KLASA: UP/II-008-07/19-01/400
URBROJ: 401-01/05-19-5
Zagreb, 22. srpnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva KANO j.d.o.o. iz Požege, ………, zastupanog po direktoru ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, KLASA: 008-01/19-01/05, URBROJ: 567-10-19-2 od 10. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, KLASA: 008-01/19-01/05, URBROJ: 567-10-19-2 od 10. svibnja 2019. godine.
2. Odobrava se trgovačkom društvu Kano j.d.o.o. pravo na pristup preslici ekonomsko-financijske analize financijskog toka projekta za koji je trgovačko društvo Kano j.d.o.o. predalo zahtjev za ESIF Mali zajam.
3. Nalaže se Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući trgovačkom društvu Kano j.d.o.o. pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) odbijen je zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva KANO j.d.o.o., zastupanog po direktoru ………. (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena ekonomsko-financijska analiza financijskog toka projekta za koji je trgovačko društvo Kano j.d.o.o. predalo zahtjev za ESIF Mali zajam. Žaliteljev zahtjev odbijen je temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu te jer postoje osnove sumnje da bi dostavljanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako smatra da analiza tijela javne vlasti temeljem koje je odbijen njegov zahtjev za zajam nije ispravna, s obzirom da su dvije nezavisne konzultantske kuće napravile svoju analizu i dobile pozitivan rezultat. Žalitelj slijedom navedenog smatra kako treba dobiti zatraženu informaciju te predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama od 2. svibnja, koju je tijelo javne vlasti zaprimilo 6. svibnja 2019. godine, zatražio dostavu ekonomsko-financijske analize financijskog toka projekta za koji je donesena negativna odluka, KLASA: 403-02/18-70/813, URBROJ: 567-30-19-2 od 4. ožujka 2019. godine, po zahtjevu broj 70/11830, a za koji je trgovačko društvo Kano j.d.o.o. predalo zahtjev za ESIF Mali zajam.
HAMAG-BICRO u obrazloženju pobijanog rješenja, kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, navodi kako je člankom 4. stavkom 1. točkom 10. njegovog Pravilnika o poslovnoj tajni propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci zbog kojih bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese stranaka ili Agencije. U tom smislu tijelo javne vlasti navodi kako metodologija prema kojoj se obavlja ekonomsko-financijska analiza podnesenih zahtjeva za odobravanjem zajmova predstavlja poslovnu tajnu, jer bi njezinim priopćavanjem javnosti bez sumnje bila otvorena mogućnost za zloupotrebu u prilagođavanju zahtjeva za zajmove te bi Agencija bila izložena nedopuštenim pritiscima i utjecajima na ishod donošenja odluke o odbijanju ili odobrenju zajma, što bi rezultiralo ozbiljnim i nepovratnim narušavanjem sustava provođenja financijskih instrumenata iz ESIF. Tijelo javne vlasti nadalje naglašava kako bi objavljivanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka, te uz sve ranije navedene zloupotrebe, moglo bi se dogoditi da bi žalitelj mogao iskoristiti traženu informaciju kako bi pokušao prilagoditi svoj zahtjev na način da neosnovano prikaže kako udovoljava traženim uvjetima ekonomske opravdanosti. HAMAG -BICRO je provedbom testa razmjernosti i javnog interesa zaključio kako bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji korisnik istom mogao slobodno raspolagati, a čime bi mogla postati dostupna široj javnosti i što bi dovelo do toga da u svakom pojedinom slučaju dođe do ozbiljne povrede interesa svih poduzetnika koji su se prijavili za ESIF zajam ili koji to planiraju. Također, tijelo javne vlasti smatra kako bi moglo biti usporeno ili čak obustavljeno korištenje sredstava iz RSIF-a o kojima ovise mnogi poduzetnički projekti te koji predstavljaju jedan od glavnih stupova rasta i razvoja gospodarstva u Hrvatskoj.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je HAMAG-BICRO prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdio činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenio zakonske odredbe.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2.,3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
HAMAG-BICRO je po sudu Povjerenika za informiranje propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer ista predstavlja poslovnu tajnu.
Naime, poslovnu tajnu prema stavku 1. članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Također člankom 4. stavkom 1. točkom 10. Pravilnika o poslovnoj tajni HAMAG-BICRO-a propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci zbog kojih bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese stranaka ili Agencije.
Slijedom navedenog, HAMAG BICRO je u prvostupanjskom postupku bio dužna pružiti valjano obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi omogućavanjem uvida u zatraženu informaciju dovelo do štetnih posljedica za njezine gospodarske interese ili gospodarske interese njezinog ugovornog partnera, što je ratio legis instituta poslovne tajne.
Tijelo javne vlasti je nasuprot navedenom općenito pretpostavilo da bi moglo doći do zloupotrebe i nedopuštenih pritisaka i utjecaja na ishod donošenja odluke, što ne predstavlja jasno i nedvosmisleno identificiranje razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese stranaka ili HAMAG-BICRO-a.
Iz spisa predmeta je razvidno kako davanjem zatražene informacije ne bi dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese žalitelja, kao što ne bi dovelo ni do štetnih posljedica za gospodarske interese HAMAG-BICRO-a koji u ovom slučaju predstavlja tijelo javne vlasti nadležno za odobravanje zajmova za obrtna sredstva.
Osim toga, poslovna tajna je uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) kojim se u pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.
Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.
Nadalje, HAMAG-BICRO je po sudu Povjerenika za informiranje propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer postoje osnove sumnje da bi dostavljanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka.
Iako se u ovom slučaju ne radi o neposrednom raspolaganju javnim sredstvima, što bi sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavljalo izravan razlog za omogućavanje pristupa informaciji, Povjerenik za informiranje ističe da odluka tijela javne vlasti kojom uskraćuje odobravanje zajma, odnosno kojom uskraćuje dodjelu javnih sredstava, predstavlja neizravno raspolaganje javnim sredstvima.
Naime, negativna odluka tijela javne vlasti u jednom slučaju znači da će u drugom slučaju podnositelju zahtjeva za odobravanjem zajma biti odobrena javna sredstva, što predmnijeva maksimalnu transparentnost postupka, kao i mogućnost komparativne analize postupka odlučivanja.
U tom smislu ocjena projekta za koji se traži zajam koji treba biti objektivna, nepristrana, stručna i individualizirana, stoga je neutemeljena teza kako bi davanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka odobravanja zajma za sve buduće slučajeve.
Ukazuje se da bi načelo javnosti i transparentnosti postupka dodjele javnih sredstava, što uključuje i negativnu suglasnost na zahtjev za dodjelu sredstava, trebalo biti vodeće načelo navedenog postupka radi zaštite pravne sigurnosti i povjerenja u pravilnost provedenog postupka.
Povjerenik za informiranje je stajališta kako navod iz obrazloženja pobijanog rješenja u kojem se ističe da „sve navedeno nameće obvezu Agenciji kao javnoj službi da ustraje u zaštiti prava jednakosti svih poduzetnika i korisnika usluga Agencije, a isto tako da…osigura učinkovito funkcioniranje ovog sustava u svakom trenutku“, može jedino biti ostvaren kada bi ocjene i analize projekata koji apliciraju za zajam bile dostupne podnositeljima zahtjeva.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog Povjerenik za informiranje nije utvrdio opravdanim razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. i stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan