KLASA: UP/II-008-07/19-01/411

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 30. rujna 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Đurmanca, ........., izjavljene protiv rješenja Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok KLASA: UP/I-602-03/19-06/41. URBROJ: 2197/01-380/1-8-19-2/1 od 25. travnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok KLASA: UP/I-602-03/19-06/41. URBROJ: 2197/01-380/1-8-19-2/1 od 25. travnja 2019. godine, u dijelu u kojem se u točki V. izreke djelomično omogućuje pristup informacijama izabranih kandidata na natječaju prekrivanjem određenih osobnih podataka.

2.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama natječajne dokumentacije izabranog kandidata ........., na način:

-     da se na Domovnici prekrije datum, mjesto i država rođenja te adresa prebivališta;

-     da se na Elektroničkom zapisu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje  prekriju OIB, osobni broj i datum rođenja;

-     da se na Uvjerenju o nevođenju kaznenog postupka prekriju OIB, datum rođenja i QR kod.

-     da se na Svjedodžbi o završnom ispitu prekrije imena roditelja, datum, mjesto i država rođenja i narodnost.

3.    Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama natječajne dokumentacije izabranog kandidata ........., na način:

-     da se na Domovnici prekrije datum, mjesto i država rođenja te adresa prebivališta;

-   da se na Životopisu prekriju adresa, broj mobitela, i e-mail adresa;

-  da se na Elektroničkom zapisu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prekriju OIB, osobni broj i datum rođenja;

-  da se na Uvjerenju o nevođenju kaznenog postupka prekriju OIB, datum rođenja i QR kod.

4.    Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.

5.    Nalaže se Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

U izreci osporenog rješenja Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok (dalje u tekstu: Škola), u točki I. djelomično je prihvaćen zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 11. travnja 2019. godine, te u točki II., III. i IV. odlučeno da će se korisniku dostaviti preslike informacija vezanih za objavu i odlučivanje po natječajima za zasnivanje radnih odnosa po natječajima Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj /ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica stručnih predmeta u Sektoru grafičke tehnologije i AVO”, i „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj/ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica suradnik u nastavi u sektoru Grafičke tehnologije i AVO”, a pod točkom V. izreke djelomično je odbijen njegov zahtjev, u dijelu koji se odnosi na natječajnu dokumentaciju izabranih kandidata prijavljenih na navedene natječaje, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su neki od u istoj navedenih podataka  zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu po zahtjevu za pristup informacijama nije dostavljena sva zatražena dokumentacija odnosno da su na dokumentaciji koja mu je dostavljena nepropisno zatamnjeni podaci. S obzirom da smatra kako ima pravo na pristup traženim informacijama u zakonom propisanom obliku, od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i izda novo te na takav način omogući pristup informacijama te transparentnost javnog natječaja za zapošljavanje osoba u Školi. Također traži da se sankcionira odgovorna osoba prvostupanjskog tijela zbog nedostavljanja navedene dokumentacije u zakonom propisanom obliku. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. travnja 2019. godine, od Škole kao tijela javne vlasti, zatražio sljedeće informacije: 1. moli da mu dostave kompletnu dokumentaciju za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka vezano uz odabranog kandidata te svu natječajnu dokumentaciju za odabranog kandidata po njihovom raspisanom javnom natječaju za radno mjesto „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj /ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica stručnih predmeta u Sektoru grafičke tehnologije i AVO”, a koji je objavljen 22. siječnja 2019. godine na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; i 2. moli da mu dostave kompletnu dokumentaciju za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka vezanog uz odabranog kandidata te svu natječajnu dokumentaciju za odabranog kandidata po njihovom raspisanom javnom natječaju za radno mjesto „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj/ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica suradnik u nastavi u sektoru Grafičke tehnologije i AVO”, a koji je objavljen 22. siječnja 2019. godine na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Također je utvrđeno da je postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Škola donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-602-03/19-06/41, URBROJ: 2197/01-380/1-8-19-2/1 od 25. travnja 2019. godine, kojim je u točki I. djelomično prihvatila zahtjev žalitelja, te u točki II., III. i IV. odlučila da će se korisniku dostaviti preslike informacija vezanih za objavu i odlučivanje po natječajima za zasnivanje radnih odnosa po natječajima - „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj /ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica stručnih predmeta u Sektoru grafičke tehnologije i AVO” i „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj/ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica suradnik u nastavi u Sektoru Grafičke tehnologije i AVO”.

U točki V. izreke navedenog rješenja, u pogledu koje je žalitelj izjavio žalbu u konkretnom slučaju, Škola je djelomično odbila zahtjev žalitelja vezano za natječajnu dokumentaciju izabranih kandidata na navedenim natječajima, na način da će mu se dostaviti preslike navedene dokumentacije uz prekrivanje osobnih podataka, temeljem odredbe članka 23. stavka 3. i stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su pojedini podaci na natječajnoj dokumentaciji zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je Škola natječaj na koji se odnosi zahtjev žalitelja objavila 22. siječnja 2019. godine, provela sukladno proceduri zapošljavanja iz članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine”, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10 - ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.), da je navedeni zahtjev djelomično usvojen te da će se podnositelju dostaviti preslike sljedeće dokumentacije: 1. Prijava potrebe za radnicima Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, 2. Obavijest ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, 3. Natječaj (objavljen na web stranici Škole), 4. Obrazac PR, Prijava potrebe za radnicima Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, 5. Zahtjev za suglasnošću Školskog odbora, 6. Skraćeni zapisnik Školskog odbora, 7. Obavijest o rezultatima natječaja (objavljena na web stranici Škole), 8. Natječajna dokumentacija odabranog kandidata Vedrana Ercega (sakriveni osobni podaci), i 9. Natječajna dokumentacija odabranog kandidata Martina Horvata (sakriveni osobni podaci).

U žalbenom postupku Škola je dopisom KLASA: 602-03/19-06/41, URBROJ: 2197/01-380/1-8-19-7/1 od 29. svibnja 2019. godine dostavila Povjereniku za informiranje kompletan spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

 U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju od strane prvostupanjskog tijela utvrđeno je da se u istoj nalazi originalna dokumentacija koja se odnosi na provođenje natječajnog postupka, čiji je sastavni dio dokumentacija izabranih kandidata na natječajima za radna mjesta „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj /ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica stručnih predmeta u Sektoru grafičke tehnologije i AVO”, i „Nastavnik/nastavnica stručnih predmeta u sektoru grafička tehnologija i AVO, 1 izvršitelj/ica, na određeno i puno radno vrijeme, zamjena - Nastavnik/ica suradnik u nastavi u sektoru Grafičke tehnologije i AVO”. Od prvostupanjskog tijela je uz originalnu natječajnu dokumentaciju dostavljena i dokumentacija sa zatamnjenim podacima, onako kako je dostavljena žalitelju sukladno izreci osporenog rješenja.

Nadalje je utvrđeno da je Škola djelomično odbila zahtjev žalitelja u pogledu natječajne dokumentacije izabranih kandidata bez da je prethodno provela test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da u spisu predmeta nema dokumentacije o navedenom.

Ispitujući zakonitost osporenog rješenja te provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Nadalje, zakonitost osporenog rješenja razmatrana je uvidom u tekst predmetnih natječaja vezano za koji su se tražile informacije te usporedbom originalne dokumentacije s dokumentacijom koja je sukladno izreci osporenog rješenja dostavljena žalitelju, a uzimajući u obzir činjenicu da u osporenom rješenju nije točno specificirano koji će se podaci prekriti zbog zaštite osobnih podataka.

Pri navedenom se također imalo u vidu činjenicu da sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama podnositelj zahtjeva koji traži informacije vezano za postupak natječaja u kojem je bio kandidat ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat u natječajnom postupku, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona.

S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o natječajima u srednjoj školi, bilo je potrebno  razmotriti i relevantne zakonske odredbe koje uređuju zasnivanje radnog odnosa u školskim ustanovama. Naime, prema članku 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja, dok je člankom 114. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da o zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost Školskog odbora.

S obzirom da će se sredstva za rad izabranih kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje smatra da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjavaju li izabrani kandidati uvjete iz natječaja. Stoga je izvršen uvid u tekst natječaja Škole od 22. siječnja 2019. godine, koji je objavljen na njezinim internetskim stranicama, te je utvrđeno da je u istom, između ostalog, navedeno da su kandidati uz pisanu prijavu na natječaj trebali dostaviti preslike sljedećih dokumenata: životopis, dokaz o stečenoj stručnoj spremi (diploma ili svjedodžba), dokaz o državljanstvu (domovnica), potvrda ili elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uvjerenje nadležnog suda da nemaju zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi u smislu članka 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ne starije od devedeset dana od dana objave natječaja, ostali dokumenti o osposobljenosti ili nagrađivanju (uvjerenje o položenom stručnom ispitu, potvrda o završenoj pedagoško-psihološkoj i didaktičko-metodičkoj naobrazbi).

Izvršenim uvidom u dokumentaciju koja je po predmetnom zahtjevu dostavljena žalitelju, utvrđeno je da su na istoj prekriveni sljedeći podaci izabranih kandidata: datum, mjesto i država rođenja, adresa prebivališta, osobni broj, OIB, razdoblja obrazovanja, broj mobitela, adresa elektroničke pošte, web stranica, razina znanja stranog jezika, nazivi obrazovnih ustanova, gradovi u kojima su izdani dokumenti, podatak o posjedovanju vozačke dozvole, nazivi ranijih poslodavaca izabranih kandidata i službene oznake na dokumentima izdanim od nadležnih tijela.

Nastavno na zakonsku odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Škola prilikom rješavanja zahtjeva, u dijelu nepotpuno utvrdila činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenila pravni propis. Naime, uzimajući u obzir da je u ranije citiranoj uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka jasno navedeno da navedena Uredba ne obuhvaća obradu osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a time niti podataka o imenu i prezimenu osoba koje su ovlaštene za zastupanje istih, i koji su javno dostupni podaci, razvidno je da je prvostupanjsko tijelo prekrivanjem tih podataka pogrešno primijenilo materijalno pravo. Osim navedenog, ističe se da je  prvostupanjsko tijelo istovrsne podatke na nekima od dokumenata prekrivalo, a na nekima nije.

S obzirom na sve navedeno je u žalbenom postupku zaključeno da je točku V. izreke rješenja prvostupanjskog tijela u kojem je žalitelju omogućen pristup informacijama dostavom dokumentacije sa prekrivenim određenim podacima potrebno djelomično poništiti te žalitelju odobriti pristup informacijama na način da na natječajnoj dokumentaciji izabranih kandidata budu vidljivi podaci kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2., 3., 4. i 5. izreke ovog rješenja.

U odnosu na točku V. osporenog rješenja kojom je odbijen predmetni zahtjev u pogledu dostave osobnih podataka koji su navedeni u natječajnoj dokumentaciji izabranih kandidata, a koji se odnose na adresu, OIB, osobni broj, datum, mjesto i državu rođenja, adresu elektroničke pošte, broj telefona/mobitela i QR kod, u žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na navedene osobne podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Naime, u konkretnom slučaju interes javnosti je zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata koji su se tražili na natječaju iz kojih je vidljivo ime i prezime kandidata te njihove kvalifikacije i radno iskustvo, jer će isti biti plaćeni iz javnih sredstava, a dostava drugih osobnih podataka istih osoba, a koji su u dijelu i zacrnjeni na dostavljenoj mu dokumentaciji, predstavljala bi nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.

Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u navedenom dijelu u točki 1. izreke osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 6. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan