KLASA: UP/II-008-07/15-01/266

URBROJ: 401-01/11-16-02

Zagreb, 27. travnja 2016.

Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-140 od 13. svibnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-140 od 13. svibnja 2015. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je sukladno članku 16. istog zakona proveden test razmjernosti te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva.

Žaliteljica je protiv osporenog rješenja izjavila žalbu, u kojoj u bitnome navodi da je dana 30. travnja 2015. godine Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podnesen zahtjev za pristup informacijama radi pristupa svim dokumentima vezanim uz nabavu ergonomskih uredskih stolica, napravljenu procjenu rizika i dr. Nadalje, navodi da je ovakvim postupanjem Općinski građanski sud u Zagrebu povrijedio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama kao i svih podzakonskih akata u svezi provedbe navedenog Zakona jer, iako je rješenje nije obrazloženo nego je samo navedena rečenica da je „proveden test razmjernosti i javnog interesa i da je utvrđeno da nema javnog interese“ te da takvo rješenje predstavlja zlouporabu ovlasti jer je tijelo javne vlasti dužno provesti test razmjernosti kao i obrazložiti navedeni test. Također, navodi da umjesto navedenog tijelo javne vlasti prikriva podatke vezano uz nabavu ergonomskih stolica iako su na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zaposleni suci, službenici i namještenici s utvrđenim invaliditetom kao i teškim oštećenjima kralježnice i cjelokupnog zdravlja te da činjenica da navedenom sudu na ergonomskim stolicama sjede osobe koje nemaju zdravstvenih problema ukazuje na teške povrede zakona. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 30. travnja 2015. godine od Općinskog građanskog suda u Zagrebu zatražila da joj se omogući uvid i preslike svih dokumenata vezanih uz nabavu ergonomskih uredskih stolica, napravljenu procjenu rizika i na temelju kojih kriterija kao i razloga zašto pojedini suci i državni službenici, nisu unatoč nedvojbeno utvrđenog zdravstvenog stanja dobili ergonomske stolice, kao i kada će ih dobiti.

Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama Općinski građanski sud u Zagrebu je donio rješenje broj: 26 Su-2/15-140 od 13. svibnja 2015. godine u čijem obrazloženju u bitnome navodi kako je, sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, proveden test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva, stoga je valjalo odbiti zahtjev i odlučiti kao u izreci, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je Općinski građanski sud u Zagrebu, prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama od 30. travnja 2015. godine, pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava.

Člankom 16. stavkom 1. i  2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa, te kako je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti  dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2. 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi proizlazi kako je Općinski građanski sud u Zagrebu, kao tijelo javne vlasti, pogrešno primijenio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, na način da je proveo test razmjernosti i javnog interesa prije nego je utvrdio postojanje ograničenje prava na pristup informacijama koje je propisano člankom 15. stavkom 2. i 3.  Zakona o pravu na pristup informacijama.

Drugim riječima, preduvjet provođenja testa razmjernosti i javnog interesa je utvrđivanje postojanja zakonskog ograničenja od pristupa zatraženoj informaciji. Tek kada je ograničenje utvrđeno, može se provesti predmetni test, koji će dati odgovor na pitanje hoće li ograničenje i dalje onemogućavati korisnika prava na pristup informaciji da dobije zatraženu informaciju, ili će javni interes prevladati u odnosu na zaštićeni interes te će korisnik ostvariti pristup informaciji.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovoga članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Ukoliko na informaciji ne postoji zakonsko ograničenje od pristupa, tijelo javne vlasti ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, te je informacija tada dostupna bilo kojem korisniku prava na pristup informacijama.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku  od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.