KLASA: UP/II-008-07/17-01/503
URBROJ: 401-01/10-19-4
Zagreb, 11. srpnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Sesveta, ………, izjavljene protiv rješenja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, KLASA: UP/I-008-01/17-08/0017, URBROJ: 343-0100/09-17-001 od 05. lipnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio dostavu podataka o jedinstvenom matičnom identifikacijskom broju poljoprivrednog gospodarstva te ime/naziv OPG-a upisanih u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je prvostupanjsko tijelo suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev. Ističe da sam podatak o imenu i prezimenu osobe nije dovoljan da se osoba jedinstveno identificira. Navodi da prvostupanjsko rješenje osporava zbog pogrešne primjene zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Posebno ističe da se niti iz podatka o MIBPG također ne može identificirati fizička osoba, jer jer je veza između određene fizičke osobe i MIBPG poznata samo prvostupanjskom tijelu. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. svibnja 2017. godine tražio podatak o jedinstvenom matičnom identifikacijskom broju poljoprivrednog gospodarstva te ime/naziv OPG o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se žalitelju onemogućava pristup traženoj informaciji temeljem odredbi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o zaštićenim osobnim podacima
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o podacima vezanim uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva, u nastavku se iznose relevantne zakonske odredbe.
Sukladno članku 2. stavku 1. točki 2. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, 30/15), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, OPG je fizička osoba ili skupina fizičkih osoba članova zajedničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, koristeći se vlastitim ili unajmljenim proizvodnim jedinicama.
Prema članku 121. Zakona o poljoprivredi upis u Upisnik poljoprivrednika obvezan je, između ostalog, i za OPG koje na tržištu prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na poljoprivrednom gospodarstvu. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da Agencija za plaćanja provodi postupak i izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednika, odnosno rješenje kojim se odbija upis u Upisnik, dok je stavkom 4. navedenog članka propisano da upisom u Upisnik poljoprivrednika svaki poljoprivrednik dobiva MIBPG (jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika).
Prema stavku 7. navedenog članka OIB i MIBPG su obvezni podaci koji moraju biti sadržani u svim upisnicima i registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponovne uporabe,
Sukladno članku 2. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava („Narodne novine“, 76/11, 42/13, dalje u tekstu: Pravilnik), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, Upisnik sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, nositelju/odgovornoj osobi na poljoprivrednom gospodarstvu i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci.
Iz članka 7. stavka 4. Pravilnika proizlazi da je naziv OPG-a prezime i ime nositelja gospodarstva, dok je člankom 7. stavkom 7. navedenog Pravilnika propisano da se Upisnik vodi u elektronskom obliku.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Uzimajući u obzir navedeno, Povjerenik za informiranje smatra da ime i prezime nositelja OPG te matični broj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.
Naime, svrha Upisnika je upravo ostvarivanje načela pravne sigurnosti između pravne države i pojedinca (nositelja OPG), te pojedinca i trećih osoba o činjenicama koje se upisuju u Upisnik.
Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da su člankom 121. Zakona o poljoprivredi točno navedeni slučajevi u kojima je obvezan upis u registar poljoprivrednih gospodarstava, posebno u slučaju kad se traži državna potpora.
Posebno se ukazuje da se primjerice u registru obrta, koji je dostupan http://or.portor.hr/pretraga.htm, mogu dobiti podaci o datumu rođenja vlasnika obrta, adresi stanovanja i sjedišta, osobnom identifikacijskom broju, te matičnom broju obrta, a koji, kao i OPG predstavlja organizacijski oblik za obavljanje određene djelatnosti.
Naime naziv OPG-a (odnosno ime i prezime nositelja) je ime pod kojim OPG posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu, s obzirom da OPG predstavlja organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva, pa u konkretnom slučaju podatak o imenu i prezimenu nositelja gospodarstva, koje je ujedno i naziv OPG, ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak. Naime, svrha obiteljskog poljoprivrednog je obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i sudjelovanje na tržištu, a ime i prezime nositelja (iako je osobni podatak) ima istu funkciju kao i tvrtka trgovačkog društva, odnosno naziv obrtnika, odnosno da razlikuje pojedine osobe na tržištu.
S druge strane, podatak o MIBPG predstavlja podatak koji se dodjeljuje poljoprivrednom gospodarstvu, koje je kao organizacijski oblik odvojeno od svog nositelja, bez obzira što nema zasebnu pravnu osobnost, jer obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne čini samo nositelj, već i članovi obiteljskog poljoprivrednog domaćinstva.
Dakle, jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva ne predstavlja osobni podatak u smislu članka 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka, jer se isti ne veže uz fizičku osobu, već uz određeno poljoprivredno gospodarstvo.
Slijedom navedenog, pravilno žalitelj u žalbi navodi da se na temelju samog MIBPG-a ne može utvrditi identitet fizičke osobe, što niti prvostupanjsko tijelo ne osporava u pobijanom rješenju,
Osim toga, niti na temelju kombinacije MIBPG-a i imena i prezimena ne može se identificirati određena fizička osoba, jer se iz navedenih podataka može samo utvrditi da je određena osoba nositelj OPG-a, što nije dovoljno za zaključak da se može utvrditi njezin identitet, a pri tome treba imati u vidu da ime i prezime nositelja OPG predstavlja naziv pod kojim OPG posluje, te isti iz gore navedenih razloga ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak.
Također se u kazuje na činjenicu da su podaci o određenim OPG-ovima javno objavljeni (i to u širem opsegu nego što žalitelj traži, odnosno objavljeni su i podavci o sjedištu, koje može upućivati na adresu prebivališta fizičke osobe), primjerice na linkovima:
http://eko-veselic.com/?page_id=127, http://burzahrane.hr/company/4816.
Dakle, Povjerenik za informiranje smatra da se na zatražene informacije ne može primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se žalitelju u cijelosti omogućuje pristup traženoj informaciji.
Osim toga, u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti odredbu članka 11. Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Naime, sukladno članku 11. stavku 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je za korištenje osobnih podataka potrebno navesti svrhu i pravni temelj, dok sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama podnositelj nije obvezan navoditi razloge zbog kojih traži pristup informaciji.
U konkretnom slučaju žalitelj ne traži uvid u osobne podatke, već traži uvid u dio Upisnika (ime i prezime i matični broj), koji predstavlja bazu podataka koju vodi prvostupanjsko tijelo.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan