KLASA: 008-08/19-01/222

URBROJ: 401-01/9-19-2

Zagreb, 19. rujna 2019.

Korisnik - vijećnik

Dana 07. rujna 2019. godine Ured povjerenika zaprimio je Vaš podnesak, kojim ukazujete da kao vijećnik Gradskog vijeća Grada niste dobili tražene odgovore. U bitnome, ukazujete na nelogičnosti i diskrepancije u izvješću Javne ustanove za 2018 u odnosu na izvještaje o prihodima i rashodima koje su predali FINA-i. Stoga ste se obratili gradskim službama Grada, koje su prema Poslovniku dužne odgovoriti u roku od 30 dana. Nezadovoljni nedobivanjem odgovora na postavljeno vijećničko pitanje, obratili ste se Uredu povjerenika za informiranje.

Slijedom navedenog, obavještavate se o sljedećem.

Ostvarivanje prava na pristup informacijama osigurava se primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15 - u daljnjem tekstu: Zakon), putem proaktivne objave informacija i putem podnošenja zahtjeva za pristup informacijama korisnika prava.

Zahtjev za pristup informacijama podnosi se službenicima za informiranje u tijelima javne vlasti, a u konkretnom slučaju službeniku za informiranje Grada. Dakle, vijećnik gradskog vijeća, kao i svaka fizička ili pravna osoba, ima temeljem odredbe članka 18. Zakona pravo zatražiti pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu.

Međutim, postavljanje vijećničkih pitanja temelji se na odredaba Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i općim aktima predstavničkih tijela lokalnih jedinica, kao posebnim propisima. Procedura postavljanja vijećničkih pitanja ne predstavlja pristup informacijama prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima je propisano da se odredbe Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom (članak 1., stavak 3. Zakona). Dakle, odredbe Zakona se ne primjenjuju na informacije, koje su vijećniku za obavljanje vijećničke dužnosti, dostupne putem posebnog propisa (statuta, poslovnika i sl.), na način kako je posebnim propisom regulirano.

Naime, općim aktima predstavničkih tijela omogućeno je vijećnicima postavljanje pitanja, traženja podataka i dobivanja dokumenata, kako bi mogli kvalitetno i pravilno obavljati svoju dužnost i zastupati odnosno predstavljati interese građana koji su ih izabrali na neposrednim izborima. Međutim, u slučaju izostanka odgovora na vijećničko pitanje, vijećnik nema osiguranu pravnu zaštitu. Posljedice neodgovaranja odnosno nepružanja informacija su primarno političke prirode.

Za razliku od naprijed navedenog, ostvarivanje prava na pristup informacijama osigurava se primjenom ovog Zakona, putem proaktivne objave informacija i putem podnošenja zahtjeva za pristup informacijama korisnika prava.

Svaka domaća i strana osoba, fizička ili pravna, može podnijeti zahtjev za pristup informacijama. Dakle, vijećnik, kao i svaka fizička osoba, ima temeljem odredbe članka 18. Zakona pravo zatražiti pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu. Sukladno tome, vijećnik taj zahtjev može podnijeti kao građanin, uz ili bez pozivanja na dužnost vijećnika te zatražiti pristup informaciji. Podneseni zahtjev predstavlja zahtjev za pristup informacijama, koji se rješava na način i u rokovima propisanim odredbama ovog Zakona, sa svim njegovim uvjetima i ograničenjima.

Kako pristup informaciji u smislu Zakona, pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, cd-a ili drugog zapisa podataka koji mora biti u posjedu tijela javne vlasti), a ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da stvara nove informacije (odnosno da daje odgovore na upite, sastavlja izvješća, tumači propise, da obavlja dodatne aktivnosti, provodi nadzor odnosno sastavlja odgovor radi stvaranja informacije), vijećnik - građanin može dobiti samo takvu informaciju. Ukazujemo da se vijećnička pitanja u velikoj mjeri mogu odnositi na traženje objašnjenja, odgovora, podataka potrebnih za obavljanje dužnosti - dakle na stvaranje nove informacije, koja mu se, u slučaju postupanja po ovom Zakonu, tada uskraćuje. Stoga, u slučaju traženja odgovora, pojašnjenja i sl., - ovaj Zakon nije primjerena forma za upućivanje zahtjeva.                     

Posebno naglašavamo da, odredba o neprimjeni zakona za određene kategorije korisnika nije usmjerena na to da korisnik ne dobije informaciju jer se odredbe zakona na njih ne primjenjuju, već naprotiv, u tim slučajevima se radi o tome da pojedinim kategorijama osoba posebni propisi trebaju osiguravati bržu i jednostavniju dostupnost informacija pa čak i u većem opsegu nego da se na njih primjenjuju odredbe ovog Zakona.

Detaljnije informacije u vezi razlikovanja vijećničkih pitanja i zahtjeva za pristup informacijama možete pronaći u smjernicama Povjerenika za informiranje: Smjernice za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama: Vijećnička pitanja i zakon o pravu na pristup informacijama i Ostvarivanje prava na pristup informacijama zastupnika i vijećnika u predstavničkim tijelima – dodatne smjernice, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje www.pristupinfo.hr, u rubrici "Pravni okvir" - "Upute, smjernice, obrasci", na poveznici: https://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/.