KLASA: UP/II-008-07/19-01/262
URBROJ: 401-01/05-19-9
Zagreb, 19. studenog 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., dopisnika lista Deutsche Welle, iz Dubrovnika, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o., Ur.broj: 571951 KČ od 24. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o., Ur.broj: 571951 KČ od 24. siječnja 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici ponude trgovačkog društva King ICT za panoramske PTZ kamere i pripadajuću opremu i usluge.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama:
- zapisnika o otvaranju ponuda I. i II. krug, na način da se na zapisnicima prekriju nazivi svih ponuditelja osim trgovačkog društva King ICT, te se u tom dijelu žalba odbija
- izvatka iz zapisnika sa 156. sjednice Uprave trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. na kojoj je donesena odluka o prihvaćanju ponude trgovačkog društva King ICT, na način da se na zapisniku prekriju nazivi svih ponuditelja osim trgovačkog društva King ICT, te se u tom dijelu žalba odbija
4. Nalaže se trgovačkom društvu Odašiljači i veze d.o.o. da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja.
5. Odbija se žalba ......... u dijelu koji se odnosi na ponude koje nisu odabrane na natječaju za panoramske PTZ kamere i pripadajuću opremu i usluge.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena preslika službene dokumentacije obaju krugova provedenog postupka nabave video-opreme za sustav protupožarnog nadzora. Žaliteljev zahtjev odbijen je temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Smatra kako tijelo javne vlasti odugovlači postupak te kako ne postoji niti jedan aspekt koji bi se mogao smatrati poslovnom tajnom čije bi objavljivanje ugrozilo javni interes ili zakonom reguliran te prihvatljiv interes jedne ili obiju strana u postupku. Naglašava kako je posrijedi kupoprodajna procedura s već poznatim imenom odabranog dobavljača i, također, inozemnog proizvođača kamera, kao i javno objavljenim tehničkim performansama te opreme, količini i ukupnoj cijeni, slijedom čega se ovdje ne može govoriti o potencijalnom medijskom ugrožavanju javnog sigurnosnog sustava niti legitimnog poslovnog interesa bilo kojeg od subjekata u čitavom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 19. rujna 2018. godine trgovačkom društvu Odašiljači i veze d.o.o. putem elektroničke pošte podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio presliku dokumentacije obaju krugova provedenog postupka nabave video-opreme za sustav protupožarnog nadzora.
S obzirom da trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o. nije riješilo zahtjev za pristup informacijama u roku i na način koji je propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama žalitelj je izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, koji je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/18-01/911, URBROJ: 401-01/11-19-1 od 15. siječnja 2019. godine, naložio trgovačkom društvu Odašiljači i veze d.o.o. da u roku od 8 dana od zaprimanja navedenog rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama Igora Lasića od 19. rujna 2018. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o. u obrazloženju pobijanog rješenja, kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, navodi kako je člankom 2. stavkom 1. Pravilnika o poslovnoj tajni koje je donijelo tijelo javne vlasti određeno da se pod poslovnom tajnom podrazumijevaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom OiV-a, a koji predstavljaju podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za OiV, a što u konkretnom slučaju, prema tijelu javne vlasti, natječajni postupak. Tijelo javne vlasti napominje kako nije javni naručitelj temeljem Zakona o javnoj nabavi, ali primjenjuje sve bitne zakonske procedure. Navodi kako je dana 17. kolovoza 2018. godine proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o. prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdio činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenio zakonske odredbe, u dijelu koji se odnosi na oba kruga provedenog postupka nabave video-opreme za sustav protupožarnog nadzora vezan za trgovačko društvo King ICT.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2.,3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o. je po sudu Povjerenika za informiranje propustilo prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije, u dijelu koji se odnosi na trgovačko društvo King ICT, jer ista predstavlja poslovnu tajnu te je ujedno propustilo provesti test razmjernosti i javnog interesa na način propisan člankom 16. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, bez obzira što je tijelo javne vlasti u obrazloženju rješenja napomenulo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa, u žalbenom postupku je utvrđeno kako tijelo javne vlasti nije u konkretnom slučaju dalo argumente zašto bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u predmetnoj upravnoj stvari zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen, te nije obrazložilo zašto prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
U provedenom testu se u bitnom navodi kako se natječajna dokumentacija prema internim aktima smatra poslovnom tajnom te kako je nakon razmatranja navedene problematike na sastanku utvrđeno da će se ograničiti pristup zatraženoj informaciji jer bi omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji ozbiljno povrijedio interes ugovornih strana, slijedom čega prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Nadalje, poslovnu tajnu prema stavku 1. članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti je u prvostupanjskom postupku bilo dužno pružiti valjano obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi omogućavanjem uvida u zatraženu informaciju dovelo do štetnih posljedica za njezine gospodarske interese ili gospodarske interese njezinog ugovornog partnera, što je ratio legis instituta poslovne tajne.
S obzirom na to da tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju navodi kako zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu sukladno članku 2. stavku 1. Pravilnika o poslovnoj tajni, napominje se kako Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja organski zakon kojim se razrađuje ustavom zajamčeno temeljeno ljudsko pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, stoga slijedom pravnog načela lex superior derogat legi inferiori Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja viši pravni akt od predmetnog Pravilnika, tako da prilikom njihove kolizije, odredbe navedenog Zakona derogiraju odredbe Pravilnika.
Tijelo javne vlasti bi tek ispravnom provedbom testa razmjernosti i javnog interesa trebalo utvrditi zašto prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes da se omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno podvođenje zatražene informacije pod odredbu Pravilnika o poslovnoj tajni ne znači da ona uistinu i predstavlja poslovnu tajnu.
Osim toga, poslovna tajna je uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) kojim se u pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.
Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.
Ističe sa da iako trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o. nije javni naručitelj sukladno Zakonu o javnoj nabavi, ono primjenjuje sve bitne zakonske procedure kako bi se pridonijelo što kvalitetnijem i transparentnijem radu u području nabave.
Upravo je navedena transparentnost u radu trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. od javnog interesa, s obzirom da je predmetno trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske te njegovo poslovanje ulazi u okvire Strategije upravljanja državnom imovinom te Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, u kojim se dokumentima posebno naglašavaju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama i omogućavanje pristupa informacijama od javnog interesa.
Osim toga, potrebno je uzeti u obzir i odredbu članka 3. stavka 1. podstavka 1. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 52/18) kojom je propisano da pojam »državna imovina« koji se koristi u ovom Zakonu podrazumijeva, između ostalog, dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka. Odredbom članka 13. navedenog Zakona, propisano je da se državnom imovinom upravlja učinkovito i razumno, pažnjom dobrog gospodara, sukladno načelima odgovornosti, javnosti, ekonomičnosti i predvidljivosti.
Iz spisa predmeta ne proizlazi kako bi davanje dokumentacije koja se odnosi na prihvaćanje ponude trgovačkog društva KING ICT dovelo do štetnih posljedica za interese ugovornih strana, s obzirom da tijelo javne vlasti nije dalo niti jedan argument kojim bi potkrijepilo tu tvrdnju, te s obzirom na činjenicu da trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o., kao trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske, podliježe pravilima pojačane transparentnosti u svojem poslovanju.
U pogledu dijela zatražene informacije iz točke 3. izreke ovog rješenja - zapisnika koji sadržavaju nazive ostalih ponuditelja - Povjerenik za informiranje ističe da navedene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja, posebno imajući u vidu činjenicu da njihove ponude nisu odabrane na predmetnom natječaju, pa za navedenu informaciju postoji isključivo interes žalitelja, te ne prevladava javni interes. Ujedno se ponovno naglašava kako trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o. nije javni naručitelj temeljem Zakona o javnoj nabavi, ali svojevoljno primjenjuje sve bitne zakonske procedure.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), članka 25. stavka 7. i članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučeno kao u točkama 1., 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na dio zahtjeva koji se odnosi na ponude koje nisu odabrane na natječaju za panoramske PTZ kamere i pripadajuću opremu i usluge, ponavlja se ranije obrazloženje da predmetne ponude nisu odabrane na natječaju, pa za navedenu informaciju postoji isključivo interes žalitelja, te ne prevladava javni interes.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je u tom dijelu zahtjeva prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u tom dijelu žalbe ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 5. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan