KLASA: 008-08/19-01/228
URBROJ: 401-01/9-19-2
Zagreb, 11. studenoga 2019.
Korisnik
Ured povjerenika za informiranje zaprimio je Vaš upit vezano uz pravo na pristup informacijama zaposlenika tijela javne vlasti i ujedno sindikalnog povjerenika. U bitnome navodite da ste zatražili u svojstvu zaposlenika i sindikalnog povjerenika od Centra za socijalnu skrb u kojem ste zaposleni, uvid u evidencije mjera iz socijalne skrbi (nadzor nad izvršenjem roditeljske skrbi i plaćenim skrbništvima za zaposlenike i naknadama za obavljanje skrbništva), te da Vam isti nije omogućen pozivanjem na zaštitu osobnih podataka (GDPR).
Slijedom naprijed navedenog, mišljenja smo da je Vaša namjera bila ostvarivanje unutarnjeg nadzora kao sindikalnog povjerenika temeljem odredaba Kolektivnog ugovora, kao i traženje informacija kao zaposlenika tijela. U tom smislu Vaš upit odnosno traženje uvida u evidencije podliježe odredbama Kolektivnog ugovora odnosno posebnim propisima iz područja socijalne skrbi, a što nije u djelokrugu Povjerenika za informiranje, pa se o istom ne možemo očitovati s aspekta primjene posebnih propisa i Vaše uloge u traženju informacije kao zaposlenika tijela. Posebni propisi uglavnom pretpostavljaju omogućavanje većeg opseg informacija od onog što pruža Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13. i 85/15, u daljnjem tekstu Zakon).
Međutim, svaka fizička ili pravna osoba sukladno odredbama navedenog Zakona, može tražiti informaciju (pa tako i zaposlenik tijela kojem bi informacija trebala biti osigurana primjenom posebnih propisa, ili kada posebnim propisima ta mogućnost nije regulirana). Stoga, obzirom na ulogu Povjerenika za informiranje kao drugostupanjskog tijela u zaštiti prava na pristup informacijama, koje pokreće postupak i rješava u drugom stupnju povodom uloženih žalbi, možemo Vam dati samo načelan odgovor, koji bi bio primjenjiv na svaku fizičku ili pravnu osobu koja traži informaciju od tijela javne vlasti.
Dakle, ako tražite informaciju na način na koji je dostupna javnosti, primjenjuju se odredbe ovog Zakona, uz moguća ograničenja propisana člankom 15.
Pri tome napominjemo kako pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informaciji, pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, cd-a ili drugog zapisa podataka koji mora biti u posjedu tijela javne vlasti), a ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da stvara nove informacije (odnosno da daje odgovore na upite, sastavlja izvješća, tumači propise, da obavlja dodatne aktivnosti, provodi nadzor odnosno sastavlja odgovor radi stvaranja informacije. U ovom slučaju radilo bi se o pristupu rješenju kojim je zaposlenik Centra određen voditeljem skrbništva, odnosno skrbnikom i isplatama. Naime, informacije o raspolaganju javnim sredstvima smatraju se informacijama od javnog interesa. Stoga je člankom 16. stavkom 3. Zakona propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa,osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak.
Drugim riječima, osobni podaci koji se odnose na neku fizičku osoba, a tiču se raspolaganja javnim sredstvima, ne mogu se smatrati zaštićenim osobnim podacima u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka, nego je riječ o javnim podacima u skladu s odredbama ovog Zakona.
Pravilnom interpretacijom ovih zakonskih odredbi, a što je potvrđeno i u više presuda Visokog upravnog suda, kada je riječ o raspolaganju javnim sredstvima i određeni osobni podaci se mogu objaviti ili učiniti dostupnim, i to bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a oni uključuju ime i prezime i visinu dodijeljenih sredstava (bruto isplate). Za pristup tim podacima postoji presumpcija prevladavanja javnog interesa, kada se i određeni podaci koji se odnose na fizičku osobu ne mogu smatrati zaštićenim podacima. Za moguću objavu ostalih osobnih podataka (primjerice: OIB, adresa stanovanja, broj žiro računa, naziv banke i dr.) potrebno je provesti test razmjernosti i javnog interesa. Kako rješenje o određivanju skrbništva vjerojatno sadrže više osobnih podataka o tim osobama, kao i podatke o obiteljima nad kojima se provodi nadzor, za te podatke je nužno provesti test razmjernosti, a ovisno o rezultatima testa, djelomično ograničiti pristup informacijama (zacrnjenje ili prikrivanje u dokumentu).
Dakle, kada se informacija traži prema odredbama ovog Zakona, nije važno traži li je osoba unutar sustava (zaposlenik) ili neka druga osoba, kao i da li je riječ o isplatama zaposlenicima ili vanjskim suradnicima, ako se radi o isplatama javnih sredstava.