KLASA: UP/II-008-07/18-01/861

URBROJ: 401-01/06-19-9

Zagreb, 9. srpnja 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-161 od 20. studenoga 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-161 od 20. studenoga 2018. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- evidencije o prisutnosti na radu ……… za listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, travanj, veljaču i siječanj 2018. godine te za listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, ožujak, veljača 2017. godine; i

- evidencije o prisutnosti na radu ……… za listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, travanj, ožujak, veljaču i siječanj 2018. godine te prosinac, studeni, listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, travanj, ožujak i veljaču 2017. godine.

3. Nalaže se Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

4. Predmet se u pogledu traženja iz predmetnog zahtjeva koje se odnosi na prof. dr. sc. ……… - evidencije o prisutnosti na radnom mjestu za siječanj i travanj 2017. godine, ožujak 2018. godine te za 2015. i 2016. godinu; na ……… - evidencije o prisutnosti na radnom mjestu za siječanj 2017.godine, te za godine 2015. i 2016., vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem je odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žalitelj), od 13. studenoga 2018. godine kojim je od Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu zatražio evidencije o prisutnosti na radu za tajnika ……… i prof. dr. sc. ……… od 2015. godine do dana podnošenja zahtjeva, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako isto osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, jer mu je istim suprotno zakonskim odredbama odbijen zahtjev i nisu mu dostavljene preslike traženih informacija. Žalitelj pojašnjava kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo, s obzirom da se u osporenom rješenju pozvalo na ograničenje zbog zaštite osobnih podataka te ističe da se u konkretnom slučaju radi o javnim djelatnicima koji su plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava pa u odnosu na zatražene informacije nije bilo potrebno niti provoditi test razmjernosti i javnog interesa. Zaključno navodi kako je iz njegovih navoda vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva za pristup informacijama te predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. studenoga 2018. godine zatražio od Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu da mu dostavi sljedeće informacije: 1. preslike evidencija o prisutnosti na radu tajnika javne uprave Fakulteta strojarstva i brodogradnje ……… u razdoblju od početka 2015. godine do dana podnošenja zahtjeva; i 2. preslike evidencija o prisutnosti na radu za prof. dr. sc. ……… od početka akademske godine 2015/2016 do dana podnošenja zahtjeva. Također je utvrđeno da je o zahtjevu žalitelja Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu donio osporeno rješenje Klasa: UP I 035-01/18-37/1, Urbroj: 251-66-1700-18-161 od 20. studenoga 2018. godine, kojim je odbilo isti temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je odluka po predmetnom zahtjevu donesena nakon što je proveden test razmjernosti i javnog interesa no o navedenom nema pisanog traga u spisu predmeta.

U žalbenom postupku Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu je dostavio Povjereniku za informiranje kao dio spisa predmeta odnosno kao informacije koje su predmet ovog postupka sljedeće informacije: evidencije o prisutnosti na radu ……… za listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, travanj, veljaču i siječanj 2018. godine te za listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, ožujak, veljača 2017. godine; i evidencije o prisutnosti na radu ……… za listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, travanj, ožujak, veljaču i siječanj 2018. godine te prosinac, studeni, listopad, rujan, kolovoz, srpanj, lipanj, svibanj, travanj, ožujak i veljaču 2017. godine.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u sadržaj navedenih dokumenata te je razmotrio mogućnost pristupa istim informacijama.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine″ broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Odredbom članka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je cilj ovog Zakona omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, dok je člankom 6. navedenog Zakona propisano da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja pristupa informacijama. Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Naime, člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

Pri navedenom se posebno treba napomenuti činjenicu da je u članku 27. stavku 1. važećeg Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje („Narodne novine”, broj 9/2019.) propisano da je poslodavac dužan voditi evidenciju radnog vremena za svakog zaposlenika, sukladno posebnom propisu; da je u stavku 2. istog članka propisano da su za nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni naravi njihovog rada na način da se posebno evidentiraju samo normirani oblici rada; a da je u stavku 3. propisano da je poslodavac dužan voditi evidenciju rada iznad radnog opterećenja (što uključuje opterećenje u nastavi, znanosti i umjetnosti).

Također je potrebno posebni istaknuti činjenicu kako je u članku 28. stavku 1. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje propisano da u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaća, pod uvjetima određenim posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Osim navedenog, ističe se i da je članku 3. Pravilnika  o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine ( Narodne novine, broj 32/15., 102/15. i 35/17) koji je donijelo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, propisano da obračun isplaćene plaće, između ostalog, sadrži podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade. U članku 3. stavku 1. navedenog Pravilnika je, među ostalim, propisano da obračun sadrži sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu.

Uvidom u sadržaj dostavljenih evidencija o radnom vremenu, utvrđeno je da iste sadrže osobni podatak o imenima i prezimenima dvaju zaposlenika Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu te podatke iz kojih je vidljiva prisutnost na radu istih zaposlenika u gore navedenom periodu.

S obzirom na sve navedeno Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da dostavljene informacije sadrže podatke o raspolaganju javnim sredstvima, odnosno da se radi o informacijama na koje se u cijelosti može primijeniti odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da se istim informacijama može omogućiti pristup bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Naime, radi se informacijama tijela javne vlasti, za koje Povjerenik za informiranje nije našao zakonskih ograničenja pristupa informacijama te je zaključeno da se istima žalitelju može omogućiti pristup u cijelosti. Pri navedenom je potrebno naglasiti da su dokumenti koje izrađuju tijela javne vlasti, a pogotovo oni koji su od nedvojbenog javnog interesa, podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

Nadalje, obzirom da prvostupanjsko tijelo nije u drugostupanjskom postupku dostavilo Povjereniku za informiranje sljedeće informacije koje je žalitelj zatražio u predmetnom zahtjevu: evidencije o prisutnosti na radu: - za ………: siječanj 2017, za godinu 2015. i 2016.; - za prof. dr. sc. ………: siječanj i travanj 2017. godine, ožujak 2018. godine te za 2015. i 2016. godinu, u tom dijelu je stoga bilo nužno poništiti osporeno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Naime, u postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na u gore navedenom dijelu predmetnog zahtjeva zatražene podatke ima u svom posjedu. Nadalje, prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima te bi trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u točkama 1. i 4. izreke ovog rješenja to jest poništeno je prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar. Ukoliko se u ponovnom postupku utvrdi da je tražena informacija u posjedu tijelu javne vlasti, o mogućnosti pristupa istoj je potrebno odlučiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a uzimajući u obzir izreku ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan