KLASA: UP/II-008-07/19-01/99

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 6. lipnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe novinara ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva vanjskih i europskih poslova, KLASA: UP/I-008-02/19-11/1, URBROJ: 521-GT-01-03-19-1 od 7. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova, KLASA: UP/I-008-02/19-11/1, URBROJ: 521-GT-01-03-19-1 od 7. siječnja 2019. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslici:

- Odluke ministrice Ministarstva vanjskih i europskih poslova o osnivanju Stručnog   povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata u postupku natječaja za dodjelu financijske potpore projektima iz područja Informiranja o EU u 2017. godini, KLASA: 402-01/17-01/8, URBROJ: 521-S-03-17-5 od 6. studenoga 2017. godine.

3. Nalaže se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

4. Nalaže se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova da u roku od 8 dana od dana zaprimanja ovog rješenja riješi točke 3., 4. i 6. zahtjeva za pristup informacijama ………

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem je u dijelu odbijen zahtjev za pristup informacijama novinara ……… (dalje u tekstu: žalitelj) od 27. veljače 2018. godine, ponovljen 21. ožujka 2018. godine, u kojem su se tražila imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata na Natječaju za prijavu projekata iz područja informiranja o Europskoj uniji u svrhu ostvarenja financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava od igara na sreću u Državnom proračunu u 2017. godini. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odbilo je navedeni zahtjev zbog zaštite osobnih podataka, pozivajući se na odredbu članka 23. stavka 5. te članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. 

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u istom pogrešno zaključilo kako ne prevladava javni interes  nad potrebom zaštite identiteta državnih službenika iz razloga što su isti rad u Stručnom povjerenstvu obavljali uz svoj redovni posao, a za svoj rad nisu dobili nikakvu naknadu. Pojašnjava da je odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa te da u konkretnom slučaju isti nije bilo potrebno provoditi. Ističe da se u predmetnom slučaju radi o natječaju tijela javne vlasti za raspodjelu javnih sredstava udrugama te da mu je trebao biti omogućen pristup traženim informacijama bez ograničenja. Također ističe kako smatra da i kada bi se na njegov zahtjev trebale primijeniti odredbe članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, da je u ovom slučaju tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa na način da ga je oštetilo u njegovom pravu na pristup informacijama. Navodi da tijelo javne vlasti nije uopće uzelo u obzir razloge za omogućavanjem pristupa informacijama te navodi presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-332/17-8 od 11. siječnja 2018. godine, u kojoj se ističe obveza tijela javne vlasti da stavi u razmjer identificirani javni interes prema točno navedenim razlozima uskrate informacija vezanih za ocjenjivanje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava i imena članova Stručnog povjerenstva, kao i da je takav stav naveden i u dosadašnjoj praksi Povjerenika za informiranje kao žalbenog tijela. Žalitelj nadalje navodi kako je Stručno povjerenstvo za ocjenjivanje projekata prijavljenih na natječaj u tijelu javne vlasti njegovo formalno radno tijelo te da informacije o njegovom radu trebaju biti dostupne javnosti prema odredbi članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o pravu na pristup informacijama. navodi kako je rad u navedenom povjerenstvu javno odgovoran posao te da javnost ima pravo znati imaju li članovi istog dovoljne stručne kvalifikacije, jesu li u sukobu interesa u odnosu na projekte o kojima odlučuju ili u nekom drugom položaju ovisnosti koji bi ih sprječavao u donošenju nepristrane odluke. Također, žalitelj navodi kako mu je po predmetnom zahtjevu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavilo neke od zatraženih informacija, a da o dijelu istog zahtjeva od tijela javne vlasti nje dobio nikakav odgovor. Nadalje, navodi da navedeno tijelo javne vlasti uopće nije odlučilo o dijelu njegovog zahtjeva u kojem je tražio broj bodova po kategorijama za svaki od prijavljenih projekata, opisnu ocjenu za svaki od tih projekata, i ocjene svakog pojedinačnog člana/ice Stručnog povjerenstva za svaki projekt po Obrascu za ocjenu kvalitete projekta, obzirom da se u odgovoru (Klasa: 008-02/18-11/10, Urbr: 521-GT-01-19-3 od 7. siječnja 2019. godine) koji je zaprimio zajedno s osporenim rješenjem ti dijelovi zahtjeva ne spominju. S obzirom na sve navedeno predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i da u skladu sa zakonskim odredbama dostavi predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak te da mu omogući pristup traženim informacijama koje su mu protupravno uskraćene. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. veljače 2018. godine, koji je ponovio 1. ožujka 2018. godine, od Ministarstva vanjskih i europskih poslova zatražio sljedeće informacije: 1. popis svih projekata koji su bili prijavljeni na natječaj za prijavu projekata iz područja Informiranja o EU u svrhu ostvarenja financijske potpore u 2017. godini, koji je bio objavljen 10. studenoga 2017. godine s rokom za dostavu prijava 10. prosinca 2017. godine; 2. ukupan broj bodova koji je na natječaju dobio svaki od tih projekata; 3. broj bodova po kategorijama za svaki od tih projekata; 4. opisnu ocjenu za svaki od tih projekata; 5. imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata na navedenom natječaju; 6. ocjene svakog pojedinačnog člana/ice Stručnog povjerenstva iz prethodne alineje za svaki projekt po Obrascu za ocjenu kvalitete projekta; i 7. informaciju o „ključu” po kojem se broj dobivenih bodova izražava u visini dobivene financijske potpore.

Također je utvrđeno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, postupivši po rješenju Povjerenika za informiranje UP/II-008-07/18-01/451, URBROJ: 401-01/06-18-1 od 29. svibnja 2018. godine riješilo zahtjev žalitelja podnesen 26. veljače 2018. godine, koji je ponovno podnesen 21. ožujka 2018. godine, na način da je žalitelju dostavilo obavijest Klasa: 008-02/18-11/10, Urbroj: 521-GT-01-03-19-3 od 7. siječnja 2019. godine te donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/19-11/1, URBROJ: 521-GT-01-03-19-1 od 7. siječnja 2019. godine. Uz citiranu obavijest Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žalitelju je dostavilo informacije zatražene pod rednim brojem 1., 2., i 7. zahtjeva, dok je u pogledu točke 5. istog donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/19-11/1, URBROJ: 521-GT-01-03-19-1 od 7. siječnja 2019. godine, kojim je u tom dijelu zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5., u vezi s člankom 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva zakonom zaštićeni osobni podaci.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u osporenom rješenju poziva na zaštitu osobnih podataka, navodeći kako je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa zaključeno da ne prevladava javni interes nad potrebom zaštite identiteta državnih službenika koji su svoj rad u Stručnom povjerenstvu obavljali uz svoj redovni posao, a za taj posao nisu dobili dodatnu naknadu, pa je stoga u istom odlučeno da se žaliteljev zahtjev odbija.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja te je kao informacija koja je predmet ovog postupka dostavljena - Odluka o osnivanju Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata u postupku natječaja za dodjelu financijske potpore projektima iz područja Informiranja o EU u 2017. godini, KLASA: 402-01/17-01/8, URBROJ: 521-S-03-17-5 od 6. studenoga 2017. godine.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova povodom  zahtjeva žalitelja, vezano za točku 5. u kojoj je zatražio imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata na navedenom natječaju provelo test razmjernosti o čemu postoji akt KLASA: 008-02/18-11/10, URBROJ: 521-GT-01-03-18-3/4 od 18. prosinca 2018. godine koji prileži spisu predmeta. U zapisu o navedenom testu je,  navedeno da će se odbiti zahtjev žalitelja u pogledu traženja imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva, jer je utvrđena potreba zaštite navedenih informacija zbog zaštite osobnih podataka te da nema prevladavajućeg javnog interesa, obzirom da se radi o partikularnom interesu žalitelja. Također se dodaje da su državni službenici svoj rad u Stručnom povjerenstvu obavljali uz svoj redovni posao, a za to nisu nisu bili dodatno plaćeni, pa je stoga u navedenom testu procijenjeno da će se odbiti zahtjev žalitelja.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Iz obrazloženja osporenog rješenja te testa razmjernosti prvostupanjskog tijela koji mu je prethodio proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako preteže interes zaštite osobnih podataka zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev žalitelja u pogledu traženja imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje prijavljenih projekata na predmetnom natječaju.

Stoga je Povjerenik za informiranje ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa od strane prvostupanjskog tijela u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a također i utvrdio da li se pristup istoj može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. navedenog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.    

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Ispitivanjem pravilnosti provedenog testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela, u drugostupanjskom postupku su uzete u obzir i odredbe relevantnih propisa kojima je uređen postupak predmetnog natječaja - Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine”, broj 26/15. - dalje u tekstu: Uredba).

Navedena uredba u članku 6. stavku 3. propisuje da se javnim izvorima smatraju sredstva državnog proračuna, koja uključuju i namjenska sredstva od igara na sreću te sredstva proračuna županija, gradova i općina, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora.

Odredbom članka 29. stavka 1. Uredbe, propisano je da je Povjerenstvo za ocjenjivanje nezavisno stručno ocjenjivačko tijelo kojega osniva te njegove članove imenuje davatelj financijskih sredstava i kojega ovisno o nacionalnoj ili lokalnoj razini davatelja financijskih sredstava i prioritetima natječaja sačinjavaju predstavnici tijela državne uprave, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici organizacija civilnoga društva, predstavnici znanstvenih i stručnih institucija i nezavisni stručnjaci za područja obuhvaćena prioritetnim područjima natječaja. Zaposlenici davatelja financijskih sredstava uključeni u natječajni postupak, a nisu i članovi ocjenjivačkog povjerenstva ni na koji način ne smiju utjecati na rad ocjenjivača.

U članku 30. stavku 1. Uredbe propisano je da je davatelj financijskih sredstava, nakon što donese odluku o programima ili projektima koji su dobili financijska sredstava, obvezan javno objaviti rezultate natječaja s podacima o udrugama i programima ili projektima kojima su odobrena financijska sredstva i odobrenim financijskim iznosima, na svojim internetskim stranicama.

Također, u žalbenom postupku uzeti su u obzir i naputci iz Priručnika za postupanje u primjeni Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, Verzije 2.0 iz lipnja 2017. godine, koji je vezano za provedbu natječaja u kojima sudjeluju udruge javno objavljen na internetskoj stranici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. U navedenom priručniku je, između ostalog, navedeno da se ni na koji način ne smije utjecati na rad članova ocjenjivačkog Povjerenstva te da je, kako bi se stručnjake koji sudjeluju u postupku ocjenjivanja projekata i programa zaštitilo od bilo kakvih pritisaka, davatelj financijskih sredstava dužan podatke o sastavu ocjenjivačkog povjerenstva ili stručnih radnih skupina za ocjenu čuvati kao poslovnu tajnu najmanje do trenutka objave rezultata natječaja. Također, uvidom u obrasce koji su objavljeni na internetskoj stranici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, utvrđeno je da se u oglednim primjerima obrazaca koji su dostupni uz navedeni priručnik nalazi i ogledni primjerak Poslovnika Povjerenstva za procjenu prijavljenih programa i/ili projekata, u kojem je u članku 7. stavku 2. istoga navedeno da prijedlozi Povjerenstva i imena članova/ica Povjerenstva mogu postati javni tek nakon objave rezultata natječaja.

Nadalje, ističe se da je Povjerenik za informiranje na internetskoj stranici na poveznici https://www.pristupinfo.hr/wp-content/uploads/2018/10/AI-3-2018-Transparentnost-dodjele-bespovratnih-sredstava-neprofitnim-organizacijama-na-natje%C4%8Dajima-25.5-1.pdf objavio analitičko izvješće - Transparentnost dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim organizacijama na natječajima, u kojem je jedna od preporuka da bi se u svrhu otklanjanja mogućih sumnji u nepristranost, po završetku natječajnog postupka odnosno po objavi rezultata i proteku roka za prigovore, moglo objaviti sastave ocjenjivačkih povjerenstava.

Nakon što je u žalbenom postupku izvršen uvid sve gore navedene propise zaključeno je da nema mjesta primjeni odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se radi o državnim službenicima koji su zaposlenici tijela javne vlasti koji su sudjelovali u postupku raspodjele sredstava iz Državnog proračuna. Pri navedenom se ističe da nije relevantan navod iz osporenog rješenja da isti državni službenici nisu za rad u Stručnom povjerenstvu dobili dodatnu naknadu za svoj rad, jer su oni u konkretnom slučaju djelovali kao dio tijela javne vlasti u javnoj funkciji, a da se plaća tih službenika također isplaćuje iz Državnog proračuna. Naime, iako gore citiranom Uredbom nije predviđeno da se objavljuju imena i prezimena članova Stručnog povjerenstva, u konkretnom slučaju se radi o imenima i prezimenima službenika tijela javne vlasti na koje se primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Međutim, uzimajući u obzir narav zatraženih informacijama te gore navedene propise koji reguliraju postupak provedbe natječaja dodjele bespovratnih sredstava udrugama, kao i mogućnost vršenja pritisaka na članove Povjerenstva u tijeku natječajnog postupka, u žalbenom je postupku razmotrena mogućnost ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredbom članka 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

S obzirom da je za neke dijelove natječajne dokumentacije Uredbom propisana obveza javne objave, u žalbenom postupku je izvršen uvid u javno objavljene informacije na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Uvidom u sadržaj internetske stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova, utvrđeno je da su u Rubrici - Arhiva natječaja javno objavljene sljedeće informacije vezane za traženje žalitelja u zahtjevu za pristup informacijama od 27. veljače 2018. godine: Natječaj za prijavu projekata iz područja Informiranja o EU u svrhu ostvarenja financijske potpore u 2017. godini, KLASA: 402-01/17-01/8, URBROJ: 521-S-03-17-2 od 10. studenoga 2017. godine; Odluka o dodjeli financijske potpore prijaviteljima projekata iz područja Informiranja o EU u okviru raspoloživih sredstava od igara na sreću u Državnom proračunu u 2017. godini, KLASA: 402-01/17-01/8, URBROJ: 521-S-03-18-74 od 23. veljače 2018. godine; Obrasci za završna izvješća za Natječaj za prijavu projekata iz područja Informiranja o EU u svrhu ostvarenja financijske potpore u 2017. godini, dana 2. srpnja 2018. godine (Obrazac opisnog izvještaja projekta i Obrazac financijskog izvještaja projekta).

Daljnjim uvidom u internetsku stranicu Ministarstva vanjskih i europskih poslova utvrđeno je da je odluka o dodjeli bespovratnih sredstava udrugama u predmetnom natječaju već bila donesena u trenutku kad je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama. Naime, iz javno objavljene Odluke o dodjeli financijske potpore prijaviteljima projekata iz područja Informiranja o EU u okviru raspoloživih sredstava od igara na sreću u Državnom proračunu u 2017. godini vidljivo je da je ista donesena dana 23. veljače 2018. godine, dok je žalitelj zahtjev podnio 27. veljače 2018. godine.

S obzirom na navedeno u žalbenom postupku je zaključeno da u konkretnom slučaju u pogledu traženja imena i prezimena članova/ica Stručnog povjerenstva nije primjenjivo ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, posebno se ističe da bi zaštita imena i prezimena članova ocjenjivačkih/stručnih povjerenstava za vrijeme trajanja postupka dodjele bespovratnih sredstava udrugama imala smisla za vrijeme trajanja postupka koji prethodi donošenju odluke, jer se time jamči integritet i učinkovitost provedbe postupka te se ocjenjivači i sam postupak štite od mogućih pritisaka i otklanja mogućnost utjecaja od strane sudionika natječaja ili drugih subjekata. Međutim, kad je postupak dodjele sredstava dovršen i odluka donesena, više ne može doći do pritiska ili bilo kakvog utjecaja na članove povjerenstava u pogledu donošenja iste.

Posebno se napominje da bi tijelo koje provodi natječaj dodjele bespovratnih sredstava iz Državnog proračuna, u svrhu osiguravanja potpune transparentnosti i legitimiteta samog natječajnog postupka odnosno otklanjanja moguće sumnje u nepristranost, trebalo uzeti u obzir mogućnost javne objave podataka o sastavu ocjenjivačkog povjerenstva po završetku natječajnog postupka. Naime, na taj način se postupak odlučivanja i donošenja odluke o financiranju projekata čini transparentnim i osigurava povjerenje svih sudionika u legitimitet postupka i pravilnost odluka. Osim navedenog, ističe se da su navedene informacije o sastavima takvih povjerenstava te sve okolnosti oko dodjele javnih sredstava od osobitog javnog interesa s obzirom da po prirodi stvari predstavljaju rizik za pogodovanje i korupciju općenito.

S obzirom na sve navedeno u žalbenom je postupku zaključeno da prvostupanjsko tijelo prilikom donošenja osporenog rješenja nije pravilno utvrdilo činjenice kada je zaključilo da u konkretnom slučaju, u odnosu na odluku o imenovanju članova/ica Povjerenstva postoje razlozi za ograničenje pristupa traženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, u žalbenom je postupku utvrđeno da nema mjesta ograničenju pristupa navedenoj informaciji niti zbog zaštite osobnih podataka, niti zbog mogućih utjecaja na provođenje samog postupka, u smislu pritisaka na članove navedenog povjerenstva prilikom ocjenjivanja programa i projekata.

Člankom 117. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo poništit rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno i pogrešno utvrđene.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

Odredbom članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

U odnosu na informacije koje su se tražile u točkama 3., 4. i 6. predmetnog zahtjeva za pristup informacijama (broj bodova po kategorijama za svaki od projekata, opisna ocjena za svaki od projekata, opisna ocjena za svaki od projekata i ocjene svakog pojedinačnog člana/ice Stručnog povjerenstva za svaki projekt po Obrascu za ocjenu kvalitete projekta), iz spisa predmeta proizlazi da o istima prvostupanjsko tijelo nije odlučilo, a što i žalitelj ističe u žalbi. Naime iz obavijesti Ministarstva vanjskih i europskih poslova Klasa: 008-02/18-11/10, Urbroj: 521-GT-01-03-19-3 od 7. siječnja 2019. godine koja je povodom zahtjeva dostavljena žalitelju je vidljivo da se ista odnosi na točke 1., 2. i 7. istog zahtjeva, a iz osporenog rješenja da je isto doneseno u odnosu na točku 5. zahtjeva žalitelja.

S obzirom na navedeno te činjenicu da Povjerenik za informiranje nema uvida u informacije prvostupanjskog tijela, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova se u pogledu zahtjeva za pristup informacijama žalitelja od 27. veljače 2018. godine nalaže rješavanje navedenog zahtjeva pod točkama 3., 4. i 6. sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na u gore navedenom dijelu predmetnog zahtjeva zatražene podatke ima u svom posjedu. Nadalje, prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima te bi trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji.

Ako tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti  sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, na poveznici http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/. Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže osobne podatke fizičkih osoba odnosno u slučaju postojanja razloga za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3.  ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, osobito uzimajući u obzir da se radi o središnjem tijelu državne uprave u pogledu čijeg se rada i raspolaganja sredstvima pretpostavlja nedvojbeni javni interes. U slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti rješenje, sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Napominje se da se ovim rješenjem Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ne nalaže da žalitelju omogući pristup traženim informacijama pod točkama 3., 4. i 6. predmetnog zahtjeva odnosno ne prejudicira se ishod postupka rješavanja zahtjeva već se nalaže da riješi taj dio zahtjeva sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te ovisno o ishodu utvrđenog donese odluku (omogući pravo na  pristup informaciji, djelomično omogući pravo na pristup informaciji - uz obvezu donošenja rješenja ili rješenjem odbije odnosno odbaci zahtjev).

Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan