KLASA: UP/II-008-07/19-01/446

URBROJ: 401-01/06-19-4

Zagreb, 18. srpnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ……… iz Bjelovara, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar, Broj: 253-80/19 od 24. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar, Broj: 253-80/19 od 24. svibnja 2019. godine, u dijelu kojem je u pogledu  točke 2. zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije ……… od 3. travnja 2019. godine, odbačen zahtjev.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici:

- Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog 2. siječnja 2018. godine između Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar i ………,

na način da se na istom prekrije OIB, adresu i vlastoručni potpis ……….

3. Odbija se žalba ……… u preostalom dijelu, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 3. travnja 2019. godine, u tijelu javne vlasti zaprimljen 4. travnja 2019. godine, u pogledu traženja prijepisa tonskog zapisnika Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar i Odluke temeljem koje je zaposlena djelatnica na određeno vrijeme te zakonski okvir odluke o zaposlenju, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu podnosi zbog pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje, navodi da, iako Poslovnikom o radu Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar nije propisana obveza izrade prijepisa tonskog zapisa, navedeno tijelo javne vlasti posjeduje tonski zapis, pa je slijedom navedenog netočna tvrdnja prvostupanjskog tijela o neposjedovanju informacija. U pogledu traženja pravnog okvira temeljem kojeg je u tijelu javne vlasti zaposlena djelatnica na određeno vrijeme, smatra da informacija o navedenom treba biti dostupna iz razloga što se prvostupanjsko tijelo financira javnim novcem i njegov rad mora biti transparentan. Zaključuje da tijelo javne vlasti nema razloga za primjenu ograničenja prava na pristup informacijama koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za dopunu ili ispravak informacije od 3. travnja 2019. godine od Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar zatražio sljedeće: „Dana 15. ožujka 2019. godine podnio je zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio dostavu 1. prijepisa tonskog zapisa Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar održane 1. ožujka 2019. godine (točke, pitanja i prijedlozi) i 2. vezano za djelatnicu koja radi na određeno radno vrijeme,  podatak o tome kada je bio natječaj, gdje je bio objavljen, tekst natječaja, na koliko je sklopljen (vremenski) ugovor o radu i temeljem čega (ako postoji odluka). S obzirom da je dana 1. travnja 2019. godine zaprimio informaciju koju nije tražio te je ista nepotpuna moli da mu se dostave 1. prijepis tonskog zapisa Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar održane 1. ožujka 2019. godine (točke, pitanja i prijedlozi), (ne tonski zapis), i 2. odluka temeljem koje je zaposlena djelatnica na određeno te zakonski okvir te odluke odnosno zapošljavanja.”

Također je utvrđeno da je Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Bjelovar postupajući po zahtjevu donijelo osporeno rješenje Broj: 253-80/19 od 24. svibnja 2019. godine, kojim je odbacilo zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti ne posjeduje u zahtjevu zatražene informacije.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako prvostupanjsko tijelo nije u posjedu traženih informacija, obzirom na nepostojanje obveze da iste izrađuje, a o čemu je ranije aktima Broj: 189-80/19 od 7. travnja i 6. svibnja 2019. godine žalitelj obaviješten. Također je pojašnjeno da sukladno članku 24. Poslovnika o radu Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar, nije propisana izrada prijepisa tonskog zapisa te da je ugovor koji navodi u točki 2. zahtjeva sklopljen bez donošenja formalne odluke, a temeljem izravnih zakonskih ovlasti ravnateljice i odredbi Statuta Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar, pa je slijedom navedenog doneseno osporeno rješenje.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U žalbenom postupku je izvršen uvid u dokumentaciju dostavljenu u spis predmeta te u spis predmeta koji se vodio po žalbi žalitelja zbog tzv. šutnje uprave kod Povjerenika za informiranje u predmetu UP/II-008-07/19-01/367 zbog nedonošenja odluke po zahtjevu žalitelja za pristup informacijama od 15. ožujka 2019. godine te je u pogledu traženja žalitelja pod točkom 2. utvrđeno da nema pisanog traga o tome da je prvostupanjsko tijelo dostavilo žalitelju informaciju koju posjeduje a koja se odnosi na navedeno traženje. Naime, u svom zahtjevu od 15. ožujka 2019. godine te u predmetnom zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije žalitelj je tražio podatke vezane za ugovor koji je prvostupanjsko tijelo sklopilo s djelatnicom na određeno vrijeme, a između ostalog i podatak o tome na koji vremenski period je sklopljen isti Ugovor.

Uzimajući u obzir navedeno te zakonsku odredbu na temelju koje je osporenim rješenjem odbačen zahtjev žalitelja, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je prvostupanjsko tijelo prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva, u tom dijelu nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo pravni propis.

Naime, iz spisa predmeta je razvidno da je prvostupanjsko tijelo u svojim aktima koje je dostavljalo žalitelju, vezano za informacije tražene pod brojem 2. zahtjeva izradilo odgovor u kojem je, u pogledu tih informacija navelo da je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na temelju odluke ravnateljice, da natječaj za to radno mjesto nije raspisivan, jer to nije obveza prvostupanjskog tijela nego je to diskrecijsko pravo poslodavca, kao i da je isti sklopljen na određeno vrijeme do okončanja sudskog postupka koji je tužbom pokrenuo žalitelj.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.

U žalbenom postupku je izvršen uvid u odredbe Statuta Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar, a koji je objavljen na službenoj internet stranici prvostupanjskog tijela, na linku https://dckbbz.hr/wp-content/uploads/2018/03/STATUT-GRADSKOG-DRU%C5%A0TVA-CRVENOG-KRI%C5%BDA-BJELOVAR-2018.g..pdf, te je utvrđeno da su u istom propisane ovlasti Ravnatelja. Tako je u članku 31. navedenog Statuta, između ostalog propisano da Ravnatelj GDCK Bjelovar predstavlja i zastupa društvo, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana, te odgovara za zakonitost rada, priprema plan rada i financijski plan, provodi odluke tijela društva, rukovodi radom stručne službe odnosno zaposlenicima pojedincima, odgovoran je za provedbu zadataka koji su povjereni stručnim službama te je ovlašteni predstavnik društva u odnosu na treće strane i pred sudom i za svoj rad odgovara Odboru i Skupštini i Glavnom odboru Hrvatskog Crvenog križa. Ravnatelj priprema proračun i financijska izvješća, priprema plan rada i financijski plan, odgovoran je za podnošenje Skupštini godišnjeg financijskog izvješća, izvještava tijela društva o radu društva. Dostavlja zapisnik s redovne sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga te druge potrebne dokumente. Ravnatelj obnaša funkciju na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog imenovanja. Postupak imenovanja ravnatelja provodi odbor po provedenom javnom natječaju. Odbor provodi i postupak razrješenja ravnatelja, koje može biti i prije isteka mandata. Za imenovanje i razrješenje ravnatelja potrebna je prethodna suglasnost Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa . S ravnateljem se zasniva radni odnos ugovorom o radu. Ravnatelj društva ne može biti član izvršnog tijela društva iste razine već sudjeluje u savjetodavnom svojstvu bez prava glasa na sastancima tijela društva. O postupcima imenovanja, ponovnog imenovanja, stegovnom postupku, postupku razrješenja ravnatelja društava Crvenog kriZa i drugim pitanjima donijet će se poseban pravilnik koji donosi Skupština Hrvatskog Crvenog križa. Odbor može odlučiti da društvo ima zamjenika ravnatelja što se utvrđuje statutom ili aktima stručne službe.

U članku 32. Statuta Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar je propisano da se za obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova u ustrojstvenim oblicima Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe i njihovih tijela, mogu osnovati stručne službe, zasnivati radni odnos ugovorom o radu sa zaposlenicima ili osigurati obavljanje poslova na drugi način. Radom stručne službe, odnosno zaposlenicima pojedincima, rukovodi ravnatelj. Zaposlenici u GDCK Bjelovar ne mogu biti članovi izvršnih tijela GDCK Bjelovar.

Uzimajući u obzir odredbu članka 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u žalbenom je postupku zaključeno da je potrebno djelomično poništiti osporeno rješenje, s obzirom da je prvostupanjsko tijelo u posjedu informacije iz koje je vidljivo na koje je vrijeme sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme odnosno u posjedu informacije na koju se odnosi traženje žalitelja iz točke 2. žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama te dopunu ili ispravak informacije. Naime, u pogledu navedenog dijela zahtjeva prvostupanjsko tijelo nije odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, nego je umjesto da odluči o dostupnosti postojeće informacije, izrađivalo odgovor odnosno novu informaciju, a što nije bilo u obvezi činiti.

U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo je aktom Broj: 313/80 od 70. srpnja 2019. godine, slijedom traženja Povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/19-01/446, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 4. srpnja 2019. godine, kao informaciju koja je predmet žaliteljevog zahtjeva pod točkom 2. dostavilo: Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 2. siječnja 2018. godine, između Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar i ………. U citiranom aktu prvostupanjsko tijelo se očitovalo Povjereniku za informiranje da su nakon dodatne provjere utvrdili da ne posjeduju druge izrađene informacije koje se odnose na zahtjev žalitelja.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup informaciji koja se odnosi na traženje iz točke 2. njegovog zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup istoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 2. siječnja 2018. godine, između Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar i ………, utvrđeno je da isti sadrži osobne podatke.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Zakonodavac je u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka fizičkih osoba. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost rada i postupanja Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu zatražene informacije u konkretnom slučaju u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informaciji, na način da na predmetnom rješenju bude vidljivo ime i prezime osobe zaposlene u tijelu javne vlasti te ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje prvostupanjskog tijela, a koji podaci su i podaci odgovorne osobe u Sudskom registru. Naime, razmatranjem sadržaja informacije u pogledu navedenih informacija, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženoj informaciji i to na način da su iste vidljivi navedeni podaci, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer su zaposlenici u tijelu javne vlasti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebali biti dostupne, imajući u vidu  odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U pogledu osobe koja je ovlaštena za zastupanje pravne osobe, uzimajući u obzir da se Općom uredbom o zaštiti podataka ne štite pravne osobe, navedeni podaci su javni i dostupni svima, pa u konkretnom slučaju nije primjenjiva odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno da informacija koja je predmet ovog postupka sadrži i OIB, adresu prebivališta te vlastoručni potpis osobe koja je zaposlena temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, u odnosu na koji je Povjerenik za informiranje utvrdio da bi u konkretnom slučaju, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i zlouporabe osobnih podataka te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

U žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na podatak o OIB-u, adresi prebivališta te vlastoručnom potpisu fizičke osobe navedene u Ugovoru o radu an određeno vrijeme sklopljenog između Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar i ………, nema prevladavajućeg interesa da se taj podatak javno objavljuje ili pruža, osobito uzimajući u obzir odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka. Naime, omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točki 1. i 2. izreke ovog rješenja.

U pogledu traženja žalitelja pod točkom 1. zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj u navedenom zahtjevu izričito naveo da ne želi da mu se dostavlja tonski zapis, čiji dio mu je dostavljen ranije po zahtjevu za pristup informacijama od 15. ožujka 2019. godine. Daljnjim uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je u pogledu navedenog traženja prvostupanjsko tijelo žalitelju najprije dostavilo odgovor u kojem ga je obavijestilo kako mu nisu u mogućnosti dostaviti traženi prijepis s obzirom na nepostojanje obveze da isti izrađuju, pozivajući se na odredbe Poslovnika o radu Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar te da je o istom dijelu zahtjeva u postupku po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/367, URBROJ: 401-01/06-19-01 od 8. svibnja 2019. godine doneseno osporeno rješenje o odbacivanju zahtjeva.

U žalbenom postupku je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo nema u svom posjedu traženi prijepis/transkript sa Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar održane 1. ožujka 2019. godine, s obzirom da se sjednice snimaju te se na temelju tonskog zapisa izrađuje zapisnik, na način kako je to propisano Poslovnikom Skupštine prvostupanjskog tijela.

Naime, iz Poslovnika o radu Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar koji je objavljen na internet stranici navedenog tijela javne vlasti, na poveznici https://dckbbz.hr/wp-content/uploads/2018/12/Scan10002.pdf je vidljivo da je u članku 24. propisano: da se o radu Skupštine sastavlja zapisnik na temelju tonskog zapisa; da Zapisnik sadrži broj sjednice, mjesto, dan i vrijeme početka održavanja sjednice, evidenciju nazočnih i odsutnih, sažeti sadržaj uvodnog izlaganja, imena zastupnika koji su sudjelovali u raspravi i bitni sadržaj rasprave, odluke, zaključke, prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, vrijeme završetka sjednice; da zapisnik vodi zapisničar, a potpisuju zapisničar, predsjednik Skupštine, odnosno osoba koja ga zamjenjuje i dva ovjerovitelja zapisnika; da se potpisani zapisnici pohranjuju u arhivi GDCK Bjelovar, a da se tonski zapis sjednice čuva godinu dana računajući od dana održavanja sjednice, osim ako zastupnici Skupštine ne odluče drugačije.

Uzimajući u obzir odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, ističe se da iz iste ne proizlazi obveza prema kojoj bi tijela javne vlasti morala izrađivati novu informaciju prema zahtjevima korisnika.

Pri navedenom se posebno napominje i to da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti.

Razmotrivši dokumentaciju u spisu predmeta, Povjerenik za informiranje je zaključio kako je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku po primitku predmetnog zahtjeva utvrdilo da ne posjeduje informacije koje su se tražile pod točkom 1. zahtjeva za dopunu ili ispravak  informacije žalitelja koja se odnosi na prijepis tonskog zapisa Skupštine Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Bjelovar održane 1. ožujka 2019. godine. Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi žalitelja, jer iz njih proizlazi da je podnio predmetni zahtjev smatrajući da bi u istom navedene informacije trebale postojati, međutim navedeno ne znači da iste zaista i postoje.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. Stoga je odlučeno kao  točki 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan