KLASA: UP/II-008-07/19-01/657
URBROJ: 401-01/06-19-4
Zagreb, 25. listopada 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... iz Karlovca, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske psihološke komore, KLASA: UP/I-034-03/19-29/05, URBROJ: 251-375/02-05-19-4 od 20. kolovoza 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske psihološke komore, KLASA: UP/I-034-03/19-29/05, URBROJ: 251-375/02-05-19-4 od 20. kolovoza 2019. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup sljedećoj informaciji:
- potvrdi o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za ......... u 2018. godini,
na način da se na istoj prekriju podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju poreznog obveznika, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11.
3. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.
4. Nalaže se Hrvatskoj psihološkoj komori da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacija ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. kolovoza 2019. godine, a u kojima je zatražio presliku Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini, koju je Hrvatska psihološka komora izdala za ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kronološki slijed postupanja prvostupanjskog tijela nakon što je podnio zahtjev za pristup informacijama dana 10. srpnja 2019. godine i zahtjevu za dopunu informacije od 6. kolovoza 2019. godine te pojašnjava razloge zbog kojih smatra da Hrvatska psihološka komora nije pravilno postupila kada je rješavajući o njegovom zahtjevu u predmetnom slučaju postupila sukladno rješenju Povjerenika za informiranje u drugom predmetu. Žalitelj nadalje detaljno pojašnjava da se ne radi o istim zahtjevima odnosno da se u njima ne traže istovjetne informacije te da je po zahtjevu u konkretnom slučaju trebalo provesti novi test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje navodi kako ......... u Hrvatskoj psihološkoj komori obnaša veliki broj funkcija te da se postavlja pitanje koliko iznosi njezin osobni primitak odnosno koliko je navedena komora utrošila sredstava da podmiri sva davanja u svrhu uplata na njezin račun te da je u ovom slučaju to ključni podatak od javnog interesa, pri čemu navodi i da je imenovana inače državna službenica u Službi za upravni nadzor Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ističe da je u ranijem slučaju postavljao pitanje je li određeni član Nadzornog odbora dobio od Hrvatske psihološke komore honorar ili nije, no da to u ovom slučaju nije predmet njegovog zahtjeva. Zaključno ističe da prvostupanjsko tijelo nije postupilo sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama (stavcima 1. i 3.) nego je umjesto toga postupilo po rješenju Povjerenika za informiranje u prethodnom predmetu, pa stoga od drugostupanjskog tijela traži da provede test razmjernosti i javnog interesa te da naloži prvostupanjskom tijelu da mu omogući pristup informaciji o ukupnom primitku navedenom u stupcu 4. Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini, koju je Hrvatska psihološka komora izdala za ......... Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. srpnja 2019. godine od Hrvatske psihološke komore zatražio sljedeću informaciju: presliku (odnosno sken) Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini, koju je Hrvatska psihološka komora izdala za ........., na način da se sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u potvrdi zacrne podaci o adresi poreznog obveznika, OIB-u .........te svi podaci u stupcima 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12.
Nadalje je utvrđeno da je Hrvatska psihološka komora povodom navedenog zahtjeva dostavila žalitelju odgovor KLASA: 032-03/19-01/03, URBROJ: 251-375/02-05-19-2 od 24. srpnja 2019. godine, u kojoj je navedeno da mu u prilogu dostavlja zatražena potvrda, na kojoj su sukladno uputi Povjerenika za informiranje prekriveni podaci o adresi, osobnom identifikacijskom broju te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12.
S obzirom da u dostavljenoj informaciji nije bila vidljiva informacija koju je u zahtjevu zatražio, žalitelj je dana 6. kolovoza 2019. godine podnio zahtjev za dopunu informacije, navodeći da iz dostavljene potvrde sa prekrivenim podacima nije vidljiv podatak o tome koliko je novca iz proračuna Hrvatske psihološke komore uplaćeno u korist ........., odnosno da mu nije dostavljena informacija iz stupca 4 Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini, koju je Hrvatska psihološka komora izdala za ........., pa moli da mu se u tom smislu dopuni dostavljena informacija.
Hrvatska psihološka komora je povodom navedenog zahtjeva za dopunu informacije donijela osporeno rješenje kojim je isti odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo se pozvalo na odluku Povjerenika za informiranje u predmetu KLASA; UP/II008-07/19-01/87, a kojoj je žalbeno tijelo djelomično odobrilo pristup informaciji koju je žalitelj tražio i u ovom predmetu, na način da je u izreci drugostupanjskog rješenja naložilo da se na Potvrdama o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za članove Nadzornog obora prekriju stupci 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12, pa je stoga odlučeno da se ima odbiti zahtjev žalitelja uzimajući u obzir da se radi o istovjetnom dokumentu.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.
Naime, rješenjem Povjerenika za informiranje KLASA; UP/II008-07/19-01/87, URBROJ: 401-01/06-19-9 od 4. lipnja 2019. godine zaista jest odlučeno na način kako se to navodi u obrazloženju osporenog rješenja, jer se kod predmetne potvrde radi o dokumentu koji sadrži informaciju o imenima i prezimenima članova Nadzornog odbora kojima su isplaćivani honorari, a koja se u tom predmetu tražila, no pri navedenom treba istaknuti da se u konkretnom slučaju tražio drugi podatak odnosno podatak o tome koliko je prema osnovi drugog dohotka iz sredstava Hrvatske psihološke komore isplaćeno .........
Dakle, iako je u oba slučaja riječ o istovjetnom dokumentu pri donošenju odluke ključna je činjenica utvrđivanje koji se podatak traži od strane korisnika odnosno što je sadržaj zahtjeva podnositelja. U slučaju traženja istog podnositelja u predmetu na koji se u osporenom rješenju poziva prvostupanjsko tijelo, sadržaj njegovog zahtjeva se odnosio na članove nadzornog odbora kojima su isplaćivana sredstva odnosno njihova imena i prezimena te se u tom slučaju odlučivalo o dostupnosti informacije u granicama tog zahtjeva.
U konkretnom slučaju traži se podatak o iznosu sredstava koja su isplaćena od tijela javne vlasti za određenu osobu te se u ovom predmetu trebalo odlučivati sukladno sadržaju zahtjeva žalitelja, uzimajući u obzir da iako se radi o istovjetnom dokumentu u kojem se nalaze tražene informacije, nije riječ o traženju istih informacija. Stoga se prvostupanjsko tijelo nije moglo pozivati na navedenu odluku drugostupanjskog tijela nego je neovisno o njoj trebalo odlučiti o dostupnosti informacije koja se tražila u konkretnom slučaju, a što je Hrvatska psihološka komora propustila učiniti.
Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Stoga je Povjerenik za informiranje provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup traženoj informaciji, a također i utvrdio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U drugostupanjskom postupku Hrvatska psihološka komora je aktom KLASA: UP/I-034-03/19-29/05, URBROJ: 251-375/02-05-19-8 od 21. listopada 2019. godine, kao informaciju koja je predmet ovog postupka dostavila Povjereniku za informiranje Potvrdu o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini, koju je navedeno tijelo javne vlasti izdalo za .........
Uvidom u dostavljenu informaciju utvrđeno je da ista sadrži: podatke o tijelu javne vlasti, o fizičkoj osobi kojoj je izdana potvrda te ostale podatke (po stupcima) iz kojih je u stupcu pod brojem 1. naveden redni broj, brojem 2 vidljiv nadnevak isplate primitka, pod brojem 3 osnova primitka, pod brojem 4 iznos primitka za pojedinog člana Nadzornog odbora, pod brojem 5 izdatak u primitku, pod brojem 6 iznos izdatka, pod brojem 7 iznos uplaćenog doprinosa iz primitka, pod brojem 8 dohodak, pod brojem 9 nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza, pod brojem 10 iznos uplaćenog poreza i prireza, pod brojem 11 iznos neto isplate te pod brojem 12 oznaka primitka.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je u pogledu dostavljenih informacija razmotrio da li je istima moguće odobriti pristup, te je utvrđeno da se žalitelju može djelomično odobriti pravo na pristup zatraženim informacijama, jer se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da je u konkretnom slučaju na podatak o imenu i prezimenu te podatke o iznosu primitka (stupac 4) članice Upravnog odbora, predsjednice Povjerenstva za stručni nadzor i članice Etičkog odbora Hrvatske psihološke komore, kojoj su vršene isplate od strane prvostupanjskog tijela primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, s obzirom da je Hrvatska psihološka komora, koja je osnovana temeljem Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine”, broj 47/03.), pravna osoba s javnim ovlastima, ista je obveznik postupanja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za za navedene informacije se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.
Međutim, uvidom u potvrdu iz koje su vidljiva zatražena informacija iz predmetnog zahtjeva, a koja je dostavljena od strane prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da ista sadrži i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj, adresu poreznog obveznika, izdatak u primitku (stupac 5), iznos izdatka (stupac 6), iznos uplaćenog doprinosa iz primitka (stupac 7), dohodak (stupac 8), nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza (stupac 9), iznos uplaćenog poreza i prireza (stupac 10), neto isplatu (stupac 11) te oznaku primitka (stupac 12).
U odnosu na navedene podatke u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa istim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe. Osim toga žalitelj je u svojoj žalbi naveo da istu izjavljuje u pogledu podataka koji su mu odbijeni osporenim rješenjem odnosno vezano za iznos primitka u stupcu (4).
Osim navedenog, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan