KLASA: UP/II-008-07/19-01/733
URBROJ: 401-01/04-19-5
Zagreb, 2. prosinca 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe trgovačkog društva Constans DK d.o.o. iz Zagreba, ........., zastupanog po direktoru ........., izjavljene protiv rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“, Ur.broj: 8621/19 od 13. rujna 2019. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Constans DK d.o.o. iz Zagreba, ........., zastupanog po direktoru ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. rujna 2019. godine, kojim je od Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ zatražio dostavu informacija o stjecanju nekretnina po bilo kojem osnovu od strane navedenog tijela javne vlasti na području Nacionalnog parka, u razdoblju od 2015. godine do danas (ugovor o kupoprodaji, ugovor o darovanju, ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice i dr.), podatke o stečenim nekretninama te za kupoprodajne ugovore cijenu po kojoj su nekretnine stečene. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je putem tijela javne vlasti pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog svih zakonom određenih razloga. Navodi da mu je pobijano rješenje dostavljeno elektroničkom poštom te smatra da se rješenje kojim se odbija zahtjev mora dostaviti poštom na adresu. Također, navodi da je tijelo javne vlasti nezakonito odbilo njegov zahtjev, da pobijano rješenje uopće ne sadrži valjano obrazloženje te smatra da se po sadržaju obrazloženja rješenja radi o obrascu po kojem tijelo javne vlasti odbija zahtjeve za pristup informacijama. Nadalje, navodi da pobijano rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku. Smatra da su tražene informacije trebale biti objavljene na internet stranici tijela javne vlasti, a kako nisu objavljene, da ih je tijelo javne vlasti bilo dužno dostaviti na zahtjev. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 6. rujna 2019. godine Javnoj ustanovi „Nacionalni park Plitvička jezera“, kao tijelu javne vlasti, podnio putem elektroničke pošte zahtjev za pristup informacijama, u kojem je zatražio dostavu sljedećih informacija: „- Da li je Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ u razdoblju od 2015. – do danas stjecala nekretnine po bilo kojem osnovu na području Nacionalnog parka (ugovor o kupoprodaji, ugovor o darovanju, ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice, ili bilo koji drugi način stjecanja nekretnina); - Ako ste stekli nekretnine molimo da nam dostavite link na kojem su na internet stranici objavljeni podaci o nekretninama; - Ako podaci nisu objavljeni na internet stranici, molimo da nam dostavite podatke o stečenim nekretninama: oznaka katastarske čestice, zemljišnoknjižni uložak, katastarska općina; - Također molimo za ugovore o kupoprodaji da navedete kuporpodajnu cijenu po kojoj su nekretnine stečene; - Podatke molimo dostavite za svaku godinu pojedinačno; - Podatke nam možete dostaviti na način da dostavite anonimizirane isprave (ugovore) na temelju kojih su nekretnine stečene, tj. da u ispravama prekrijete osobne podatke“. Također, utvrđeno je da je žalitelj zbog nepostupanja tijela javne vlasti po predmetnom zahtjevu za pristup informacijama, isti ponovio putem elektroničke pošte od 7. i 11. rujna 2019. godine, s obzirom da je tijelo javne vlasti putem elektroničke od 6. i 9. rujna 2019. godine od žalitelja tražilo da predmetni zahtjev podnese putem propisanog obrasca.
Nadalje, utvrđeno je da je Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ povodom navedenog zahtjeva donijelo rješenje Ur.broj: 8621/19 od 13. rujna 2019. godine, kojim je odbijen zahtjev žalitelja za pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz obrazloženja citiranog rješenja proizlazi da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, s obzirom da podnosi učestale zahtjeve za dostavom istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeve kojim traži velik broj informacija, a kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti. Također, utvrđeno je da predmetno rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku te da je tijelo javne vlasti isto dostavilo žalitelju putem elektroničke pošte od 20. rujna 2019. godine.
Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ je aktom 9545/19 od 14. listopada 2019. godine godine dostavila Povjereniku za informiranje žalbu žalitelja te spis predmeta na nadležno odlučivanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da žalitelj svojim učestalim zahtjevima za dostavom istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjevima kojim se traži velik broj informacija, zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te time opterećuje rad i redovito funkcioniranje navedenog tijela javne vlasti.
Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/733, URBROJ: 401-01/04-19-3 od 12. studenog 2019. godine od Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ zatražena je dostava zahtjeva za pristup informacijama žalitelja zaprimljenih u 2018. i 2019. godini te preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu. Uz navedeno, predmetnim dopisom Ureda povjerenika za informiranje zatražena je od navedenog tijela javne vlasti i dostava Upitnika o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Naime, tijela javne vlasti su obvezna prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama rješavati zahtjeve za pristup informacijama te proaktivno objavljivati informacije. Provjeru stupnja usklađenosti s Zakonom o pravu na pristup informacijama, svako tijelo javne vlasti može učiniti postupkom samoprocjene i to na način da koristi Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama koji je izradio Povjerenik za informiranje. Navedeni Upitnik služi kao sredstvo za samoprocjenu u svrhu upravljanja kvalitetom u području osiguravanja transparentnosti i otvorenosti, a Povjereniku za informiranje u svrhu inspekcijskog postupka. Iz dobivenih podataka se može zaključiti o tome koliko je tijelo javne vlasti zaprimilo zahtjeva za pristup informacijama i koliko je od toga broja zahtjeva, podnio pojedini korisnik i postoji li povezanost između korisnika primjerice putem rodbinske povezanosti, povezanost fizičke osobe i pravne osobe putem ovlaštenih osoba za zastupanje i sl. Zatim je potrebno utvrditi rješava li tijelo javne vlasti zahtjeve korisnika u zakonskim rokovima i koliki je udio zahtjeva koji su riješeni izvan roka i da li se zahtjevi eventualno ne rješavaju u zakonskim rokovima samo u slučaju određenog korisnika ili postoje eventualno opravdani razlozi za nerješavanje pojedinačnog zahtjeva. Osim toga je važno razmotriti koliki je postotak žalbi koje je Povjerenik za informiranje usvajao, koliko je žalbi zbog tzv. šutnje uprave bilo osnovao te je li tijelo javne vlasti postupalo po odlukama Povjerenika za informiranje, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske ili nadležnog prekršajnog suda.
Dana 22. studenog 2019. godine u Uredu povjerenika za informiranje zaprimljen je dopis Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ Ur.broj: 10874/19 od 20. studenog 2019. godine, uz koji je dostavljena preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu te preslika Upitnika o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u dostavljene Upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“, utvrđeno je da navedeno tijelo javne vlasti od ukupno 19 (devetnaest) zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama u 2018. godini te 16 (šesnaest) zahtjeva 2019. godini, nije zaprimilo niti jedan dodatni zahtjev žalitelja za pristup informacija. Također, uvidom u popunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ redovito postupa po obvezama propisanim odredbama navedenog Zakona, odnosno ima imenovanog službenika za informiranje, u pravilu proaktivno objavljuje informacije na svojim internetskim stranicama, postupa po zahtjevima za pristup informacijama, posjeduje službeni Upisnik i sl.
Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u Javnoj ustanovi „Nacionalni park Plitvička jezera“ u 2018. te 2019. godini - sveukupno 35 (tridesetipet), od kojeg broja je žalitelj podnio 1 (jedan zahtjev) koji je odbijen pobijanim rješenjem, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Iz predmetnog zahtjeva žalitelja je razvidno da je zahtjevom za pristup informacijama od 6. rujna 2019. godine zatražio informacije koje se mogu smatrati informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za koje se može pretpostaviti da bi trebale biti u posjedu tijela javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku koji je prethodio predmetnoj žalbi nije meritorno odlučivalo o predmetnom zahtjevu jer je u osporenom rješenju odbilo zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava, predmet je nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti prije svega mora utvrditi koju sve dokumentaciju koja se odnosi na traženje žalitelja ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatraženih informacija. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Ukoliko tijelo javne vlasti po zahtjevu korisnika utvrdi da ne posjeduje zatraženu informaciju, u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Posebno se ističe da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama potrebno uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14).
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane, odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Vezano uz žalbene navode koji se odnose na nedostatak sadržaja rješenja, ukazuje se prvostupanjskom tijelu da je odredbom članka 98. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisan obvezni sadržaj rješenja te da isto, između ostaloga, treba sadržavati uputu o pravnom lijeku, kojom se stranka obavješćuje može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
Uz navedeno, po pitanju žalbenih navoda koji se odnose na način dostave rješenja, ukazuje se da je odredbom članka 94. Zakona o općem upravnom postupku propisano da će se dostava elektroničkim putem obaviti na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke, odnosno kad je to propisano zakonom. Također, stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da se dostava elektroničkim putem smatra obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
Uvidom u spis predmeta, utvrđeno je da je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama putem elektroničke pošte te je zatražio da mu tijelo javne vlasti dostavi tražene informacije na isti način, odnosno putem elektroničke pošte. S obzirom da iz žalbenih navoda ne proizlazi da je žalitelj u skladu s citiranim člankom 94. Zakona o općem upravnom postupku dao izričit pristanak za dostavom rješenja putem elektroničke pošte, upućuje se tijelo javne vlasti da u slučaju donošenja novog rješenja u ponovljenom postupku, isto dostavi žalitelju u skladu s člankom 85. Zakona o općem upravnom postupku, odnosno u obliku preporučene pošiljke, s povratnicom.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan