KLASA: UP/II-008-07/18-01/829
URBROJ: 401-01/05-19-12
Zagreb, 4. lipnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva Paul Hartmann d.o.o., zastupanog po odvjetniku ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/18-01/05, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 30. listopada godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba trgovačkog društva Paul Hartmann d.o.o. izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/18-01/05, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 30. listopada godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) odbijen je zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Paul Hartmann d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražen broj realiziranih doznaka mjesečno s trenutno važećeg Popisa ortopedskih i drugih pomagala, u periodu od 1. siječnja 2017. do 30. rujna 2018. godine, po pojedinom pomagalu za sljedeće grupe pomagala: pomagala za urogenitalni sustav te obloge za rane. Žaliteljev zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu i zakonom zaštićene osobne podatke.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, kako se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari, kako je izreka pobijanog rješenje nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem te kako je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se rješava stvar. Žalitelj smatra kako statistički podatci, koje je zatražio zahtjevom, ne mogu predstavljati zaštićene osobne podatke, kao ni poslovnu tajnu, te naglašava kako je informatičku bazu Zavoda sasvim sigurno moguće selektivno pretražiti i izdvojiti tražene kategorije podataka od cijele baze. Žalitelj smatra kako tijelo javne vlasti nije provelo, odnosno kako je nepravilno provelo test razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj ukazuje na mogućnost djelomičnog davanja informacije, te kako je tijelo javne vlasti u obrazloženju pobijanog rješenja tu mogućnost istaknulo, uz pogrešno citiranje zakonske odredbe, što čini izreku rješenja proturječnu s obrazloženjem. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. listopada 2018. godine zatražio od HZZO-a broj realiziranih doznaka mjesečno s trenutno važećeg Popisa ortopedskih i drugih pomagala, u periodu od 1. siječnja 2017. do 30. rujna 2018. godine, po pojedinom pomagalu za sljedeće grupe pomagala: pomagala za urogenitalni sustav te obloge za rane. Žalitelj je zahtjevu priložio tablicu u kojoj su izdvojena pomagala (s pripadajući HZZO šiframa) za koje se traže informacije o broju realiziranih doznaka, i to: pelene, anatomski ulošci, zaštitni podmetač za krevet, alginati, alginati s dodatkom srebra ili aktivnog ugljena, vlaknaste celulozne obloge, vlaknaste celulozne obloge s dodatkom, hidrokoloidi, praškaste instant obloge, druge obloge s dodatkom srebra ili aktivnog ugljena, poliuretani/pjene, poliuretani/pjene s dodatkom srebra ili aktivnog ugljena, silikonske obloge, silikonske obloge s dodatkom srebra, ostala pomagala za cijeljenje rana.
HZOO je povodom žaliteljevog zahtjeva proveo test razmjernosti i javnog interesa, nakon čega je donio rješenje kojim je odbio zahtjev zbog zaštite osobnih podataka te jer informacija predstavlja poslovnu tajnu, citirajući pritom Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), kao i odredbe Pravilnika o tajnosti podatka i pravu na pristup informacijama HZZO-a. U obrazloženju pobijanog rješenja se potom navodi kako su podaci o realiziranim potvrdama o pomagalima koji se vode u bazi podataka Zavoda povezani i sadrže sljedeće podatke: osobne podatke osiguranih osoba Zavoda, kao što su ime i prezime osiguranih osoba, OIB, MBO, JMBG; podatke o ugovornom doktoru koji je propisao pomagalo; podatke o ugovornom isporučitelju pomagala; podatke o dijagnozi bolesti prema MKB-10 klasifikaciji osigurane osobe zbog koje se odobrava pravo na pomagalo. Navedeni su podaci, prema stajalištu HZZO-a poslovna tajna te zaštićeni osobni podaci, a izrada izvješća na način kako je to zatraženo žaliteljevim zahtjevom zahtijevalo bi od raspoloživih resursa Zavoda ulaganje dodatnog truda, angažmana i vremena te povezivanje i stvaranje tablice, odnosno stvaranje sasvim novog izvješća u informatičkom sustavu Zavoda, a što ne predstavlja dužnost Zavoda prilikom rješavanja o pravu na pristup informacijama u skladu sa Zakonom. Žalitelj zaključuje kako je provedenim testom razmjernosti i javnog interesa utvrđeno kako se Popis pomagala periodički mijenja jer se s Popisa izbacuju neka pomagala, odnosno na Popis se dodaju nova pomagala, a u traženom razdoblju od 1. siječnja 2017. godine do 30. rujna 2018. godine Popis pomagala se izmijenio devet puta. Kako bi se izradio izvještaj za šifre pomagala u navedenom razdoblju, potrebno je provjeriti jesu li sva pomagala sa navedenim šiframa bila dio svih Popisa pomagala koji su bili važeći u navedenom periodu, odnosno do traženih podataka nije moguće doći jednostavnom pretragom baze podataka Zavoda. Žalitelj je na rješenje HZZO kojim je odbijen njegov zahtjev za pristup traženoj informaciji uložio žalbu Povjereniku za informiranje.
S obzirom na razlog odbijanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, u žalbenom su postupku razmotrene relevantne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. navedenog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, dok je odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U smislu navedenih odredbi, u žalbenom je postupku utvrđeno kako nije neispravna tvrdnja HZZO-a kako podaci o realiziranim potvrdama o pomagalima koji se vode u bazi podataka Zavoda sadrže zaštićene osobne podatke, kao i informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu Zavoda, međutim, to nije predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, koji je tražio statistički podatak, odnosno broj realiziranih doznaka, tj. potvrda s trenutno važećeg Popisa ortopedskih i drugih pomagala, u određenom razdoblju, za određena pomagala.
Slijedom navedenog, predmet ovog postupka nije omogućavanje pristupa pojedinačnoj realiziranoj potvrdi koja sadrži zakonom propisana ograničenja, već je potrebno utvrditi može li se iz ukupnog broja potvrda na jednostavan, učinkovit i ekonomičan način izdvojiti zatražena statistička informacija koju je zatražio žalitelj.
Drugim riječima, predmet ovog postupka je utvrđivanje posjeduje li tijelo javne vlasti izrađenu informaciju, obuhvaćenu žaliteljevim zahtjevom, odnosno treba li izraditi novu informaciju ili uložiti dodatni trud, vrijeme i angažman da bi iz postojećih informacija izdvojilo informaciju koju je žalitelj zatražio.
Dana 15. svibnja 2019. godine od strane ovlaštenih službenika Ureda povjerenika za informiranje u prostorijama HZZO-a izvršen je uvid u bazu podataka prvostupanjskog tijela te je utvrđeno da se realizirane potvrde o pomagalima evidentiraju po ISO šiframa iz Popisa pomagala, te sadrže naprijed spomenute osobne podatke osiguranih osoba.
Također je utvrđeno da se navedena baza podataka može pretraživati u željenom vremenskom intervalu i po ortopedskim i drugim pomagalima, međutim, jednako tako je utvrđeno kako se na realiziranim potvrdama može nalaziti i nekoliko traženih ortopedskih pomagala, odnosno pojedinačna potvrda ne mora sadržavati samo jednu šifru iz Popisa pomagala, slijedom čega se ne može na jednostavan način utvrditi broj realiziranih potvrda po određenim grupama pomagala, i to u određenom razdoblju.
U skladu s navedenim, odredbom članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Drugim riječima, informacija treba biti konkretna, tj. treba biti opredmećena i supstancijalizirana, odnosno može se lako pronaći, jednostavno utvrditi postojanje, odnosno bez nerazmjernog utroška vremena ili sredstava povezati ili prilagoditi postojeće informacije da bi se došlo do tražene informacije.
Na zakonsku definiciju informacije se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Slijedom navedenog, zbog brojnosti mjesečno realiziranih potvrda u traženom vremenskom intervalu, činjenici kako se na realiziranim potvrdama može nalaziti i nekoliko traženih ortopedskih pomagala te činjenici kako se Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima mijenjao devet puta u traženom vremenskom periodu, izrada, prilagodba ili izdvajanje dijelove informacija sukladno zahtjevu podnositelja predstavljao bi nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava te se ne bi moglo na jednostavan način doći do tražene informacije.
Žalitelj stoga ne traži informaciju u postojećem obliku i u skladu sa zakonskom definicijom informacije, nego traži od tijela javne vlasti da izradi novu informaciju, odnosno sastavi novo izvješće iz postojeće baze podataka.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, međutim, radi zadovoljavanja upravnopostupovnog načela učinkovitosti i ekonomičnosti, Povjerenik za informiranje je utvrdio kako nedostatci u postupku ne mogu utjecati na konačni ishod prvostupanjskog postupka, u kojem je trebalo doista uskratiti pristup zatraženim informacijama, ali iz drugih razloga od onih koje je navelo tijelo javne vlasti.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan