KLASA: UP/II-008-07/14-01/370

URBROJ: 401-01/04-16-04

Zagreb, 25. veljače 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Broj: PPI-DO-21/2014 od 30. srpnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Broj: PPI-DO-21/2014 od 30. srpnja 2014. godine.

2. Odobrava se ……… pristup zatraženim informacijama i to:

- informaciji gdje je ……… radila prije nego li je 1. ožujka 2002. počela raditi u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske,

- informaciji gdje je ……… radila između 1. veljače 2003. i 31. siječnja 2007. tj. između dva radna odnosa u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, te

- informaciji iz dokumenta u kojem je 31. siječnja 2003. obrazložen stvarni razlog prestanaka rada ……… u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

3. Nalaže se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. i članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobijano rješenje nije utemeljeno na Zakonu o zaštiti osobnih podataka niti na Zakonu o pravu na pristup informacijama, pogotovo ako su prethodni poslodavci ……… neka tijela javne vlasti. Nadalje navodi da ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao što se navodi u obrazloženju rješenja, ima saznanja gdje je prije radila ………, trebalo je u najgorem slučaju po korisnika zahtjev proslijediti tom tijelu (poslodavcu) ili  korisnika uputiti da sam podnese zahtjev. Ističe kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije postupilo niti prema jednoj odredbi zakona i na taj ga se način onemogućava u njegovom zakonskom i ustavnom pravu. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. srpnja 2014. godine zatražio od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kao tijela javne vlasti da mu dostavi: 1. informaciju gdje je ……… radila prije nego li je 1. ožujka 2002. počela raditi u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, 2. informaciju gdje je ……… radila između 1. veljače 2003. i 31. siječnja 2007. tj. između dva radna odnosa u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i 3. informaciju iz dokumenta u kojem je 31. siječnja 2003. obrazložen stvarni razlog prestanaka rada ……… u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Žalitelj u zahtjevu navodi da mu je informacija  potrebna „kako bi se odredio o eventualnom kaznenom djelu odgovorne osobe u HCK OBŽ u postupku bagatelne prodaje dječjeg odmarališta u Kropi (SLO) gdje je odvjetnik iz Kranja  u čijem je odabiru pomogla ……… na oglasnoj ploči kupca oglasio prodaju odmarališta prije nego li je odluka o pravnom sljedništvu GDCK Osijek u izvanparničnom R1-350/03-4 (umjesto parničnom) postupku na Općinskom sudu u Osijeku upitne stvarne nadležnosti (trgovački?) uopće postala pravomoćna“. Nadalje je utvrđeno da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske donijelo rješenje Broj: PPI-DO-21/2014 od 30. srpnja 2014. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Iz pobijanog rješenja proizlazi da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske provelo test razmjernosti i javnog interesa i u postupku utvrdilo da se podaci koje žalitelj traži odnose na osobne podatke zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom  odvjetništvu u Osijeku ………, te da isti nisu vezani za njezin rad u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i da iako imaju saznanja o tim podacima, između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje pristupa informaciji, prevladavaju  razlozi za ograničenje jer se radi o osobnim podacima sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga zakona.

U članku 15. navedenog Zakona propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12. - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Povjerenica za informiranje je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrdila da ista sadrži osobne podatke. Plaće dužnosnika, državnih ili lokalnih službenika su plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna te svaka osoba (javnost), osobito s aspekta ispravnog trošenja proračunskih sredstava, ima pravo znati ispunjavaju li određene osobe uvjete za svoja radna mjesta ili dužnosti odnosno da li su ih ispunjavali neovisno što je služba kasnije prestala. Otvorenost i javnost djelovanja tijela javne vlasti važan je segment ostvarivanja prava na pristup informacijama, onemogućavanje transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava se i navedeno pravo zajamčeno Ustavom. Zahtjev za pravo na pristup informacijama može podnijeti bilo koja fizička ili pravna osoba, domaća ili strana koja nije obvezna navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji. Stoga je u žalbenom postupku razmatrano da li bi se te iste informacije koje je podnositelj zahtjeva tražio omogućile bilo kojem drugom korisniku koji bi zatražio te informacije odnosno da li su zatražene informacije u javnom interesu. Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku utvrđeno je da su informacije o poslodavcima ………, kao i o stvarnom razlogu prestanaka rada ……… u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske informacije za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne javnosti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.