KLASA: UP/II-008-07/19-01/43
URBROJ: 401-01/11-19-4
Zagreb, 10. prosinca 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Osijeka, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku Broj: 26 Su-988/2018-2 od 12. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog suda u Osijeku Broj: 26 Su-988/2018-2 od 12. prosinca 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog suda u Osijeku odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražio skenirane prazne obrasce popratnog dopisa koji se uz građanski spis sa žalbom dostavlja županijskom sudu i sa revizijom dostavlja Vrhovnom sudu, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama, jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je člankom 5. stavkom 1. točkom 3. zakona o pravu na pristup informacijama propisano između ostaloga da je informacija i dokument (obrazac) koji je tiskan, a potpuno je nebitno je li zatražene informacije (obrasce u vezi s radom tijela javne vlasti) izradilo sam Općinski sud u Osijeku ili dobilo od druge osobe, na primjer trgovačkog društva Narodne novine d.d. Nadalje, navodi da Zakon o pravu na pristup informacijama ne uvjetuje da bi taj obrazac morao biti ispunjen nekim drugim sadržajima (brojevima, riječima, interpunkcijama,...), a da ne bi smio biti prazan te da nema sumnje da je i prazan obrazac informacija. Također, navodi da je od Općinskog suda u Bjelovaru bez problema dobio obrazac popratnog izvješća. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 29. studenoga 2018. godine, dostavljenim putem elektroničke pošte, zatražio od Općinskog suda u Osijeku da mu dostavi skenirani prazni obrazac popratnog dopisa koji se uz građanski spis sa revizijom dostavlja Vrhovnom sudu i skenirani prazan obrazac popratnog dopisa koji se uz građanski spis sa žalbom dostavlja županijskom sudu. Nadalje, razvidno je da je Općinski sud u Osijeku, postupajući po predmetnom zahtjevu, donio rješenje Broj: 26 Su-988/2018-2 od 12. prosinca 2018. godine kojim je odbijen zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama, jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da prazan obrazac popratnog izvješća nije informacija u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer isti nije niti dokument niti zapis, dosje, a niti registar u smislu navedenog zakonskog propisa.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) propisano je da je informacija svaki podataka koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
U drugostupanjskom postupku Općinski sud u Osijeku očitovao se dopisom Broj: 26 Su-988/2018-5 od 8. travnja 2019. godine u kojem navodi da bi informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama bio popunjeni, a ne prazni obrazac popratnog izvješća jer prazan obrazac ne sadržava nikakav podatak da bi bio dokument, raspis, dosje ili registar. Nadalje, navodi se da informacija mora sadržavati određeni podatak i da taj podatak treba biti napisan, nacrtan, slikovni, tiskani, magnetni ili optički.
U žalbenom postupku utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu isti pogrešno interpretiralo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer i prazan obrazac, ako postoji u primjerice tiskanom ili elektroničkom obliku, nesumnjivo predstavlja informaciju u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žaliteljici i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno je utvrditi posjeduje li informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva te ukoliko iste posjeduje, dužno je, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se žalitelju omogućiti pravo na pristup traženim informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan