KLASA: UP/II-008-07/18-01/862
URBROJ: 401-01/06-19-10
Zagreb, 18. prosinca 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-162 od 21. studenoga 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-162 od 21. studenoga 2018. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. studenoga 2018. godine, kojim je od Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, zatražio preslike dokumentacije koja dokazuje da elektronička pošta službenika za informiranje nije radila u određenom razdoblju te presliku prikaza ekrana na računalu gdje je vidljiv dan i satnica kada je službenik za informiranje zaprimio poruku elektroničke pošte žalitelja dana 3. listopada 2018. godine u 12,37 h, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije iz zahtjeva zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev jer službenik za informiranje ne želi ustupiti zatražene podatke zbog zaštite osobnih podataka odnosno iz razloga što po njegovoj procjeni nema javnog interesa za tim informacijama, a da po njegovom mišljenju nema zakonskog uporišta za ograničenje pristupa zatraženim informacijama. Žalitelj navodi kako u pogledu dostupnosti zatraženih informacija nije bilo potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa jer se radi o javnom djelatniku koji je plaćen javnim sredstvima te da bi informacije o tome radi li uprava tijela javne vlasti 25 dana, ili ne treba biti javna odnosno informacija o tome da li njegov službenik za informiranje zaprima zahtjeve, molbe i ostale podneske korisnika u svezi rada Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu. Smatra da omogućavanjem pristup traženim informacijama ne bi došlo do povrede osobnih podataka jer je informacija vezana za radno mjesto službenika za informiranje bitna za pravilno funkcioniranje tijela javne vlasti i ista bi trebala biti transparentna, a iako je točno da ona može sadržavati osobne podatke, no da navedeno nije razlog da se istoj ograniči pristupu cjelini, obzirom da se dijelovi iste mogu zaštititi. Pri navedenom žalitelj ističe da su već javno dostupni podaci o službeniku za informiranje u tijelu javne vlasti pa opširno pojašnjava na koji način je tijelo javne vlasti moglo omogućiti pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih dijelova. Žalitelj zaključno navodi da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i istima mu omogući pristup. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u predmetnu žalbu utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. studenoga 2018. godine od Fakulteta strojarstava i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, zatražio sljedeće: „1. Traži presliku dokumenta koja dokazuje da email pošta službenika za informiranje FSB-a Zagreb nije radila u razdoblju koje je naveo službenik za informiranje u podnesku Klasa: 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-137 od 25. listopada 2018. godine, u kojem je navedeno u zadnjoj rečenici podneska da je mijenjan računalni program pa je pošta kasnila 22 dana; i 2. Moli presliku gdje je vidljiv dan i satnica/screen shoot/na računalu kada je službenik za informiranje FSB Zagreb zaprimio elektronsku poštu koja je poslana od strane tražitelja informacije dana 3. listopada 2018. godine u 12.37h na email adresu informiranje@fsb.hr.”
Također je utvrđeno da je Fakultet strojarstava i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu postupivši po zahtjevu za pristup informacijama donio osporeno rješenje Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-162 od 21. studenoga 2018. godine, kojim je odbio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije iz zahtjeva zaštićeni osobni podaci.
Postupajući po žalbi protiv citiranog rješenja Povjerenik za informiranje je aktom KLASA: 008-04/18-01/714, URBROJ: 401-01/06-18-2 od 29. studenoga 2018. godine, sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), zatražio od prvostupanjskog tijela da dostavi žalbenom tijelu informacije koje su predmet ovog postupka, nakon čega je Fakultet strojarstava i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu aktom Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1701-18-180 od 17. prosinca 2018. godine dostavio prvostupanjski spis predmeta u kojem je odlučivao o predmetnom zahtjevu žalitelja, no bez informacija koje se odnose na zahtjev žalitelja.
Nadalje, slijedom traženja Povjerenika za informiranje u postupku inspekcijskog nadzora Klasa: 042-03/18-01/22, Urbroj: 401-01/08-19-4 od 8. veljače 2019. godine, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu se u dopisu Klasa: UP I 035-01/19-37/1, Urbroj: 251-66-1701-19-14 od 25. ožujka 2019. godine, vezano za dostavu informacija koje su predmet postupka očitovao kako ne raspolažu navedenim informacijama.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Kako Fakultet strojarstava i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjereniku za informiranje dostavio cjelovit spis predmeta, jer u istom nedostaju informacije koje su predmet postupka odnosno jer su navodi prvostupanjskog tijela o postojanju/nepostojanju istih kontradiktorni, te nije pružio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, a uzimajući u obzir razlog ograničenja pristupa informacijama naveden u osporenom rješenju, navedeno je rješenje stoga nužno poništiti te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.
Naime, uzimajući u obzir razlog ograničenja pristupa informacijama koji je u osporenom rješenju navelo prvostupanjsko tijelo, da je iz spisa predmeta vidljivo da je u pogledu dostupnosti traženih informacija zatražena privola od službenika za informiranje, uzimajući u obzir narav traženih informacija za koje se može logično pretpostaviti da su u posjedu tijela javne vlasti, a posebno uzimajući u obzir da je prvostupanjsko tijelo naknadno tijekom žalbenog postupka obavijestilo Povjerenika za informiranje o neposjedovanju informacija koje su predmet ovog postupka, u drugostupanjskom je postupku zaključeno kako u konkretnom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da je „informacija” svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, ističe se da ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
S obzirom na navedeno se ističe kako je tijelo javne vlasti povodom zahtjeva korisnika dužno najprije utvrditi posjeduje li zatražene informacije iz zahtjeva kao izrađene informaciju ili ne, odnosno može li se do zatraženih informacija doći na jednostavan način iz nekog drugog zapisa podataka, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji propisuje načine rješavanja zahtjeva. Ukoliko se iz zahtjeva korisnika vidljivo da se istim traži informaciju koja se ne može podvesti pod gore citiranu definiciju informacije odnosno da se radi o informaciji koju bi tijelo javne vlasti uz neki dodatni trud trebalo izraditi tijelo javne vlasti može postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu zatražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da u pogledu zatraženih informacija ne postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tada bi trebalo omogućiti korisniku pristup informacijama.
U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenja treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan