput stupnja obrazovanja, radnog staža, znanja stranih jezika i slično, a što predstavlja natječajnu dokumentaciju koja je potrebna za određeno radno mjesto i koja objektivno ukazuje na činjenicu zadovoljavaju li kandidati natječajne uvjete.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za zatraženu informaciju, niti se ista odnosi se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
S obzirom da žalitelj u žalbi nije izričito naveo da li osporava pobijano rješenje samo u dijelu koji se odnosi na životopis ........., iako su navodi žalbe usmjereni na odbijanje njegovog zahtjeva zbog zaštite osobnih podataka, u žalbenom postupku je utvrđeno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ispravno postupilo kada je odbacilo zahtjev žalitelja u dijelu kojim traži dostavu preporuka za zapošljavanje ........., jer iz spisa predmeta proizlazi da navedeno Ministarstvo ne posjeduje traženu informaciju.
Uzimajući u obzir sve navedeno na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan