KLASA: UP/II-008-07/15-01/413
URBROJ: 401-01/11-16-02
Zagreb, 27. travnja 2016.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-198 od 24. kolovoza 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-198 od 24. kolovoza 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je sukladno članku 16. istog zakona proveden test razmjernosti te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva.
Žaliteljica je protiv osporenog rješenja izjavila žalbu, u kojoj u bitnome navodi da je dana 13. kolovoza 2015. godine predan zahtjev za pristup informacijama Općinskom građanskom sudu u Zagrebu radi pristupa zapisniku o primopredaji i cjelokupnoj dokumentaciji koju je sutkinja Mirela Mijoč nakon razrješenja dužnosti predala sutkinji ovlaštenoj za obavljanje poslova sudske uprave Jadranki Liović Merkaš, popis svih predmeta i financijsko stanje sredstava koja je za Općinski građanski sud u Zagrebu osigurala Vlada putem državnog proračuna Republike Hrvatske. Nadalje, navodi da je ovakvim postupanjem Općinski građanski sud u Zagrebu povrijedio članak 10. točku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, članak 6. i 13. Europske konvencije o ljudskim pravima i posebno članak 14. stavak 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske u svezi sa člankom 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer pravni interes ima ne samo ona kao jedan od kandidata za predsjednika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, nego i zainteresirana javnost kako bi se utvrdilo u kakovom je „stanju“ ostavila Općinski sud u Zagrebu bivša predsjednica suda sutkinja Mirela Mijoč. Također, navodi da je iz osporenog rješenja razvidno da osporeno rješenje nema obrazloženja jer rečenica „Sukladno odredbi članka 16. istog Zakona proveden je test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva.“, ne predstavlja obrazloženje s obzirom da nije navedeno koje činjenice su utvrđene i nije jasno kako ne bi postojao javni interes o stanju predmeta u radu na sudu, kao i o financijskim sredstvima koja je sud primio od strane državnog proračuna kao i načina kako su ta sredstva potrošena od strane sudske uprave. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 13. kolovoza 2015. godine od Općinskog građanskog suda u Zagrebu zatražila dostavu sljedećih informacija: zapisnik o primopredaji i svu dokumentaciju koju je uz navedeni zapisnik predala sudac Mirela Mijoč nakon razrješenja s dužnosti sutkinje ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave sucu Jadranki Liović Merkaš nakon što je ista imenovana za sutkinju ovlaštenu za obavljanje poslova sudske uprave, popis svih predmeta koje je preuzela Jadranka Liović Merkaš i financijsko stanje sredstava državnog proračuna u trenutku kad je preuzela sudsku upravu Jadranka Liović Merkaš.
Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama Općinski građanski sud u Zagrebu je donio rješenje broj: 26 Su-2/15-198 od 24. kolovoza 2015. godine u čijem obrazloženju u bitnome navodi kako je, sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, proveden test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva, stoga je valjalo odbiti zahtjev i odlučiti kao u izreci, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je Općinski građanski sud u Zagrebu, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama od 13. kolovoza 2015. godine, pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava.
Člankom 16. stavkom 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa, te kako je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2. 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi kako je Općinski građanski sud u Zagrebu, kao tijelo javne vlasti, pogrešno primijenio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, na način da je proveo test razmjernosti i javnog interesa prije nego je utvrdio postojanje ograničenje prava na pristup informacijama koje je propisano člankom 15. stavkom 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Drugim riječima, preduvjet provođenja testa razmjernosti i javnog interesa je utvrđivanje postojanja zakonskog ograničenja od pristupa zatraženoj informaciji. Tek kada je ograničenje utvrđeno, može se provesti predmetni test, koji će dati odgovor na pitanje hoće li ograničenje i dalje onemogućavati korisnika prava na pristup informaciji da dobije zatraženu informaciju, ili će javni interes prevladati u odnosu na zaštićeni interes te će korisnik ostvariti pristup informaciji.
Ukoliko na informaciji ne postoji zakonsko ograničenje od pristupa, tijelo javne vlasti ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, te je informacija tada dostupna bilo kojem korisniku prava na pristup informacijama.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.