KLASA: UP/II-008-07/19-01/180

URBROJ: 401-01/06-19-3

Zagreb, 4. srpnja 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe Udruge branitelja Općine Josipdol, zastupane po predsjedniku ………, Josipdol, ………, izjavljene protiv rješenja Općine Josipdol, KLASA: 008-01/19-01/01, URBROJ: 2133/13-02-18-02 od 16. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općine Josipdol, KLASA: 008-01/19-01/01, URBROJ: 2133/13-02-18-02 od 16. siječnja 2018. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Udruge branitelja Općine Josipdol, zastupane po predsjedniku ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer mu je suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama neosnovano odbijen njegov zahtjev za dopunu informacije od 10. siječnja 2019. godine kojim je zatražio dokumentaciju vezanu za Projekt Spomen - obilježja hrvatskim braniteljima u Općini Josipdol. Navodi da mu je Općina Josipdol suprotno zakonskim odredbama odbila zahtjev navodeći kako su javno objavljene u zahtjevu zatražene informacije. Nadalje, navodi kako navedeno rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj ističe da nije tražio informaciju o tome gdje se objavljuju informacije Općine Josipdol, nego je tražio konkretne informacije vezane za Projekt izgradnje Spomen - obilježja hrvatskim braniteljima, a koje nije pronašao među javno objavljenim informacijama na internetskim stranicama Općine Josipdol. Ističe da se radni sastanci na temu izgradnje Projekta Spomen - obilježja na kojima je uz ostale sudionike sudjelovao i žalitelj, kao i prepiska različite tematike između žalitelja i Općine Josipdol ne može smatrati adekvatnim odgovorom na njegov zahtjev za pristup konkretnim informacijama te ne može biti razlog za uskraćivanje odgovora. Navodi i da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenika za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 23. studenoga 2018. godine Općini Josipdol podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je vezano za Projekt izgradnje Spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima sa područja Općine Josipdol zatražio sljedeću dokumentaciju projekta: prijedlog projekta, javnu raspravu, zaključak, saziv za sjednicu Općinskog vijeća na kojoj je projekt bio tema, zapisnik sa sjednice, odluke Općinskog vijeća, odluke Općinskog Načelnika i službene objave.

Nadalje je utvrđeno da je žalitelj, obzirom da po zahtjevu od 23. studenoga 2018. godine nije zaprimio informaciju koju je zatražio odnosno jer je ista bila nepotpuna, dana 10. siječnja 2019. godine Općini Josipdol podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije, u kojem je naveo da traži nadopunu u pogledu dokumentacije koja je zatražena u vezi gradnje Somen-obilježja a koja mu nije dostavljena.

Također je utvrđeno da je Općina Josipdol povodom navedenog zahtjeva donijela osporeno rješenje KLASA: 008-01/19-01/01, URBROJ: 2133/13-02-18-02 od 16. siječnja 2018. godine, kojim je zahtjev žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Općina Josipdol je aktom KLASA: 008-01/19-01/01, URBROJ: 2133/13-01-19-074 od 27. veljače 2019. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno odlučivanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja Općine Josipdol razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije zloupotreba prava na pristup informacijama, a kao razlog primjene gore navedene zakonske odredbe u osporenom rješenju se navodi kako je podnositelj zahtjeva podnosio više zahtjeva koji su vezani za istu problematiku, odnosno izgradnju Spomen - obilježja hrvatskim braniteljima te se navode pojedinačni podnesci žalitelja koje je podnosio Općini Josipdol, u okviru kojih su navedeni i zahtjev za pristup informacijama od 23. studenoga 2018. godine te predmetni zahtjev za dopunu ili ispravak informacije od 10. siječnja 2019. godine.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno i to da su žalitelju već dane sve informacije koje se odnose na predmet zahtjeva te da žalitelj svojim učestalim zahtjevima zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te time opterećuje rad i redovito funkcioniranje Općine Josipdol. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je aktima KLASA: 008-04/19-01/118, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 27. veljače 2019. godine te KLASA: UP/II-008-07/19-01/180, URBROJ: 401-01/06-18-2 od 8. ožujka 2019. godine, zatražio od Općine Josipdol dostavu zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2018. i 2019. godini do trenutka donošenja osporenog rješenja, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.

Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od Općine Josipdol u žalbenom postupku, utvrđeno je da se u istoj ne nalaze zatraženi Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. godinu. Nadalje, iz dokumentacije u spisu je utvrđeno da Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama Općine Josipdol također nije dostavljen Povjereniku za informiranje. Također, uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je i da u istoj nedostaju informacije koje su predmet ovog postupka odnosno Općina Josipdol nije dostavila žalbenom tijelu informacije odnosno dokumentaciju koja je predmet ovog postupka.

S obzirom na navedeno, izvršen je uvid u Izvješća o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama koja je Općina Josipdol dostavila Povjereniku za informiranje za 2017. i 2018. godinu te je utvrđeno da je u 2017. godini navedena općina zaprimila i usvojila 1 zahtjev za pristup informacijama, dok ih je u 2018. godini zaprimila i usvojila ukupno 4. Izvršenim uvidom u podneske žalitelja koji su dostupni u spisu predmeta razvidno je da je žalitelj ukupno podnio 1 zahtjev za pristup informacijama te 1 zahtjev za dopunu ili ispravak informacije, dok ostali podnesci koje je podnosio Općini Josipdol predstavljaju različita traženja vezana za Projekt izgradnje spomen-obilježja, no u tim slučajevima se ne radi se o zahtjevima za pristup informacijama.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u Općini Josipdol (u 2017. - 1, u 2018. - 4, u 2019. - koliko je poznato samo predmetni zahtjev žalitelja) odnosno ukupan broj žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama koji se nalaze u dostavljenoj dokumentaciji u spisu predmeta te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.

Naime, ukoliko je prvostupanjsko tijelo i smatralo da je po ranijem zahtjevu za pristup informacijama žalitelju omogućilo pristup svim zatraženim informacijama tada je trebalo postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje da je tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

Osim navedenog, ističe se da prvostupanjsko tijelo neopravdano različite podneske žalitelja koji ne predstavljaju zahtjeve za pristup informacijama ubraja u konačni broj istih da bi iz navedenog zaključilo kako žalitelj učestalo podnosi velik broj zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija pa time opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Iz predmetnog zahtjeva žalitelja, kao i iz navoda osporenog rješenja, je razvidno da je žalitelj istim zahtjevom zatražio informacije koje se mogu smatrati informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za koje se može pretpostaviti da su  u posjedu tijela javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku koji je prethodio predmetnoj žalbi nije meritorno odlučivalo o predmetnom zahtjevu jer je u osporenom rješenju odbilo zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava, i jer u postupku po žalbi nije dostavilo u zahtjevu zatražene informacije, predmet je nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti prije svega mora utvrditi koju sve dokumentaciju koja se odnosi na traženje žalitelja ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatraženih informacija. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.

Tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva. U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, prvostupanjsko tijelo posebno treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima te bi automatski trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te također treba voditi računa i o odredbama članka 10. stavka 1. navedenog Zakona. Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže osobne podatke fizičkih osoba odnosno ako postoji neki drugi razlog za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3.  ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, osobito imajući na umu činjenicu da se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Također je potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.).

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan