KLASA: UP/II-008-07/19-01/53

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 16. srpnja 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, 26-Su-193/18-22 od  21. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ………, izjavljena protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Su-193/18-22 od  21. prosinca 2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu odbijen je zahtjev za pristup informacijama ………  (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  14. prosinca 2018. godine, kojim je žalitelj tražio službeni popis isprava koje nedostaju u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda koje se odnose na Novinarski dom, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je navedenom odlukom Općinski građanski sud u Zagrebu povrijedio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 118. Sudskog poslovnika kojim je regulirano postupanje pri obnovi spisa. Navodi da su u osporenom rješenju povrijeđene i odredbe Zakona o općem upravnom postupku, zbog nejasnog obrazloženja iz kojeg, po njegovom mišljenju, proizlazi da se uknjižbe vlasništva provode bez isprava u materijalnom obliku odnosno bez ikakve dokumentacije. Nadalje, navodi da je odredbama Sudskog poslovnika te Zakona o općem upravnom postupku propisano da se postupak za obnovu spisa provodi po službenoj dužnosti. Žalitelj smatra da je Općinski građanski sud u Zagrebu u trenutku kada je zaprimio  podatak da isprava na temelju kojih su izvršeni upisi vlasništva na nekretnini „Novinarski dom” nema u Zbirci isprava, trebao po službenoj dužnosti započeti postupak obnove svih sudskih spisa vezanih uz upise na toj nekretnini te u sklopu takvog sudskog postupka i po službenoj dužnosti sačiniti popis isprava koje nedostaju, a na temelju kojih je izvršena uknjižba vlasništva.  Ističe da je nedvojbeno kako prvostupanjsko tijelo po njegovom zahtjevu za pristup informacijama nije trebalo kreirati nikakvu novu informaciju, nego je trebalo po službenoj dužnosti započeti postupak obnove sudskih spisa po Sudskom poslovniku, jer se Zbirke isprava čuvaju trajno, a njemu dostaviti popis isprava koje nedostaju u Zbirci isprava, a odnose se na uknjižbu vlasništva na nekretnini „Novinarski dom”. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama podneskom od 13. prosinca 2018. godine Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, koji je isti zaprimio 14. prosinca 2018. godine, podnio sljedeći zahtjev: „obzirom da je višekratnim uvidima i preslikama iz javne zemljišne knjige u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj ZK uloška 10218 kč 5085/4 uočio da u svim zbirkama isprava počevši od 1928. godine sve do 1996. godine nedostaje znatan broj priloga (primjerice samo u zbirci isprava o uknjiženju vlasništva na Novinarskom domu 1996. godine nedostaju isprave: Z-12880/96, Z-12881/96, Z-12882/96, Z-12883/96, Z-12884/96, Z-12885/96 i Z-12886/96), moli da mu dostave službeni popis isprava koje nedostaju u Zemljišno knjižnom odjelu, a odnose se na Novinarski dom.”

Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu Općinski građanski sud u Zagrebu donio osporeno rješenje Su-193/18-22 od  21. prosinca 2018. godine, kojim je odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo pozvalo se i na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo da se, imajući u vidu odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije u smislu Zakona o opravu na pristup informacijama. Također je pojašnjeno kako popis koji korisnik traži nije izrađen, već bi da bi se udovoljilo zahtjevu žalitelja takav popis trebalo izraditi i na taj način stvoriti traženu informaciju, pa je stoga njegov zahtjev ocijenjen neosnovanim i odlučeno kao u osporenom rješenju. Prvostupanjsko tijelo u prilog svojim tvrdnjama citira tumačenje zakonske definicije informacije iz odluke Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/108, URBROJ: 401-01/06-16-1 od 9. ožujka 2016. godine, istaknuvši kako prvostupanjsko tijelo nije po zahtjevu korisnika u obvezi ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju.

Općinski građanski sud u Zagrebu se u aktu 26-Su-193/18-22 od 16. siječnja 2019. godine, povodom traženja Povjerenika za informiranje iz akta KLASA: 008-04/19-01/13, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 8. siječnja 2019. godine, očitovao da je u od zemljišnoknjižnog odjela zatraženo očitovanje, koje su dostavili u prilogu, a iz kojeg proizlazi da nisu u posjedu izrađene informacije kakvu u zahtjevu traži žalitelj.

Uvidom u očitovanje Zemljišnoknjižnog odjela, Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. siječnja 2019. godine, koje prileži spisu predmeta, utvrđeno je da je u istom navedeno da je vezano za navode iz zahtjeva žalitelja prema kojima nije moguće pronaći zbirke isprava Z-12880/96, Z-12881/96, Z-12882/96, Z-12883/96, Z-12884/96, Z-12885/96 i Z-12886/96, a za koje isti navodi da su bile temelj upisa u zk.ul.br. 10218 k.o. Grad Zagreb, utvrđeno sljedeće: da se upis proveden pod brojem Z-12882/96 odnosi na zk.ul.br. 10298 k.o. Grad Zagreb i tzv. Novinarski dom u Zagrebu te da je upis dopušten, između ostalog, na temelju rješenja o izvršenju istog suda posl.br. I-1867/96 od 12. studenoga 1996. godine i na temelju presude od 17. svibnja 1996. godine broj: P-1713/96 te da je plomba Z-12882/96 imala oznaku I-1867/96 iz čega bi proizlazilo da se radi o upisu na temelju isprava priloženih u izvršnom (ovršnom) postupku, a u kojim slučajevima je učestalo da su isprave koje su bile temelj upisa ostajale u izvršenom spisu jer su činile njegov sastavni dio; da je provjerom zk.ul.br. 10298 k.o. Grad Zagreb utvrđeno da su sve zbirke koje se tiču Novinarskog doma Zagreb odložene na mjestu i da se čuvaju na zakonom propisani način; da se zbirke isprava Z-12880/96 i Z-12886/96 nalaze u zemljišno knjižnom odjelu Zagreb, izdvojene i odložene na mjesto te se u iste može dobiti uvid u uredovno vrijeme za stranke te da isprave koje se čuvaju pod navedenim brojevima nisu bile temelj upisa u zk.ul.br. 10298 k.o. Grad Zagreb; da je predmet Z-12885/96 imao oznaku Z-4649/94 iz kojeg razloga se zbirka isprava čuva pod manjim brojem, uvezana i na mjestu i može se dobiti na uvid u uredovno vrijeme za stranke te da se isprava pod oznakom Z-4649/94 ne odnosi na zk.ul.br. 10298 k.o. Grad Zagreb; i da je u odnosu na zbirke isprava  Z-12881/96 utvrđena oznaka spisa I-2128/52, Z-12883/96 oznaka spisa I-1881/96, Z-12884/96 oznaka spisa I-2141/96 iz čega proizlazi da se radi o predmetima formiranim unutar izvršnih predmeta. U pogledu navedenog se navodi kako vrsta odluke koja je donesena u pojedinim predmetima nije utvrđena kroz poslovne iskaze, no da ukoliko je provedeno rješenje o izvršenju u glavnoj knjizi, da sukladno tadašnjoj praksi, isprave iz izvršnih spisa nisu izdvojene za zbirku isprava.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.

Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

S obzirom na sve navedeno, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Naime, žalitelj u zahtjevu prije svega navodi pogrešan broj zemljišnoknjižnog uloška koji se, kako u istom navodi, odnosi na tzv. „Novinarski dom” u Zagrebu te iznosi svoje zaključke vezano za nedostatak priloga u pogledu određenih brojeva isprava koje se po njegovom saznanju odnose na tu nekretninu. Osim navedenog, iz žalbenih navoda žalitelja proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o traženju informacije za koju on zna da ne postoji, nego bi je prvostupanjsko tijelo tek trebalo izraditi u postupku obnove spisa, a koji je po primitku njegovog zahtjeva trebalo započeti po službenoj dužnosti.

U žalbenom je postupku utvrđeno da se svi u zahtjevu žalitelja navedeni brojevi isprava ne odnose na tzv. „Novinarski dom” te da je oznaka zemljišnoknjižnog uloška koji se na njega odnosi zk.ul.br. 10298 k.o. Grad Zagreb. Iz očitovanja Zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog tijela proizlazi da Općinski građanski sud u Zagrebu ne posjeduje popis isprava koje po mišljenju žalitelja nedostaju u zbirci isprava, a koji je tražio svojim zahtjevom odnosno da prvostupanjsko tijelo takve popise ne vodi. Naime, iz spisa predmeta je razvidno da određene isprave u zbirkama isprava nedostaju iz razloga što su sastavni dio drugih spisa, iako su poslužile kao temelj za upis u zemljišne knjige. Osim navedenog, ističe se da traženje određenog postupanja sukladno drugim posebnim propisima, kao što je započinjanje postupka obnove zemljišnoknjižnih spisa od strane Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ne spada u područje primjene Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                    

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan