KLASA: UP/II-008-07/18-01/668
URBROJ: 401-01/11-19-6
Zagreb, 25. rujna 2019.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska pošta d.d. Broj: HP-08-/024584/18 od 5. rujna 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska pošta d.d. Broj: HP-08-/024584/18 od 5. rujna 2018. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Hrvatska pošta d.d. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio podatke o ukupnim isplatama svim javnim bilježnicima u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine po pojedinom javnom bilježniku i ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine po pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo jer su, prema članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podataka, pa je zbog pogrešne primjene materijalnog prava nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Također, navodi da je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer ga tijelo javne vlasti nije obavijestilo da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa re o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 26. kolovoza 2018. godine putem elektroničke pošte trgovačkom društvu Hrvatska pošta d.d. dostavio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio da mu se dostave podaci o ukupnim isplatama svim javnim bilježnicima u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine po pojedinom javnom bilježniku i ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine po pojedinim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima.
Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa o čemu je sastavljena bilješka Broj: HP-08-/024584/18 od 5. rujna 2018. godine. U citiranoj bilješci u bitnome se navodi da se tražena informacija ne odnosi na državnu sigurnost, zdravlje građanstva, pitanje obrane re se ne odnosi ni na druga slična pitanja koja bi se mogla apostrofirati od visokog značenja i interesa za širu javnost te se stoga zaključuje da interes javnosti ne prevladava nad interesom zaštite poslovanja ovog tijela javne vlasti koje je ujedno i trgovačko društvo te da bi odavanje ovih poslovnih tajni moglo narušiti tržišne pozicije tijela javne vlasti koje svoj položaj i opstojnost realizira isključivo kroz otvoreno tržišno natjecanje na slobodnom tržištu poštanskih usluga. Temeljem navedenoga tijelo javne vlasti donijelo je rješenje Broj: HP-08-/024584/18 od 5. rujna 2018. godine kojim se zahtjev žalitelja od 26. kolovoza 2018. godine odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu u smislu odredbe članka 3. Pravilnika o poslovnoj tajni, a tijelo javne vlasti ima pravo ograničiti pristup takvoj informaciji.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja i bilješke o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne može dati navedene podatke iz razloga što tražene informacije nisu od javnog značaja te postoji mogućnost da objava traženih podataka može dovesti do štete za gospodarske interese.
Navedeni zaključak nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Dopisom Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/18-01/668, URBROJ: 401-01/10-18-2 od 20. rujna 2018. godine od prvostupanjskog tijela zatražena je dostava informacija koje su predmet postupka temeljem članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a do dana donošenja ovog rješenja predmetne informacije nisu dostavljene u spis ovog predmeta.
Sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Kako se u konkretnom slučaju radi o isplatama koje tijelo javne vlasti vrši javnim bilježnicima i odvjetnicima, nesporno je da iste predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem slučaju tijelo javne vlasti nije bilo niti dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa.
Slijedom svega navedenog, zbog neprimjene odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan