KLASA: UP/II-008-07/19-01/349
URBROJ: 401-01/03-19-6
Zagreb, 09. prosinca 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Novigrada, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Novigrada-Cittanove, KLASA: 004-02/19-01/06, URBROJ: 2105/03-04/04-19-4 od dana 02. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće:
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Novigrada-Cittanove, KLASA: 004-02/19-01/06, URBROJ: 2105/03-04/04-19-4 od dana 02. svibnja 2019. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Grada Novigrada-Cittanove djelomično je odbačen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljice) od dana 17. travnja 2019. godine, a kojim je zatražena informacija o tome:
2. tko je i po kojoj osnovi izvršio izmjenu oznake zemljišta kč.br. 1242/2 k.o. Novigrad u odnosu na površinu od 342m2 u močvare, bare, trstike i neplodno zemljište, kako je to navedeno u Ugovoru o privremenom korištenju Agencije za poljoprivredno zemljište Podružnice Pazin od 07. ožujka 2018. budući je u katastru i u zemljišnim knjigama kao oznaka zemljišta predmetne kč.br. navedena oranica i zgrada u ukupnoj površini od 492m2“.
Prvostupanjsko tijelo u pobijanom rješenju kao razlog djelomičnog odbačaja navodi članak 15. stavak 7. i članak 23. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Žaliteljica je na pobijano rješenje pravovremeno izjavila žalbu Povjereniku za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona.
Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica podnijela zahtjev za pristup informacijama dana 17. travnja 2019. godine, kojim je od Grada Novigrada-Cittanove tražila uvid u dokumente i izradu preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju, a koja informacija se odnosi na dokumentaciju o korištenju zemljišta kč.br.1242/2 k.o. Novigrad u odnosu na površinu od 150m2 i 342m2, koja je bila temelj Agencije za poljoprivredno zemljište za sklapanje dva ugovora o privremenom korištenju. Nadalje, žaliteljica je tražila i informaciju tko je i po kojoj osnovi izvršio izmjenu oznake zemljišta kč.br. 1242/2 k.o. Novigrad.
Dana 11. travnja 2019. godine Grad Novigrad-Cittanova je putem elektroničke pošte poslao žaliteljici očitovanje vezano za predmetni zahtjev i obavijestio ju da je dana 02. ožujka 2017. godine izdao potvrdu KLASA: 320-02/16-01/08, URBROJ: 3105/03-01-17-2, kojom je potvrđeno da se podnositeljica zahtjeva za privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH Dragica Beletić nalazi u mirnom posjedu dijela predmetne katastarske čestice koja je pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. U navedenoj obavijesti još se ističe da je potvrda izdana na zahtjev stranke i njezine izjave o posjedu zemljišta od 1967. godine kao i sadržaja zapisnika inspekcije Ministarstva poljoprivrede KLASA: 320-18/16-03/47, URBROJ: 525-07/0121-16-2 od dana 27. siječnja 2016. godine, a iz kojeg je vidljivo da se podnositeljica zahtjeva smatra strankom u postupku nadzora. Ujedno obavještavaju žaliteljicu da vezano za ugovor iz 2018. godine koji žaliteljica navodi u zahtjevu nisu izdali novu potvrdu ili drugu dokumentaciju.
Žaliteljica je dana 17. travnja 2019. godine podnijela zahtjev za dopunu i ispravak informacije, u kojem navodi da je zaprimila informaciju od Grada Novigrada-Cittanove dana 11. travnja 2019. godine, ali da nije tražila tu informaciju i da je nepotpuna i ponavlja prvobitni zahtjev. Nakon zaprimljene dopune i ispravka zahtjeva Grad Novigrad-Cittanova dana 25. travnja 2019. godine, putem elektroničke pošte, poziva žaliteljicu da se javi telefonskim putem ili da pristupi u gradski ured radi pojašnjenja zahtjeva. Žaliteljica je dana 29. travnja 2019. godine dopisom ispravila svoj zahtjev tako da isti glasi: „ 1. kome ste i po kojoj osnovi izdali potvrdu da se nalazi u mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za kč.br. 1242/2 k.o. Novigrad u dijelu koji se odnosi na površinu od 150m2 i u dijelu koji se odnosi na površinu od 342m2 temeljem koje je Agencija za poljoprivredno zemljište Podružnica Pazin dana 07.03.2018. godine sklopila dva Ugovora o privremenom korištenju na rok od 5 godina; 2. tko je i po kojoj osnovi u dokumentaciji koja je bila osnova za sklapanje ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH izvršio izmjenu načina uporabe/katastarske kulture k.č. 1242/2 k.o. Novigrad u dijelu koji se odnosi na površinu od 342m2 u močvare, bare, trstike i nepl. zemljište, kako je to navedeno u Ugovoru o privremenom korištenju Agencije za poljoprivredno zemljište Podružnice Pazin od 07. ožujka 2018., budući je u katastru i zemljišnim knjigama kao način uporabe/katastarske kulture predmetne k.č. navedena oranica i zgrada u ukupnoj površini od 492m2.“
Nakon zadnjeg ispravka zahtjeva žaliteljice, Grad Novigrad-Cittanova donosi pobijano rješenje dana 02. svibnja 2019. godine, kojim djelomično odbacuje zahtjev žaliteljice u odnosu na točku 2., pozivajući se na odredbe članka 15. stavka 7. i članka 23. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju pobijanog rješenja ističe da je utvrđeno da Grad Novigrad Cittanova ne posjeduje informaciju koja je tražena pod točkom 2. zahtjeva i da nema saznanja gdje se ista nalazi. Ujedno uz pobijano rješenje prvostupanjsko tijelo dostavlja žaliteljici potvrdu KLASA: 320-02/16-01/08, URBROJ: 3105/03-01-17-2 od 02. ožujka 2017. godine.
Uvidom u žalbu na pobijano rješenje vidljivo je da žaliteljica u cijelosti osporava rješenje navodeći da je prvostupanjsko tijelo pogrešno navelo česticu jer nije tražila informaciju vezanu za kč.br. 1242 k.o. Novigrad, već 1242/2 k.o. Novigrad, da je prvostupanjsko tijelo moralo znati, ukoliko ne posjeduje traženu informaciju da se ista nalazi u Ministarstvu poljoprivrede, da joj je uskratilo davanje potpune informacije i u odnosu na točku 1. zahtjeva, jer joj nije dalo informaciju kome je i po kojoj osnovi izdalo potvrdu o mirnom posjedu drugog dijela poljoprivrednog zemljišta u odnosu na kč.br. 1242/2 k.o. Novigrad. Nadalje, ističe da je Grad Novigrad-Cittanova na svojim službenim internetskim stranicama dana 15. svibnja 2018. godine objavio „Javni uvid o prijedlogu Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države“ gdje se u djelu objave koja se odnosi na „popis čestica“ pod rednim brojem 181. i 182. može nedvojbeno utvrditi da su za kč.br. 1242/2 k.o. Novigrad sklopljena dva ugovora o privremenom korištenju za površinu od 150m2 i 342m2, na rok od 5 godina, po čemu žaliteljica zaključuje da je Grad Novigrad-Cittanova izdao dvije potvrde o mirnom posjedu za predmetnu česticu dvjema fizičkim osobama.
Drugostupanjsko tijelo je uvidom u spis utvrdilo da je Grad Novigrad-Cittanova dana 16. listopada 2019. godine rješenjem o ispravku rješenja KLASA: 004-02/19-01/06, URBROJ: 2105/03-04/04-19-5, ispravio pobijano rješenje u kojem je omaškom umjesto kč.br. 1242/2 k.o. Novigrad naveo kč.br. 1242 k.o. Novigrad, a sukladno članku 104. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku.
Uvidom u web stranicu Grada Novigrada-Cittanove i to u natječaje i oglase (http://www.novigrad.hr/documents/oglasi_i_natjecaji/Popis_%C4%8Destica-_Grad_Novigrad-Cittanova.pdf) utvrđeno je da je navedena čestica podijeljena na dva dijela, kako to navodi žaliteljica i to pod rednim brojem 181. i 182. gdje je vidljivo da je jedan dio predmetne čestice 1242/2 k.o. Novigrad označen na 150m2, a drugi na 342m2.
Prvostupanjsko tijelo je u žalbenom postupku dostavilo Povjereniku za informiranje dokumente koje posjeduje vezano za predmetnu česticu, između ostaloga i informaciju koja je dostavljena i žaliteljici, potvrdu KLASA: 320-02/16-01/08, URBROJ: 3105/03-01-17-2 od dana 02. ožujka 2017. godine. Iz navedene je potvrde vidljivo da, kao što i samo prvostupanjsko tijelo navodi, nije označena kvadratura predmetne čestice, ali iz dostavljenog Ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske broj 32031395 od dana 31. svibnja 2017. godine KLASA: 945-01/17-01/1068, URBROJ: 370-12-17-4, proizlazi da se isti odnosi na dio kč.br. 1242/2 i to površinu od 0,0150 ha, što prvostupanjsko tijelo također navodi u obavijesti s kojom dostavlja i prvostupanjski spis, KLASA 004-02/19-01/06, URBROJ: 2105/03-04/04-19-07 od dana 16. listopada 2019. godine.
U odnosu na obje kvadrature predmetne čestice, a što je vidljivo iz uvida u ranije navedenu web stranici prvostupanjskog tijela, navedeno je da je ugovor sklopljen na pet godina i to do 07. ožujka 2023. godine. Kako prvostupanjsko tijelo u izreci pobijanog rješenja navodi da djelomično odbacuje zahtjev žaliteljice koji se odnosi na traženje informacije tko je i po kojoj osnovi u dokumentaciji koja je bila osnova za sklapanje ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za kč.br.1242/2 k.o. Novigrad izvršio izmjenu načina uporabe/katastarske kulture, a ne odlučuje u cijelosti o točki 1. zahtjeva za pristup informacijama, što je vidljivo iz informacija koje su dostavljene stranci, jer su dostavljene u odnosu na jedan dio predmetne čestice (150m2) dok preostali dio predmetne čestice ne spominje.
Žaliteljica u žalbi navodi da je prvostupanjsko tijelo moralo znati da se informacija koju traži nalazi u Ministarstvu poljoprivrede. Bez obzira na činjenicu što je žaliteljica znala koje tijelo javne vlasti, za pretpostaviti, posjeduje traženu informaciju i nije zahtjev uputila istom, prvostupanjsko tijelo je bilo dužno utvrditi točno koje informacije posjeduje vodeći se odredbom članka 5. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kako u odnosu na točku jedan tako i u odnosu na točku dva zahtjeva za pravo na pristup informacijama koji je podnijela žaliteljica, te na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijeniti odredbe materijalnog prava.
Zakonom o pravu na pristup informacijama odredbom članka 5. stavak 3. propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Nadalje, člankom 21. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje ju posjeduje, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja.
Naime, vezano za navedeno ustupanje zahtjeva treba istaknuti da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/2013, 48/2015), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka dijela tražene informacije (potvrde KLASA: 320-02/16-01/08, URBROJ: 3105/03-01-17-2 od dana 02. ožujka 2017. godine), odredbom članka 1. bilo propisano da se navedenim Zakonom uređuje održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: u vlasništvu države), Zemljišni fond, Agencija za poljoprivredno zemljište, upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe. Člankom 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo je propisano da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Člankom 48 istog Zakona propisano je da poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju, a za koje nisu sklopljeni ugovori o zakupu Agencija može sklopiti ugovor o privremenom korištenju s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev, i to s dosadašnjim posjednicima: a) kojima su istekli ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog; b) koji su koristili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez ugovora, o čemu dostavljaju potvrdu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave uz zahtjev i u mirnom su posjedu istog. Nadalje, člankom 30. stavkom 1. istog Zakona o poljoprivrednom zemljištu je bilo propisano da se poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program). Stavkom 2. istog članka propisano je da Programe donose općinska, odnosno gradska vijeća, odnosno gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Agencije.
Uvidom u spis predmeta, odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i web stranicu prvostupanjskog tijela, drugostupanjsko tijelo je utvrdilo da je prvostupanjsko tijelo vezano za primjenu navedenog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako kroz donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, tako i kroz izdavanja potvrda korisnicima koji su koristili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez sklopljenog ugovora. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjsko tijelo upoznato s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koji je bio na snazi kada je prvostupanjsko tijelo izdalo predmetnu potvrdu, i to s odredbom članka 56. kojom je bilo propisano da, između ostalog, poslove raspolaganja poljoprivrednog zemljišta obavlja Agencija za poljoprivredno zemljište kao specijalizirana javna ustanova, dok je člankom 57. bila propisana djelatnost Agencije s taksativno nabrojanim poslovima koje obavlja, između kojih su i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Člankom 58. bilo je propisano da će Agencija uspostaviti, razvijati, voditi i održavati Informacijski sustav o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj u svrhu učinkovitije zaštite, korištenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem; da će informacijski sustav sadržavati podatke o katastarskim česticama poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države te održavanju, zaštiti, promjeni namjene i raspolaganju zemljištem. Dok je stavkom 2. istog članka bilo propisano da su, između ostalih, jedinice lokalne samouprave, obvezne sudjelovati u navedenom s dostavom podataka kojima raspolažu u svrhu uspostave, razvoja, vođenja i održavanja Informacijskog sustava, bez naknade. Bitno je i istaknuti članak 59. navedenog Zakona iz razloga što je istim bilo propisano da je Agencija dužna nadležnom općinskom državnom odvjetništvu dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu države, kao i zatražiti provedbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi.
Ujedno zbog primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/2013, 48/2015), a i davanja većih nadležnosti jedinicama lokalne samouprave novim Zakonom o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 20/2018, 98/2019), prvostupanjsko je tijelo trebalo imati saznanja o informacijama koje su možda bile u posjedu Agencije za poljoprivredno zemljište, odnosno trenutno u posjedu njezinih pravnih sljednika.
Naime, trenutno važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koji je stupio na snagu u ožujku 2018. godine, člankom 105. stavkom 1. propisano je da Agencija za poljoprivredno zemljište prestaje s radom upisom brisanja u registar Trgovačkog suda. Člankom 106. propisano je da Ministarstvo preuzima sve poslove i radnike zatečene na preuzetim poslovima koji danom preuzimanja postaju državni službenici, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, nekretnine, prava i obveze i financijska sredstva Agencije, osim ustrojstvene jedinice Odjel za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, koji sukladno stavku 2. istog članka preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
U postupku prije donošenja rješenja prvostupanjsko tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Nadalje, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a obzirom da pobijanim rješenjem nije odlučeno o cijelom zahtjevu žaliteljice, odlučiti o cijelom zahtjevu žaliteljice, odnosno o svim informacijama koje je žaliteljica zatražila.
Prvostupanjsko tijelo treba voditi računa i o činjenici da bi informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže osobne podatke fizičkih osoba odnosno ako postoji neki drugi razlog za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi treba postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Kada nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti slobodan pristup zatraženoj informaciji.
Prilikom rješavanja zahtjeva žaliteljice, prvostupanjsko tijelo je dužno pravilno primijeniti, uz ostale odredbe, i odredbu članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kada tijelo javne vlasti ne donosi rješenje, u kojem slučaju će rješenjem odbaciti zahtjev i kada će rješenjem odbiti zahtjev. Naime, člankom 23. stavak 1. točka 1. propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji, člankom 23. stavak 5. propisano da će rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani člankom 15. stavak 2., 3., 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona, dok je člankom 23. stavak 4. propisano da kada tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatraženu informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi, u obvezi je obrazloženim rješenjem odbaciti zahtjev.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan