KLASA: UP/II-008-07/19-01/87

URBROJ: 401-01/06-19-9

Zagreb, 4. lipnja 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ……… iz Karlovca, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske psihološke komore, KLASA: 032-3/18-01/13, URBROJ: 251-375/02-05-18-7 od 14. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske psihološke komore, KLASA: 032-3/18-01/13,   URBROJ: 251-375/02-05-18-7 od 14. prosinca 2018. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup potvrdama Hrvatske psihološke komore za članove Nadzornog odbora u 2017. godini,  na način da na istima bude vidljiv podatak o imenu i prezimenu poreznog obveznika, a da se prekriju podaci o adresi, osobnom identifikacijskom broju, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12, te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Hrvatskoj psihološkoj komori da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijena je točka 7. zahtjeva za pristup informacijama od 29. rujna 2018. godine te točka 3. zahtjeva za dopunu i ispravak informacija od 24. listopada 2018. godine, koje je podnio ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), a u kojima je zatražio imena i prezimena svih osoba koje su primile uplate (honorar) za rad u Nadzornom odboru u 2016. godini, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kronološki slijed postupanja prvostupanjskog tijela nakon što je podnio zahtjev za pristup informacijama dana 29. rujna 2018. godine i zahtjevu za dopunu informacije od 24. listopada 2018. godine te po drugim njegovim podnescima, kao i postupanja Povjerenika za informiranje po njegovoj predstavci vezano za primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama u Hrvatskoj psihološkoj komori. Žalitelj osvrtom na obrazloženje iz osporenog rješenja navodi kako žalbu podnosi iz razloga što prvostupanjsko tijelo nije ovlašteno postupati temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je Povjerenik za informiranje taj koji ima ovlast ispitivanja pravilnosti testa razmjernosti i javnog interesa u postupku po žalbi. Nadalje, pojašnjava razloge svoga traženja te kako mu je tijelo javne vlasti dostavilo informaciju koju nije tražio, obzirom da se radi o javno dostupnim i objavljenim informacijama te kako njega zanima podatak o imenima i prezimenima osoba koje su primile naknadu u svrhu „rad u Nadzornom odboru za 2016. godinu”. Zaključno predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. rujna 2018. godine od Hrvatske psihološke komore zatražio sljedeće informacije: 1. presliku odluke o naknadama troškova korištenja privatnog automobila u službene svrhe, donesenu na sjednici Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore od 7. srpnja 2017. godine; 2. informaciju je li udovoljeno molbama članova Upravnog odbora, koji su na sjednici Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore od 8. lipnja 2017. godine zatražili da im se iz njezinih sredstava plate troškovi smještaja u Amsterdamu i kotizacije. Koliki je iznos koji je dvoje članova Upravnog odbora potraživalo, a koliki iznos im je odobren? Koji je bio rezultat glasovanja?; 3. presliku odluke o naknadi za uloženi trud i rad službenice za informiranje iz koje je vidljiv iznos naknade i obrazloženje; 4. o kojim su sve propustima u financijskom poslovanju obaviješteni članovi Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore na sjednici održanoj 29. rujna 2017. godine i koje su mjere usklađivanja poslovanja sa zakonskim propisima usvojene na istoj sjednici?; 5. koliko je sastanaka Nadzorni odbor održao tijekom 2016. godine, datume tih sastanaka i za svaki sastanak popis imena i prezimena članova prisutnih na sastanku; 6. koliko članova Nadzornog odbora Hrvatske psihološke komore je dobilo honorar u sljedeću svrhu: rad u Nadzornom odboru tijekom 2016. godine; 7. imena i prezimena svih osoba koje su primile uplate iz točke 6. predmetnog zahtjeva; 8. koliki je ukupan iznos kojeg je Hrvatska psihološka komora utrošila za rad Nadzornog odbora tijekom 2016. godine (netto honorari+porezi i davanja na te honorare+putni i svi ostali troškovi za sve članove ukupno); 9. koliko je zahtjeva za obnavljanje osnovnih dopusnica zaprimljenih tijekom 2017. godine i tijekom prvih 9 mjeseci 2018. godine Hrvatska psihološka komora do danas riješila na način da su u rješenju po zahtjevu kumulativno zadovoljena sva tri dolje navedena uvjeta: a) daje zahtjev riješen tako da se odobrava obnavljanje osnovne dopusnice , b) da razdoblje od datuma početka važenja dopusnice do datuma prestanka važenja dopusnice iznosi 6 godina, c) da rok važenja osnovne dopusnice ističe 2017., 2018., 2019., 2020., 2021. ili 2022. godine; 10. je li ijedno rješenje iz točke 9. predmetnog dopisa takvo da je razdoblje od datuma donošenja rješenja do datuma s kojim istječe rok važenja te iste dopusnice kraće od godinu dana?; 11. koliko je stručnih nadzora Hrvatska psihološka komora obavila u 15- godišnjem razdoblju od svog osnivanja do danas?; i 12. koliko je Hrvatska psihološka komora u 15-godišnjem razdoblju koliko postoji (do danas) podigla optužnih prijedloga  ili na drugi način od nadležnih sudova zatražila postupanje zbog kršenja Zakona o psihološkoj djelatnosti?

Nadalje je utvrđeno da je žalitelj nakon primitka akta Hrvatske psihološke komore KLASA: 032-03/18-01/13, URBROJ: 251-375/02-05-18-3 od 23. listopada 2018. godine, dana 24. listopada 2018. godine navedenom tijelu javne vlasti podnio zahtjev za dopunu informacije, nezadovoljan informacijama koje su mu istim dostavljene. U navedenom zahtjevu žalitelj je zapravo ponovio svoje traženje pod točkom 1., 5. 7., 9. i 10. zahtjeva za pristup informacijama od 29. rujna 2018. godine. U navedenom podnesku žalitelj je pod točkom 7. zatražio da mu se dostavi popis imena i prezimena svih osoba koje su od Hrvatske psihološke komore primile uplatu u sljedeću svrhu: rad u Nadzornom odboru tijekom 2016. godine, obzirom da mu isti nije dostavljen te u tom dijelu traži dopunu informacije.

Također, utvrđeno je da je Hrvatska psihološka komora povodom zahtjeva žalitelja pod točkom 7. od 29. rujna 2018. godine te od 24. listopada 2018. godine, donijela osporeno rješenje KLASA: 032-3/18-01/13, URBROJ: 251-375/02-05-18-7 od 14. prosinca 2018. godine, kojim je odbila isti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je povodom zahtjeva žalitelja utvrđeno da u pogledu pristupa informacijama koje je u istom zatražio postoje zakonska ograničenja pa je slijedom provedenog testa razmjernosti i javnog interesa da se zahtjev treba odbiti zbog zaštite osobnih podataka. U rješenju je također navedeno kako je ponovljeno traženje žalitelja u zahtjevu za dopunu i ispravak informacija odbijeno temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iako je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navelo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa, uvidom u spis predmeta nije razvidno na koji način je isti proveden odnosno da li je zaista proveden. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako preteže interes zaštite osobnih podataka zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev.

Stoga je Povjerenik za informiranje provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup informacijama pod točkom 7. zahtjeva žalitelja, a također i utvrdio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U drugostupanjskom postupku Hrvatska psihološka komora je aktom KLASA: 032-03/18-01/13, URBROJ: 251-375/02-05-19-15 od 16. svibnja 2019. godine, kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavila Povjereniku za informiranje Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017. godini, koje je navedeno tijelo javne vlasti izdalo vezano za isplate članovima Nadzornog odbora.

Na traženje Povjerenika za informiranje iz dopisa KLASA: UP/II-008-07/19-01/87, URBROJ: 401-01/06-19-6 od 27. svibnja 2019. godine, Hrvatska psihološka komora je aktom Klasa: 032-03/18-01/13, Urbroj: 251-375/02-05-19-16 od 30. svibnja 2019. godine dostavila pojašnjenje vezano za dostavljene informacije, s obzirom da je na informacijama koje su dostavljene kao informacije koje su se tražile u zahtjevu žalitelja navedena 2017. godina. U citiranom je pojašnjenju navedeno da se uplate navedene na dostavljenim potvrdama odnose na naknade za rad Nadzornog odbora u 2016. godini te kako su svi članovi primili dvije uplate, u siječnju za 2016. godinu i u srpnju za 2017. godinu, osim jednog člana koji je obje uplate primio u srpnju 2017. godine.

Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da iste sadrže: podatke o tijelu javne vlasti, o fizičkoj osobi kojoj je izdana potvrda te ostale podatke (po stupcima) iz kojih je u stupcu pod brojem 1. naveden redni broj, brojem 2 vidljiv nadnevak isplate primitka, pod brojem 3 osnova primitka, pod brojem 4 iznos primitka za pojedinog člana Nadzornog odbora, pod brojem 5 izdatak u primitku, pod brojem 6 iznos izdatka, pod brojem 7 iznos uplaćenog doprinosa iz primitka, pod brojem 8 dohodak, pod brojem 9 nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza, pod brojem 10 iznos uplaćenog poreza i prireza, pod brojem 11 iznos neto isplate te pod brojem 12 oznaka primitka.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je u pogledu dostavljenih informacija razmotrio da li je istima moguće odobriti pristup, te je utvrđeno da se žalitelju može djelomično odobriti pravo na pristup zatraženim informacijama iz točke 7. predmetnog zahtjeva, jer se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da je na podatak o imenima i prezimenima članova Nadzornog odbora kojima su vršene isplate od strane prvostupanjskog tijela primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, s obzirom da je Hrvatska psihološka komora, koja je osnovana temeljem Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine”, broj 47/03.), pravna osoba s javnim ovlastima, ista je obveznik postupanja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za za navedene informacije se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.

Međutim, uvidom u potvrde iz kojih su vidljive zatražene informacije iz predmetnog zahtjeva, a koje su dostavljene od strane prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da iste sadrže i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj članova Nadzornog odbora, njihovu adresu, iznos primitka (stupac 4), izdatak u primitku (stupac 5), iznos izdatka (stupac 6), iznos uplaćenog doprinosa iz primitka (stupac 7), dohodak (stupac 8), nadnevak uplate doprinosa, poreza i prireza (stupac 9), iznos uplaćenog poreza i prireza (stupac 10), neto isplatu (stupac 11) te oznaku primitka (stupac 12).

U odnosu na navedene podatke Povjerenik za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa istim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičkih osoba, u konkretnom slučaju članova Nadzornog odbora prvostupanjskog tijela. Osim toga žalitelj je u svojoj žalbi naveo da istu izjavljuje u pogledu podataka koji su mu odbijeni osporenim rješenjem odnosno vezano za imena i prezimena osoba koje su primile uplate (honorar) za rad u Nadzornom odboru u 2016. godini.

Osim navedenog, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Naime, iako u konkretnom slučaju nedvojbeno postoji javni interes za podacima o imenima i prezimenima članova Nadzornog odbora kojima se plaćalo za njihov rad, a što je i predmet zahtjeva žalitelja u točki 7. te njegove žalbe, Povjerenik za informiranje smatra da je navedeni interes zadovoljen podacima o imenu i prezimenu, datumu isplate i osnovi za istu, dok bi navođenje ostalih podataka koji su navedeni u stupcima pod brojevima 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život članova Nadzornog odbora, a imajući u vidu činjenicu da se informacije kojima je omogućen pristup primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama mogu javno iznositi.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan