KLASA: UP/II-008-07/19-01/787

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 6. prosinca 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ........., Zagreb, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Narodne novine d.d. od 13. studenoga 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Narodne novine d.d. od 13. studenoga 2018. godine,  kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačko društvo Narodne novine d.d. odbilo je zahtjev za dopunu i ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je dana 27. veljače 2018. godine zatražio popis propisa, odluka, akata i drugih dokumenata koji su objavljeni u „Narodnim novinama” od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2017. godine, u kojem će biti naznačen broj u kojima su objavljeni, vrsta akta, datum objave i sadržaj objave, u strojno čitljivom obliku pogodnom za ponovnu uporabu, iz razloga što se njegov zahtjev ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te jer se istim ne traže informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavo žalbu u kojoj u bitnome navodi da je dana 6. veljače 2018. godine od trgovačkog društva Narodne novine d.d. zatražio informaciju koja sadrži popis propisa, odluka, akata i drugih dokumenata koji su objavljeni u Narodnim novinama od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2017. godine, uključujući podatke o broju „Narodnih novina” u kojima su objavljeni, vrsti akta, datumu objave i sadržaju objave u strojno čitljivom obliku pogodnom za ponovnu uporabu. Nadalje, navodi da mu je tijelo javne vlasti 13. veljače 2018. godine dostavilo obavijest da su tražene informacije javno objavljene i svima dostupne u tiskanom obliku uz poveznicu na web stranici te da je nezadovoljan istom  podnio tijelu javne vlasti zahtjev za dopunu i ispravak informacije, u kojem je naveo da se na dostavljenoj poveznici ne nalaze tražene informacije u strojno čitljivom obliku te kako je to obveza tijela javne vlasti sukladno članku 10. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa očekuje da mu tijelo javne vlasti dostavi zatražene informacije po ranijem zahtjevu. Također, navodi da mu je povodom navedenog zahtjeva dostavljen odgovor od 1. ožujka 2018. godine, u kojem se prvostupanjsko tijelo pozvalo na članak 23. stavak 1. točku 6., u vezi s člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, protiv kojeg je uložio žalbu, uz napomenu da njegov zahtjev u biti nije bio zahtjev za pristup informacijama kako se navodi u tom odgovoru nego zahtjev za ponovnu uporabu informacija te da je netočna tvrdnja tijela javne vlasti da on traži stvaranje nove informacije, jer je tražio izvoz postojećih informacija iz sustava tijela javne vlasti u strojno čitljivom obliku. U nastavku navodi kako je Povjerenik za informiranje povodom te žalbe donio rješenje KLASA: UP/II-008-07/18-01/679, URBROJ: 401-01/06-18-1 od 24. listopada 2018. godine, kojim je poništio odgovor tijela javne vlasti od 1. ožujka 2018. godine te vratio predmet na ponovni postupak s obrazloženjem da tražene informacije tijelo javne vlasti ne mora posjedovati u obliku izrađenog popisa, ali da je moguće da posjeduje bazu podataka u kojoj se nalaze i traženi podaci, pa se stoga može pretpostaviti da bi ih se iz navedene baze pojedinačno i skupno mogli izvesti u strojno čitljivom obliku. Žalitelj navodi da je nakon toga u ponovljenom postupku zaprimio osporeno rješenje od 13. studenoga 2018. godine te ponovo ističe da se ne slaže s navodima prvostupanjskog tijela o tome da je zahtjevom tražio stvaranje nove informacije. Pojašnjava da je tijelo javne vlasti u rješenju samo potvrdilo i navelo da su informacije koje tiskaju u Službenom glasniku također dostupne i vidljive na njihovim internetskim stranicama, što po njemu znači da su podaci spremljeni u digitalnom obliku u nekoj vrsti baze podataka. Ponovo napominje kako zahtjevom nije tražio izradu popisa već pristup informacijama u obliku koji omogućuje ponovnu uporabu a dostupan je tijelu javne vlasti te da ne traži kreiranje nove informacije već dostavu postojećih informacija kojima raspolaže tijelo javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti nije postupilo u skladu s odredbama članka 30. Zakona o pravu na pristup informacijama, predlaže Povjereniku za informiranje da naloži tijelu javne vlasti da mu u roku od 15 dana omogući pristup zatraženim informacijama u skladu sa zakonskim propisima. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili uvezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

U članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovoga Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.

U članku 23. stavku 5. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 6. veljače 2018. godine trgovačkom društvu Narodne novine d.d. podnio zahtjev sljedećeg sadržaja: „moli da mu dostave informaciju koja sadrži popis propisa, akata, odluka i drugih dokumenata objavljenih u službenom listu Narodne novine od 1.1.2012. do 31.12.2017. godine, uključujući podatke o broju Narodnih novina u kojima su objavljeni te da ukoliko raspolažu tim informacijama, uključe u odgovoru vrstu akta, datum objave i sadržaj objave. Navodi da traženu informaciju dostave elektronskim putem, u obliku koji omogućuje ponovnu uporabu dobivenih informacija, npr. u otvorenom formatu ili nekom drugom formatu koji omogućuje strojnu čitljivost datoteke te da će dobivene informacije biti korištene nekomercijalno. Također, navodi da je, s obzirom da je tražena informacija trebala sukladno članku 10. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama biti objavljena na internetskim stranicama tijela javne vlasti na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku (i ako je ista već objavljena), dovoljno u odgovoru dostaviti link na internetsku lokaciju gdje se nalazi opcija za download”. Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Narodne novine d.d. dana 13. veljače 2018. godine povodom navedenog zahtjeva putem elektroničke pošte obavijestilo žalitelja da su informacije koje je tražio javno objavljene, s obzirom da je tražio informacije iz Službenog lista Republike Hrvatske, koje su javno objavljene i svima dostupne u tiskanom obliku i na web stranici https://narodne-novine.nnhr/search.aspx. Daljnjim uvidom u spis utvrđeno je da je žalitelj po primitku navedenog odgovora, dana 27. veljače 2018. godine podnio zahtjev za dopunu i ispravak informacija u kojem je pojasnio da što je tražio u inicijalnom zahtjevu od 6. veljače 2018. godine te da link koji mu je dostavljen ne pruža tražene informacije. Iz spisa predmeta je utvrđeno da je trgovačko društvo Narodne novine d.d. dana 1. ožujka 2018. godine dostavilo žalitelju odgovor u kojem je navelo da se njegovo traženje ne smatra traženjem informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u zahtjevu traži od tijela javne vlasti da stvori novu informaciju, pa se slijedom navedenog njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama sukladno odredbi članka 18. stavka 5. navedenog Zakona. U navedenom je odgovoru također pojašnjeno da je sadržaj svih brojeva Službenog lista ″Narodne novine″ dostupan javnosti bez ograničenja te kako trgovačko društvo Narodne novine d.d. ne sastavlja popise sadržaja službenih listova izdanih u određenom periodu, niti da je to dužno činiti. Nadalje, u istom se odgovoru ističe da s obzirom da je Službeni list „Narodne novine″ dostupan svima, svatko može iz objavljenih informacija sastaviti popis koji žalitelj traži te da se sastavljanjem takvih i sličnih popisa i analitičkih podataka o zakonima i drugim propisima te odlukama tijela javne vlasti koje objavljuju bave specijalizirani portali i servisi koji su javno dostupni. S obzirom na dokumentaciju u spisu predmeta u postupku po žalbi protiv navedenog odgovora prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje je donio rješenje UP/II-008-07/18-01/679, URBROJ: 401-01/06-18-2 od 24. listopada 2018. godine kojim je poništio odgovor trgovačkog društva Narodne novine d.d. od 1. ožujka 2018. godine te predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Naime, iz internetske stranice trgovačkog društva Narodne novine d.d. je bilo razvidno da se na istima, između ostalog, objavljuju zakoni i odluke, da s obzirom na mogućnosti pojedinačnog pretraživanja istih, prvostupanjskom tijelu javne vlasti ne bi trebalo predstavljati veći napor utvrđivanje mogu li se tražene informacije iz zahtjeva u cijelosti izvesti iz postojeće baze podataka koju vodi te nakon toga odlučiti o dostupnosti istih informacija.

Iz spisa predmeta je utvrđeno da je trgovačko društvo Narodne novine d.d. u ponovljenom postupku donijelo osporeno rješenje od 13. studenoga 2018. godine u kojem je navedeno da se zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim ne traže informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedena kronologija postupanja prvostupanjskog tijela od podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja dana 6. veljače 2018. godine, drugostupanjskog tijela po žalbama žalitelja te je navedeno kako je osporeno rješenje doneseno u ponovljenom postupku u formi rješenja, a sukladno stajalištu žalbenog tijela, iako Zakon o pravu na pristup informacijama člankom 23. stavak 1. propisuje u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, a stavkom 2. istoga članka, kao i točkom 6. stavka 1., propisuje obvezu obavještavanja podnositelja. Nadalje je pojašnjeno kako je nesporno da trgovačko društvo Narodne novine d.d. nije sastavilo popis propisa, akata, odluka i drugih dokumenata objavljenih u Službenom listu od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2017. godine, uključujući podatke o broju „Narodnih novina“ u kojem su ti dokumenti objavljeni, podnositeljima, vrsta akata, datumima objava i sadržajima objava, niti su u posjedu takvog popisa koji bi sastavio netko drugi, pa stoga ne raspolažu informacijom koju traži žalitelj. Također je navedeno da trgovačko društvo Narodne novine d.d. obavlja uslugu tiskanja Službenog lista „Narodne novine“, no ne odlučuje o sadržaju Službenog lista odnosno da je Glavni urednik ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za zakonodavstvo, a sadržaj je propisan nizom akata i drugih propisa. Navedeno je da objavljeni zakoni i drugi propisi, odluke i obavijesti nisu dokumenti iz područja rada trgovačkog društva Narodne novine d.d., već su to svi propisi i pojedinačni akti koji se po zakonu ili nekom drugom propisu moraju objaviti u Službenom listu, pa se stoga obveze iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama da na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljuju zakone i druge propise iz svojeg područja rada, opće akte i odluke koje donose, nacrte propisa o kojima provode postupak savjetovanja s javnošću itd. po naravi stvari ne odnose na Narodne novine d.d. na način da je to trgovačko društvo dužno tako postupati sa svim zakonima, propisima, pojedinačnim aktima i drugim objavama u Službenom listu. Istaknuto je da prvostupanjsko tijelo sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. te članka 27. Zakona o pravu na pristup informacijama nije dužno izrađivati žalitelju usporedne popise odnosno nove informacije iz već postojećih objavljenih informacija koje su pojedine pravne osobe dužne javno objavljivati kod navedenog tijela javne vlasti kao službenog glasila Republike Hrvatske. Ističe se da predmetni zahtjev nesporno predstavlja zahtjev za izradu nove informacije a da tijelo javne vlasti koje obavlja poslove tiskanja Službenog lista „Narodne novine“ nije dužno sastavljati popise, analize ili druge nove informacije o sadržaju priloga objavljenih u službenim listovima. Prvostupanjsko tijelo u obrazloženju ukazuje na to da su brojne institucije i pojedinci iskazivali interes za pojedinim segmentima sadržaja službenih listova – od postupaka javne nabave određene vrste, javnih nabava pojedinih institucija do zakona i drugih propisa, pojedinačnih akata i drugih objava o određenim temama u određenim vremenskim razdobljima, no da trgovačko društvo Narodne novine d.d. ne raspolažu računalnim programima, kao ni osobljem koje bi objavljene podatke moglo pretraživati, analizirati i na temelju toga sastavljati zatražene informacije. Istaknuto je da stoga trgovačko društvo Narodne novine d.d. ne može iz postojeće baze podataka ispisati/izvesti zatraženi popis propisa, odluka, akata i drugih dokumenata objavljenih u periodu od 2012. do 2017., strukturiran po brojevima „Narodnih novina“, datumima objave, vrstama akata, podnositeljima i sadržajima objava. U obrazloženju se zaključno navodi da prva obavijest koja je dostavljena žalitelju o tome da su podaci na koje se odnosi njegov zahtjev za pristup informaciji javno objavljeni u službenim listovima u razdoblju od 2012. do 2017., i stoga dostupni u tiskanom u web izdanju, nije kontradiktorna kasnijem obrazloženju prvostupanjskog tijela po zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije da se istim zapravo traži od tijela javne vlasti da stvori novu informaciju odnosno popis svih propisa, odluka, akata i drugih dokumenata strukturiran po definiranim kriterijima. Pri navedenom je istaknuto da su zatraženi podaci objavljivani tijekom šest godina u 860 brojeva „Narodnih novina – službeni dio“, 58 brojeva „Narodnih novina – međunarodni dio“ i tisućama postupaka javne nabave, objava o koncesijama, nadmetanjima, natječajima, sudskim i drugim oglasima te su svi javno dostupni, no da bi popis zakona i drugih propisa, akata, odluka i drugih dokumenata strukturiran po brojevima „Narodnih novina“ u kojima su objavljeni, datumima objava, podnositeljima, vrsti akata i sadržajima objava predstavljao novu informaciju, koja sada ne postoji, pa je stoga odlučeno kao u izreci rješenja.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako trgovačko društvo Narodne novine d.d. ne posjeduje zatražene informacije u obliku u kojem je zatražio žalitelj svojim zahtjevom, odnosno informacije se ne obrađuju na način kako je to u zahtjevu naveo žalitelj, a slijedom definicije informacije iz članka 5. stavka 1. točke  3. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti nema obvezu sastavljati informaciju na zatraženi način u konkretnom slučaju.

Također, ističe se da tijelo javne vlasti ujedno nema obvezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi, niti osigurati uporabu dijela informacija te nema obveze obnavljati određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe, a što je propisano člankom 27. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz dostupnih podataka koji se objavljuju na internetskim stranicama tijela javne vlasti proizlazi da isto ne posjeduje objedinjene podatke kako to traži žalitelj, nego da bi tijelo javne vlasti iz postojećeg sustava objavljivanja trebalo izlučiti tražene podatke na način na koji to žalitelj traži, a što ne predstavlja traženje sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno  takvo postupanje ne predstavlja zakonsku obvezu tijela javne vlasti. Naime, tijela javne vlasti nemaju zakonsku obvezu objedinjavanja podataka koje vode za svoje potrebe na način kako bi to odgovaralo podnositeljima zahtjeva odnosno prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju nije u obvezi iz postojećih podataka izrađivati nove informacije samo zato jer takvi podaci zanimaju žalitelja. S obzirom da je u žalbenom postupu utvrđeno da se traženje žalitelja u konkretnom slučaju ne može podvesti pod traženje u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa stoga nema osnove za dopunu ili ispravak informacija, s obzirom da je žalitelj po svom inicijalnom zahtjevu obaviješten sukladno članku 23. stavku 1. točki 3. navedenog Zakona te je stoga zaključeno je da je njegova žalba neosnovana.

Pri navedenom se ističe da je žalitelj 6. veljače 2018. godine zatražio pristup informaciji koja sadrži popis propisa, akata, odluka i drugih dokumenata objavljenih u službenom listu Narodne novine od 1. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2017. godine, prema navedenim parametrima, da je nakon obavijesti koju je povodom istog zaprimio, 27. veljače 2018. godine podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije te da tek u žalbi ističe kako je zapravo podnio zahtjev za ponovnu uporabu informacija u kojem nije tražio stvaranje nove informacije  nego izvoz postojećih objavljenih informacija iz sustava u strojno čitljivom obliku. Naime, moguće je da je žalitelj imao na umu zahtjev za ponovnu uporabu informacija, ali nakon uvida u sadržaj oba podnesena zahtjeva je prihvaćeno utvrđenje prvostupanjskog tijela da se traženi podaci ne vode u obliku kakav je žalitelj naveo u svom zahtjevu te da ih nije dužno stvarati na način na koji je u istom zahtjevu naveden.

Naime, na temelju provedenog žalbenog postupka, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, s obzirom da je sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama zahtjev trebalo odbiti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. navedenog Zakona, a ne ponavljanjem navoda iz ranijeg odgovora koji je poništen, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje ove upravne stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                             

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan