URBROJ: 401-01/06-19-2
Zagreb, 16. prosinca 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe Odvjetničkog društva Pećarević & Relić iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/l-032-03/18-01/21, URBROJ: 344-61/1-18-05 od 20. lipnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
Odbija se žalba Odvjetničkog društva Pećarević & Relić, izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje KLASA: UP/l-032-03/18-01/21, URBROJ: 344-61/1-18-05 od 20. lipnja 2018. godine, kao neosnovana.
Obrazloženje
Osporenim rješenjem odbijena je točka 3. zahtjeva za pristup informacijama Odvjetničkog društva Pećarević i Relić (dalje u tekstu: žalitelj) vezana za obavijest Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te očitovanje trgovačkog društva Zagrebačka banka d.d., kojom su zatražene preslike dokumenata koji sadrže navedene informacije, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tražene informacije predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporava rješenje u dijelu u kojem je tijelo javne vlasti odbilo dostaviti tražene informacije zbog nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Pojašnjava da je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je netočno utvrdilo da traženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu, obzirom da traženi podaci ne zadovoljavaju kriterije navedene u članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka te da temeljem navedenog Zakona ne mogu biti definirani kao poslovna tajna. Pri navedenom dodaje da odredbama Zakona o radu nije propisano da bi ti podaci temeljem članka 127. istoga Zakona predstavljali poslovnu tajnu. Ističe da Pravilnik o zaštiti tajnosti podataka tijela javne vlasti kao podzakonski akt ne može biti pravni temelj za odbacivanje zahtjeva za pristup informacijama, jer je Zakonom o pravu na pristup informacijama nedvojbeno propisano da se mora raditi o poslovnoj tajni koja je kao takva definirana zakonom te napominje da je navedeni pravilnik donesen 2009. godine odnosno prije nego je stupio na snagu Zakon o pravu na pristup informacijama, pa je stoga u mnogim odredbama protivan odredbama navedenog Zakona. Ujedno skreće pozornost na štetu koja nastaje uskratom traženih informacija, s obzirom da se radi o postupku utvrđivanja kolektivnog viška radnika propisanog u članku 127. Zakona o radu, pri čemu je poslodavac dužan provesti savjetovanje s radničkim vijećem dostavljajući mu podatke iz kojih je vidljivo na koji način utvrdio da su baš ti radnici višak, kao i da je o provedenom savjetovanju poslodavac dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj sve navedene podatke. Ističe da je u konkretnom slučaju poslodavac prilikom provođenja postupka otkazivanja isti proveo u dogovoru s radnicima odnosno uz njihovu suglasnost, a kako bi im omogućio ostvarivanje prava na otpremninu te se istodobno riješio dijela radnika bez rizika sporova, ali da dijelu radnika koji su se javili i koji su izrazili želju otići iz banke na taj način, isto pravo nije omogućeno. Navodi kako je sve učinjeno uz znanje i suglasnost sindikalnog povjerenika, koji ne želi izostavljenim radnicima dostaviti podatke iz kojih je vidljivo na koji je način poslodavac utvrdio višak radnika, točnije kojim se kriterijima poslodavac vodio prilikom utvrđivanja istih te da su mu zatražene informacije potrebne kako bi radnici kojima su uskraćena prava mogli ista ostvarivati u sudskom postupku. Ističe da u konkretnom slučaju preteže javni interes nad potrebom zaštite informacije čak i ako se radi o informacijama koje predstavljaju poslovnu tajnu te dodaje da tijelo javne vlasti prije donošenja odluke nije provelo test razmjernosti i javnog interesa niti je o navedenom dalo ikakva obrazloženja u pobijanom rješenju, pa je stoga navedeno rješenje nezakonito. Zaključno navodi kako smatra da u zahtjevu zatražene informacije ne predstavljaju poslovnu tajnu te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama. predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. lipnja 2018. godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kao tijelu javne vlasti, podnio sljedeći zahtjev za pristup informacijama: „Da li je poslodavac Zagrebačka banka d.d. obavijestio HZZ o provedenom savjetovanju s radničkim vijećem ili glavnim sindikalnim povjerenikom od početka 2018. g. sukladno članku 127. Zakona o radu?; Da li se HZZ poslodavcu Zagrebačka banka d.d. na neki način očitovao o dostavljenim podacima?; U slučaju pozitivnog (ili pozitivnih) odgovora, moli uvid u navedene dokumente i izradu preslika dokumenata koji sadrže tražene informacije”.
Također je utvrđeno da je Hrvatski zavod za zapošljavanje dana 12. lipnja 2018. godine žalitelja putem elektroničke pošte obavijestio da je 24. travnja 2018. zaprimljena obavijest trgovačkog društva Zagrebačka banka d.d. o mogućnosti prestanka potrebe za radom zaposlenika u navedenoj banci, koja je sadržavala podatke o provedenom savjetovanju sa sindikalnim povjerenikom te da se tijelo javne vlasti o istome očitovalo navedenom trgovačkom društvu kao poslodavcu 21. svibnja 2018. godine. U citiranoj obavijesti je također navedeno kako je uvid u traženu dokumentaciju iz zahtjeva moguć po nalogu suda ili drugog nadležnog tijela.
Nadalje je utvrđeno da je nakon podneska žalitelja upućenog putem elektroničke pošte dana 12. lipnja 2018. godine, a koji je kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje urudžbiran 20. lipnja 2018. godine, navedeno tijelo javne vlasti donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/l-032-03/18-01/21, URBROJ: 344-61/1-18-05 od 20. lipnja 2018. godine kojim je odbilo zahjev žalitelja u dijelu u kojem je tražio preslike dokumentacije koji sadrže obavijest Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te očitovanje trgovačkog društva Zagrebačka banka d.d., temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tražene informacije predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu, protiv kojeg je žalitelj izjavio žalbu u ovom predmetu.
Iz spisa predmeta također proizlazi da je žalitelj dana 18. srpnja 2018. godine podnio Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tijelu zahtjev za povrat u prijašnje stanje s obzirom je predmetna žalba pogrešno adresirana. U navedenom je zahtjevu navedeno da žalitelj dana 26. lipnja 2018. godine zaprimio osporeno rješenje, da je predao žalbu 10. srpnja 2018. godine preporučenom pošiljkom unutar roka od 15 dana, no kako je omaškom napisana neispravna adresa, zbog čega se navedeni podnesak vratio dana 17. srpnja 2018. godine, pa stoga predlaže da mu se dozvoli povrat u prijašnje stanje. Iz akta KLASA: UP/I-032-03/18-01/21, URBROJ: 344-116/5-18-07 od 25. srpnja 2018. godine, kojim su Povjereniku za informiranje dostavljeni žalba i prvostupanjski spis predmeta je vidljivo da je Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno članku 82. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku dopustio zatraženi prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Citiranim aktom Povjereniku za informiranje dostavljene su i informacije koje su predmet ovog postupka.
Daljnjim uvidom u spis predmeta u žalbenom je postupku utvrđeno da je tijelo javne vlasti odbilo zahtjev za pristup informacija žalitelja temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna, ali da prije toga nije sukladno svojoj zakonskoj obvezi iz članka 16. stavka 1. navedenog Zakona provelo test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da u spisu predmeta nama zapisa o navedenom, a u obrazloženju osporenog rješenja osim citiranja zakona i pravilnika kojima je propisana zaštita tajnosti podataka na temelju kojih se ograničava pristup informacijama, nisu navedeni razlozi za omogućavanje niti razlozi za ograničavanje pristupa traženim informacijama.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup istoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona.
U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka: obavijest trgovačkog društva Zagrebačka banka d.d. o mogućnosti prestanka potrebe za radom zaposlenika - kolektivnom višku zaposlenika od 24. travnja 2018. godine, Zapisnik sa sastanka Povjerenstva za rješavanje kolektivnog viška radnika po zaprimljenoj obavijesti Klasa: 101-02/18-01/09, Ur.broj: 251-09/1-18- od 21. svibnja 2018. godine te Obavijest Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vezanu za kolektivni višak radnika KLASA: 101-02/18-01/09, URBROJ: 251-09/1-18- od 21. svibnja 2018. godine upućenu trgovačkom društvu Zagrebačka banka d.d..
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2. dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Uzimajući u obzir sadržaj informacije koje su se tražile u konkretnom slučaju u žalbenom su postupku uzete u obzir i relevantne odredbe Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14. i 127/17.) te je utvrđeno da članak 127. stavak 1. propisuje da je poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan pravodobno i na način propisan tim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U stavku 5. istoga članka propisano je da je o provedenom savjetovanju iz stavka 1. toga članka poslodavac dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. toga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno.
Nadalje je utvrđeno da temeljem članka 128. stavka 1. Zakona o radu radnicima koji su utvrđeni viškom, radni odnos ne smije prestati tijekom razdoblja od trideset dana od dana dostave obavijesti iz članka 127. stavka 5. toga Zakona nadležnoj javnoj službi zapošljavanja. Sukladno stavku 2. istoga članka propisano je da nadležna javna služba zapošljavanja može, najkasnije posljednjeg dana roka iz stavka 1. toga članka, poslodavcu pisano naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima koji su utvrđeni viškom za još najduže trideset dana, ako tijekom produženog roka može osigurati nastavak radnog odnosa radnika.
Sukladno članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
S obzirom da se tijelo javne vlasti u obrazloženju osporenog rješenja pozvalo na Pravilnik o zaštiti tajnosti podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 24. rujna 2009. godine, u žalbenom je postupku izvršen uvid u navedeni Pravilnik, koji je javno objavljen i dostupan na Internet stranici navedenog tijela javne vlasti na poveznici http://www.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_PRAVILNIK%20O%20ZASTITI_I_TAJNOSTI_PODATAKA.pdf te je utvrđeno da je istim u članku 5. propisano da se poslovnom tajnom smatraju: 1) podaci koje je Zavod kao poslovnu tajnu saznao od drugih pravnih i fizičkih osoba, 2) identifikacijski podaci o poslodavcima koji koriste usluge Zavoda, 3) podaci iz dokumentacije izrađene u Zavodu ili dostavljene Zavodu koja služi za zaključenje pravnih poslova, 4) podaci iz ugovora koje zaključuje Zavod, ako ih ravnatelj ili druga ugovorna strana utvrdi tajnim, 5) podaci i isprave koje poslovni partner označi kao tajne, 6) podaci i isprave koje nadležno državno tijelo proglasi poslovnom tajnom, 7) podaci i isprave koji se odnose na poslove što ih Zavod obavlja za potrebe vojnih postrojbi i obrane koji su označeni kao tajna, 8) podaci i isprave o potraživanjima i obvezama Zavoda, 9) podaci i isprave o fizičkim i pravnim osobama za koje je Zavod saznao vođenjem sudskih postupaka, 10) podaci o izvornim i izvršnim programskim rješenjima integralnog informacijskog sustava Zavoda, 11) planovi i mjere fizičko-tehničke zaštite objekata i imovine Zavoda, 12) podaci o posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima koje Zavod koristi u psihodijagnostičke, prognostičke i znanstvene svrhe, 13) podaci koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu - do objavljivanja rezultata natječaja odnosno dražbe, 14) drugi podaci i isprave Zavoda koje Upravno vijeće ili ravnatelj proglase poslovnom tajnom, čije bi objavljivanje zbog njihove prirode i značenja bilo protivno interesima Zavoda, odnosno državnih tijela, te drugih pravnih i fizičkih osoba.
U žalbenom postupku je izvršen uvid u zatražene informacije - obavijest kojom trgovačko društvo Zagrebačka banka d.d. sukladno odredbama Zakona o radu obavještava tijelo javne vlasti o kolektivnom višku zaposlenika, u zapisnik sa sastanka Povjerenstva za rješavanje kolektivnog viška radnika, kao i obavijest tijela javne vlasti upućenu navedenoj pravnoj osobi vezano za navedenu obavijest o kolektivnom višku zaposlenika, te je utvrđeno kako ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa navedenim informacijama, obzirom da bi omogućavanje pristupa istima moglo dovesti do štetnih posljedica za gospodarske interese trgovačkog društva koje je tijelu javne vlasti dostavljalo podatke.
Naime poslovnu tajnu prema odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese, dok je u članku 5. stavku 1. Pravilnika o zaštiti tajnosti podataka propisano da se poslovnom tajnom smatraju, između ostalog, podaci koje je tijelo javne vlasti kako poslovnu tajnu saznalo od drugih pravnih i fizičkih osoba.
Nadalje, u konkretnom slučaju utvrđeno je da se radi se o pravnoj osobi trgovačkom društvu u privatnom vlasništvu koje obavještava tijelo javne vlasti o kolektivnom višku zaposlenika sukladno svojoj obvezi po drugom posebnom propisu - Zakonu o radu te da se radi o trgovačkom društvu koje ne predstavlja tijelo javne vlasti u smislu članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, već kreditnu instituciju koja posluje u Republici Hrvatskoj, pri čemu se naglašava da se plaće njezinih zaposlenika ne osiguravaju iz javnih sredstava te da prava i obveze njezinih zaposlenika podliježu odredbama Zakona o radu.
Pri navedenom se ističe da je člankom 133. stavkom 1. Zakona o radu propisano da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. U stavku 6. istog članka je propisano da je ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud, u smislu odredbi ovoga Zakona, sud nadležan za radne sporove.
Također, napominje se da je člankom 135. stavkom 1. propisano da je u slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno. Stavkom 2. istog članka je propisano da u slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa. U stavku 3. navedenog članka je propisano da je u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.
S obzirom na navedene odredbe Zakona o radu, kao i da je odredbom članka 232. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.), propisano da će, ako stranka sama ne može pribaviti ispravu, sud na prijedlog stranke pribaviti ispravu, ako se ista nalazi kod državnog tijela ili pravne ili fizičke osobe s javnim ovlaštenjima, naravno pod uvjetom da žalitelj pokrene spor pred sudom, u žalbenom je postupku zaključeno da se ne može prihvatiti navod žalitelja da se traženim informacijama treba omogućiti pristup sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama jer je ista potrebna zaposlenicima pravne osobe kako bi mogli ostvarivati svoja prava u sudskim postupcima.
Naime, obzirom da se radi o mogućem otkazivanju ugovora o radu u pogledu viška zaposlenika, iz gore navedenih odredbi je razvidno da osobe kojima bi bio otkazan ugovor o radu, a one istim postupkom svog poslodavca ne bi bile zadovoljne, imaju mogućnost pokretanja radnog spora te da u okviru postupka pred sudom nadležnim za radne sporove mogu tražiti dokazivanje činjenica o tome jesu li se prilikom otkazivanja ugovora o radu poštovale sve zakonom propisane procedure.
S obzirom da tražene informacije sadrže podatke o broju zaposlenika koji predstavljaju višak, njihovim zvanjima i poslovima, kriterijima koji su se koristili prilikom odabira, o poduzetim mjerama radi zbrinjavanju viška zaposlenika, o njihovima materijalnim pravima te o postupku savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, prema mišljenju žalbenog tijela navedene informacije predstavljaju poslovnu tajnu trgovačkog društva Zagrebačka banka d.d. koju je tijelo javne vlasti Hrvatski zavod za zapošljavanje saznalo od istog društva i koju je dužno čuvati sukladno članku 15. stavku 1. Pravilnika o zaštiti tajnosti podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojim je propisano da da se podaci iz članka 5. točki 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga Pravilnika ne mogu priopćavati drugim osobama bez prethodne suglasnosti pravne ili fizičke osobe od koje su takvi podaci dobiveni.
S obzirom na sve navedeno, u žalbenom je postupku utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, obzirom da Hrvatski zavod za zapošljavanje prije donošenja odluke nije proveo test razmjernosti i javnog interesa, ali da navedeni nedostatak nije mogao dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari. Naime, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu propisanu Zakonom o zaštiti tajnosti podataka i utvrđenu Pravilnikom o zaštiti tajnosti podataka tijela javne vlasti te nije utvrdio postojanje javnog interesa za omogućavanjem pristupa zatraženoj informaciji osim pojedinačnog interesa žalitelja, pa je stoga zaključio da u pogledu zatraženih informacija u konkretnom slučaju preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, ističe se da se predmetna informacija ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 1. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan