KLASA: UP/II-008-07/19-01/420
URBROJ: 401-01/06-19-4
Zagreb, 14. lipnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o., KLASA: ZET-04-19-14, URBROJ: 04/2019 od 7. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o., KLASA: ZET-04-19-14, URBROJ: 04/2019 od 7. svibnja 2019. godine.
2. Odobrava ……… pravo na pristup preslici anonimizirane platne liste „Naknade 5/2019” regresa za 2019. godine trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o..
3. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama od 29. travnja 2019. godine, koji je podnio ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), a u kojem je od trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. zatražio primjerak isplatnog listića Regres - 2019 godine, bez imena i prezimena djelatnika, bez privatnih podataka, koji je isplaćen u navedenom društvu u 2019. godini, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. suprotno zakonski propisnim odredbama odbilo njegov zahtjev pozivajući se na test razmjernosti i javnog interesa odnosno na ograničenje zbog zaštite osobnih podataka, premda je on izričito tražio informaciju bez osobnih podataka fizičke osobe kojoj je isplaćen regres. Od drugostupanjskog tijela traži da poništi osporeno rješenje i naloži tijelu javne vlasti da mu omogući pristup traženoj informaciji iz zahtjeva zbog zaštite javnog interesa te navodeći odredbe kolektivnog ugovora koji vrijedi u pogledu trgovačkih društava Zagrebački električni tramvaj d.o.o. i Zagrebački Holding d.o.o.. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. travnja 2019. godine, od trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. zatražio da mu dostavi presliku sljedeće informacije: primjerak isplatnog listića Regres - 2019 godine, bez imena i prezimena djelatnika, bez privatnih podataka, koji je isplaćen u navedenom društvu u 2019. godini.
Također, utvrđeno je da je trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. povodom zahtjeva žalitelja donijelo osporeno rješenje KLASA: ZET-04-19-14, URBROJ: 04/2019 od 7. svibnja 2019. godine, kojim je odbila isti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je povodom zahtjeva žalitelja utvrđeno da u pogledu pristupa informaciji koju je zatražio postoji zakonsko ograničenje pa je slijedom provedenog testa razmjernosti i javnog interesa da se zahtjev treba odbiti zbog zaštite osobnih podataka.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iako je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navelo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa, uvidom u spis predmeta nije razvidno na koji način je isti proveden odnosno da li je zaista proveden. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako preteže interes zaštite osobnih podataka zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji iz zahtjeva, na način kako je to isti i zatražio, a također i razmotrio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U drugostupanjskom postupku trgovačko društvo Zagrebački električni tramvaj d.o.o. je dana 30. svibnja 2019. godine u prilogu poruke elektroničke pošte, kao informaciju koja je predmet ovog postupka dostavilo Povjereniku za informiranje presliku anonimizirane platne liste „Naknade 5/2019” o isplaćenom regresu za 2019. godinu za jednog zaposlenika. U navedenom očitovanju je pojašnjeno da se navedena platna lista dostavlja bez osobnih podataka zaposlenika, a kako je to žalitelj u svom zahtjevu i zatražio. U istom je aktu pojašnjeno da iako svi zaposlenici dobiju isti neto iznos regresa, da je ukupan trošak regresa za radnike različit jer on ovisi o visini isplaćene plaće u mjesecu, korištene olakšice, prireza i ostalog.
Uvidom u dostavljenu informaciju utvrđeno je da ista sadrži: podatke o trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. koje je isplatilo regres određenoj fizičkoj osobi, čiji su osobni podaci prekriveni (ime i prezime, RM, OIB, Račun, Banka), da je na istoj naveden naziv „Naknade 5/2019” te ostali podaci o trošku i iznosu koji je navedeno trgovačko društvo isplatilo na ime regresa.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je u pogledu dostavljene informacije razmotrio da li je istoj moguće odobriti pristup, te je utvrđeno da se žalitelju može odobriti pravo na pristup zatraženoj informaciji iz zahtjeva informacijama bez ograničenja odnosno u obliku kako je ista dostavljena u žalbenom postupku na način kako je to tražio žalitelj, jer se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti te je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, uvidom u Isplatnu listu za regres trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. koja je Povjereniku za informiranje dostavljena u žalbenom postupku, utvrđeno je da su na istoj prekriveni osobni podaci fizičke osobe-zaposlenika (ime i prezime, RM, OIB, Račun, Banka), s obzirom da je u predmetnom zahtjevu žalitelj i zatražio takvu informaciju.
U pogledu informacije o imenu i prezimenu zaposlenika kojem je na informaciji koja je predmet ovog postupka prekriven taj podatak, ističe se da je, iako postoji javni interes za dostupnošću navedene informacije, u konkretnom slučaju žalitelj u svom zahtjevu izričito naveo da traži informaciju bez navođenja imena i prezimena i drugih privatnih podataka, pa je mogućnost dostupnosti iste trebalo razmatrati u granicama zahtjeva podnositelja. Naime, iz zahtjeva te žalbe žalitelja je razvidno da je on tražio anonimiziranu platnu listu iz koje je vidljivo da je isplaćen regres zaposlenicima trgovačkog društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. u 2019. godini, pa je u žalbenom postupku zaključeno da se žalitelju može omogućiti pristup traženoj informaciji na način da na istoj ostanu prekriveni osobni podaci, a kako je to prvostupanjsko tijelo učinilo prilikom dostave informacije žalbenom tijelu.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan