KLASA: UP/II-008-07/19-01/505
URBROJ: 401-01/06-19-4
Zagreb, 24. listopada 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Gline, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o., URBROJ: 01/19-415/1-I od 5. srpnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o., URBROJ: 01/19-415/1-I od 5. srpnja 2019. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 9. svibnja 2019. godine, kojim je od trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. zatražio Plan gradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina Vodovoda Glina d.o.o. za 2016. i 2017. godinu sa svim izmjenama i dopunama istih, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako je obrazloženje osporenog rješenja manjkavo jer ne sadrži dovoljne i odlučne razloge za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama, osim kratkog opisa poslova i prijepisa zakonske odredbe. Također navodi kako je uputa o pravnom lijeku nepotpuna jer ne sadržava podatke o načinu podnošenja žalbe protiv prvostupanjske odluke niti druge osnovne informacije o pokretanju upravnog postupka. Ističe da je trgovačko društvo Vodovod Glina d.o.o. informaciju koju je zatražio u predmetnom zahtjevu u obvezi javno objaviti, sukladno odredbi članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se radi o planskom dokumentu vezanom za rad i poslovanje istog tijela. Nadalje, navodi kako su netočni navodi prvostupanjskog tijela o tome da su mu dopisima od 12. srpnja 2016. godine te 13. srpnja 2018. godine dostavljene iste informacije, a ako bi iste i bile ranije dostavljene da navedeno nije zapreka da mu se iste dostave ponovo, a što proizlazi iz odredbe članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da prvostupanjsko tijelo ničim nije potkrijepilo svoj zaključak o zloupotrebi prava s njegove strane, jer se nigdje ne navodi o kojim se to identičnim i/ili istovrsnim zahtjevima radi niti se navode okolnosti koje bi potvrdile učestalost zahtjeva za pristup informacijama. Posebno ističe da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti namjerno izbjegava dati zatražene informacije te da nema nikakvog uporišta za stav o zloupotrebi prava na pristup informacijama, s obzirom da niti sadržaj, niti broj i učestalost zahtjeva ne dovode do tog zaključka, a što je lako provjerljivo ukoliko se u žalbenom postupku izvrši uvid u upisnik zahtjeva kod navedenog tijela. Zaključno navodi kako se po prirodi stvari ne može raditi o zlouporabi prava kada je tijelo javne vlasti u zahtjevu zatražene informacije dužno javno objaviti, a propustilo je izvršiti navedenu zakonsku obvezu. Pri navedenom navodi kako u pogledu traženih informacija ne postoji niti jedan zakonski razlog za ograničenje pristupa informacijama propisan u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj dana 9. svibnja 2019. godine trgovačkom društvu Vodovod Glina d.o.o., kao tijelu javne vlasti, podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem je zatražio sljedeće informacije: Plan gradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina Vodovoda Glina d.o.o. (uključujući i pravnog prednika Komunalac Glina d.o.o.) za 2016. i 2017. godinu sa svim izmjenama i dopunama istih. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Vodovod Glina d.o.o. povodom navedenog zahtjeva dostavilo žalitelju obavijest URBROJ: 01/19-278/1-I od 24. svibnja 2019. godine u kojoj je navedeno da su mu povodom njegovog traženja dostavili akte URBROJ: 01/16-654/1-I od 12. srpnja 2016. godine te URBROJ: 01/18-1217/1-I od 13. srpnja 2018. godine. S obzirom da vezano za zaprimljene akte žalitelj uložio žalbu zbog nerješavanja zahtjeva sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/19-01/429, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 14. lipnja 2019. godine naložio trgovačkom društvu Vodovod Glina d.o.o. da riješi zahtjev žalitelja sukladno odredbama navedenog Zakona.
Daljnjim uvidom u spis je utvrđeno da je trgovačko društvo Vodovod Glina d.o.o. nakon zaprimanja gore citiranog rješenja Povjerenika za informiranje donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Trgovačko društvo Vodovod Glina d.o.o. je aktom URBROJ: 01/19-530/1-I od 16. kolovoza 2019. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno odlučivanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedena kronologija postupanja prvostupanjskog tijela po zahtjevu žalitelja te da žalitelj svojim učestalim zahtjevima zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te time opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje zatražio je od trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. dostavu zahtjeva za pristup informacijama žalitelja zaprimljenih u 2018. i 2019. godini te presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu.
Uvidom u dostavljene Upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o., utvrđeno je da je u 2018. godini ukupno bilo 3 zahtjeva za pristup informacijama od čega su 2 od žalitelja, a u 2019. godini do dana dostave spisa predmeta ukupno 3 zahtjeva za pristup informacijama od čega 2 od žalitelja. Uvidom u sadržaj zahtjeva za pristup informacijama koji su uneseni u navedenim Upisnicima, razvidno je da se istima od trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija.
Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u trgovačkom društvu Vodovod Glina d.o.o. u 2018. te 2019. godini - sveukupno 6, od kojeg broja je žalitelj podnio 4 zahtjeva te vrste informacija koje je žalitelj tražio u istima odnosno u u predmetnom zahtjevu, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.
S obzirom da uvidom u spisa predmeta koji je Povjereniku za informiranje dostavljen u žalbenom postupku nije utvrđeno da su žalitelju ranije omogućene preslike zatraženih informacija iz zahtjeva, kao i da prvostupanjsko tijelo nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjereniku za informiranje dostavilo informacije koje su predmet postupka te nije pružilo dostatne dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, navedeno je rješenje stoga bilo nužno poništiti.
Iz predmetnog zahtjeva žalitelja je razvidno da je zahtjevom za pristup informacijama od 9. svibnja 2019. godine zatražio informacije koje se mogu smatrati informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za koje se može pretpostaviti da bi trebale biti u posjedu tijela javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku koji je prethodio predmetnoj žalbi nije meritorno odlučivalo o predmetnom zahtjevu jer je u osporenom rješenju odbilo zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava, i jer u postupku po žalbi nije dostavilo u zahtjevu zatražene informacije, predmet je nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti prije svega mora utvrditi koju sve dokumentaciju koja se odnosi na traženje žalitelja ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatraženih informacija. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Ukoliko tijelo javne vlasti po zahtjevu korisnika utvrdi da ne posjeduje zatraženu informaciju, u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Posebno se ističe da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama potrebno uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.).
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan