KLASA: UP/II-008-07/19-01/445

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 20. studenoga 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Đurmanca, ........., izjavljene protiv rješenja Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, KLASA: UP/I-602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-25/1 od 17. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok KLASA: UP/I-602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-25/1 od 17. prosinca 2018. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama natječajne dokumentacije izabranog kandidata ......... (koje su mu dostavljene po zahtjevu od 8. studenoga 2018. godine sa zatamnjenim podacima), na način:

- da se na Prijavi na natječaj prekriju adresa, broj mobitela, e-mail adresa i vlastoručni potpis;

- da se na Domovnici prekriju JMBG, datum, mjesto i država rođenja te adresa prebivališta;

- da se na Životopisu prekriju adresa, broj mobitela, i e-mail adresa;

- da se na Diplomi prekriju datum, mjesto i država rođenja;

- da se na Elektroničkom zapisu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prekriju OIB, osobni broj i datum rođenja;

- da se na Uvjerenju o nevođenju kaznenog postupka prekriju OIB, datum rođenja i QR kod.

3. Odbija se zahtjev ......... za dopunu ili ispravak informacije od 5. prosinca 2018. godine u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je prigovor ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) koji je po svom sadržaju zapravo zahtjev za dopunu ili ispravak informacija, koji je podnio 5. prosinca 2018. godine Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok nazvavši ga prigovorom, a u kojem je naveo da mu je prvostupanjsko tijelo po zahtjevu od 6. studenoga 2018. godine dostavilo traženu natječajnu dokumentaciju sa nepropisno zatamnjenim podacima odnosno da mu je dostavljena nepotpuna dokumentacija, pa stoga traži da mu se povodom njegovog traženja izda odgovarajuća odluka. U osporenom rješenju prvostupanjsko tijelo pozvalo se na odredbu članka 24. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama te na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno na zaštitu osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da traži da se isto poništi u cijelosti, s obzirom da mu nije omogućen pristup svim zatraženim dokumentima odnosno jer su na dokumentaciji koja mu je dostavljena nepropisno zatamnjeni gotovo svi podaci. Žalitelj smatra da ima pravo na sve zatražene dokumente pa od Povjerenika za informiranje traži sankcioniranje odgovornih osoba prvostupanjskog tijela te omogućavanje pristupa svoj dokumentaciji koju je zatražio u predmetnom zahtjevu. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. studenoga 2018. godine od Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok zatražio da mu se dostavi kompletna dokumentacija za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka vezanog uz odabranog kandidata te svu natječajnu dokumentaciju za odabranog kandidata po njihovom raspisanom natječaju za radno mjesto „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i audio vizualno oblikovanje (animacija, dizajn za web, vizualna komunikacija, grafički dizajn), 1 izvršitelj/ica, na određeno i puno radno vrijeme - zamjena zbog porodiljnog dopusta”, a koji je objavljen 12. listopada 2018. godine na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Nadalje, utvrđeno je da je Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok po navedenom zahtjevu omogućila žalitelju pristup informacijama aktom KLASA: 602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-22/1 od 20. studenoga 2018. godine, uz koji su žalitelju dostavljene sljedeće informacije: 1. Prijava potrebe za radnicima Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, 2. Obavijest Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, 3. Natječaj, 4. Obrazac PR, prijava potrebe za radnicima Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, 5. Zahtjev za suglasnošću Školskog odbora, 6. Odluka Školskog odbora, 7. Poveznica na internetskoj stranici na kojoj je objavljena Obavijest o rezultatima natječaja i 8. Natječajna dokumentacija odabranog kandidata Vedrana Ercega. U navedenom aktu kojim je prvostupanjsko tijelo dostavilo žalitelju tražene informacije je navedeno kako su u natječajnoj dokumentaciji odabranog kandidata skriveni dijelovi osobnih podataka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka.

Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj nakon toga 5. prosinca 2018. godine, s obzirom da mu je dostavljena dokumentacija sa zatamnjenim podacima podneskom nazvanim prigovor od prvostupanjskog tijela zatražio donošenje odgovarajuće odluke, a koji podnesak se u konkretnom slučaju po svome sadržaju smatra zahtjevom za dopunu ili ispravak dane informacije.

Također je utvrđeno da je Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok po predmetnom podnesku žalitelja donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-25/1 od 17. prosinca 2018. godine, kojim je temeljem članka 24. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama isti odbacila, pozivajući se uz to na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona odnosno na zaštitu osobnih podataka.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, donijela osporeno rješenje smatrajući da je po zahtjevu žalitelja od 8. studenoga žalitelju sukladno zakonskim odredbama omogućila pristup informacijama aktom KLASA: 602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-22/1 od 20. studenoga 2018. godine te je sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ograničila pristup određenim osobnim podacima u natječajnoj dokumentaciji izabranog kandidata imajući u vidu odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka.

U žalbenom postupku Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok je dopisom KLASA: 602-03/19-06/60, URBROJ: 2197/01-380/1-8-19-2 od 18. lipnja 2019. godine dostavila Povjereniku za informiranje na nadležno postupanje kompletan spis po žalbi žalitelja.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Naime, uvidom u dostavljenu dokumentaciju od strane prvostupanjskog tijela utvrđeno je da se u istoj nalazi originalna dokumentacija koja se odnosi na provođenje natječajnog postupka, čiji je sastavni dio dokumentacija izabranog kandidata na predmetnom natječaju. Od prvostupanjskog tijela je uz originalnu natječajnu dokumentaciju odabranog kandidata dostavljena i dokumentacija sa zatamnjenim podacima, onako kako je dostavljena žalitelju sukladno aktu KLASA: 602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-22/1 od 20. studenoga 2018. godine koji je naveden u obrazloženju osporenog rješenja, a u pogledu kojeg dijela zahtjeva je žalitelju djelomično uskraćen pristup informacijama. Iz navedenog je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo djelomično odbilo zahtjev žalitelja u pogledu natječajne dokumentacije izabranog kandidata bez da je prethodno provela test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da u spisu predmeta nema dokumentacije o navedenom te da istu odluku nije, sukladno zakonskoj odredbi iz članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, donijelo u obliku rješenja.

Osim navedenog, prvostupanjsko tijelo je u osporenom rješenju navelo kako rješenje donosi temeljem odredbe članka 24. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji se odnosi na zahtjev za dopunu ili ispravak informacije, pa se stoga ističe da se ako je smatralo da zahtjev treba odbiti, trebalo pozvati na odredbu članka 23. stavka 5. točke 3. navedenog Zakona, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona. Također se ističe da je prvostupanjsko tijelo u izreci osporenog rješenja pogrešno navelo kako odbacuje zahtjev, s obzirom da je iz obrazloženja vidljivo da se poziva na razloge ograničenja pristupa informacijama. Naime, sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi, a što ne odgovara utvrđenom činjeničnom stanju u konkretnom slučaju.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku, u pogledu informacija kojima je po predmetnom zahtjevu za dopunu ili ispravak informacija od 5. prosinca 2018. godine ograničen pristup (natječajna dokumentacija odabranog kandidata), razmotrio da li se istima može odobriti pristup, odnosno može li se pristup ograničiti iz nekog zakonski propisanog razloga.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Nadalje, izvršen je uvid u tekst predmetnog natječaja vezano za koji su se tražile informacije te je izvršena usporedba originalne dokumentacije s dokumentacijom koja je po ranijem zahtjevu dostavljena žalitelju sa zatamnjenim podacima, a uzimajući u obzir činjenicu da u aktu KLASA: 602-03/18-06/52, URBROJ: 2197/01-380/1-8-18-22/1 od 20. studenoga 2018. godine nije točno specificirano koji će se podaci prekriti zbog zaštite osobnih podataka.

Pri navedenom se također imalo u vidu činjenicu da sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama podnositelj zahtjeva koji traži informacije vezano za postupak natječaja u kojem je bio kandidat ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat u natječajnom postupku, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona.

S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o natječaju u srednjoj školi, bilo je potrebno razmotriti i relevantne zakonske odredbe koje uređuju zasnivanje radnog odnosa u školskim ustanovama. Naime, prema članku 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja, dok je člankom 114. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da o zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost Školskog odbora.

S obzirom da će se sredstva za rad izabranog kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje smatra da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja. Iz teksta predmetnog natječaja je utvrđeno da su kandidati uz pisanu prijavu na natječaj trebali dostaviti preslike sljedećih dokumenata: životopis, dokaz o stečenoj stručnoj spremi (diploma ili svjedodžba), dokaz o državljanstvu (domovnica), potvrda ili elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uvjerenje nadležnog suda da nemaju zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u smislu članka 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne starije od devedeset dana od dana objave natječaja, ostali dokumenti o osposobljenosti ili nagrađivanju (uvjerenje o položenom stručnom ispitu, potvrda o završenoj pedagoško-psihološkoj i didaktičko-metodičkoj naobrazbi).

Izvršenim uvidom u dokumentaciju koja je po predmetnom zahtjevu dostavljena žalitelju, utvrđeno je da su na istoj prekrivani sljedeći podaci izabranog kandidata: datum, mjesto i država rođenja, adresa prebivališta, osobni broj, JMBG, OIB, broj mobitela, adresa elektroničke pošte, web stranica, razina znanja stranog jezika, nazivi obrazovnih ustanova, gradovi u kojima su izdani dodatni priloženi dokumenti, podatak o posjedovanju vozačke dozvole, nazivi ranijih poslodavaca izabranih kandidata te naziv njegovog trgovačkog društva, no također je utvrđeno da na dokumentima izabranog kandidata nije prekriven njegov vlastoručni potpis

Nastavno na zakonsku odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok prilikom rješavanja zahtjeva, u dijelu nepotpuno utvrdila činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenila pravni propis. Naime, uzimajući u obzir da je u ranije citiranoj uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka jasno navedeno da navedena Uredba ne obuhvaća obradu osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a time niti podataka o imenu i prezimenu osoba koje su ovlaštene za zastupanje istih, i koji su javno dostupni podaci, razvidno je da je prvostupanjsko tijelo prekrivanjem tih podataka pogrešno primijenilo materijalno pravo.

S obzirom na navedeno u žalbenom je postupku u pogledu predmetnog zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije u kojem se tražila natječajna dokumentacija odabranog kandidata utvrđeno da se žalitelju može djelomično odobriti pravo na pristup zatraženim informacijama, jer se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti, na način da na natječajnoj dokumentaciji izabranog kandidata budu vidljivi podaci kako je to navedeno u izreci ovog rješenja. U odnosu na osobne podatke odabranog kandidata koji se odnose na adresu, OIB, JMBG, osobni broj, datum, mjesto i državu rođenja, adresu elektroničke pošte, broj telefona/mobitela, potpis izabranog kandidata i QR kod, u žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na navedene osobne podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je interes javnosti zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata koji su se tražili na natječaju iz kojih je vidljivo ime i prezime kandidata te njegove kvalifikacije i radno iskustvo, jer će isti biti plaćen iz javnih sredstava, a dostava drugih osobnih podataka iste osobe, predstavljala bi nepotrebno zadiranje u njegov privatni život.

Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan