KLASA: UP/II-008-07/18-01/713
URBROJ: 401-01/06-19-5
Zagreb, 29. svibnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Malog Lošinja, ........., izjavljene protiv rješenja Primorsko-goranske županije KLASA: UP/I-032-02/18-03/6, URBROJ: 2170/1-01-01/2-18-1 od 6. rujna 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Primorsko-goranske županije KLASA: UP/I-032-02/18-03/6, URBROJ: 2170/1-01-01/2-18-1 od 6. rujna 2018. godine.
2. Odobrava se ......... pristup:
- tonskom zapisu s javnog izlaganja o prijedlogu plana održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. godine, održanog u okviru javne rasprave o Prijedlogu I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske Županije; i
- zapisnicima sa održanih sjenica Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije.
3. Nalaže se Primorsko-goranskoj županiji da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 22. srpnja 2018. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3., iz razloga što nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako se istim odbilo zahtjev za dopunom ili ispravkom informacije koji nikad nije niti podnio, umjesto da se istim odlučilo o njegovom zahtjevu za pristup informacijama od 22. srpnja 2018. godine. Nadalje, navodi da se u obrazloženju istog rješenja navodi kako je već obaviješten da će kao osoba koja je bila prisutna i aktivno sudjelovala na javnom izlaganju Prostornog plana, biti izvješten sukladno posebnim propisima kojima se uređuje informiranje javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima donošenja plana i strateške procjene utjecaja na okoliš. Žalitelj ističe da je tijelu javne vlasti jasna razlika između predmetnog zahtjeva koji se temelji na Zakonu o pravu na pristup informacijama od odgovor nositelja izrade Plana na primjedbe u javnoj raspravi koje su temeljene na odredbama Zakona o prostornom uređenju. Pojašnjava da on nije tražio da mu se dostave odgovori na primjedbe iznesene u javnoj raspravi niti je tražio izvještaj s javne rasprave, već je tražio dostavu tonskog zapisa sa javnog izlaganja prostornog plana održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. godine. Također, ističe da je tijelo javne vlasti u pogledu traženja Zapisnika sa sjednica Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije također izjednačilo navedeno traženje sa izvješćem o javnoj raspravi koje je određeno odredbama Zakona o zaštiti okoliša, a koji nije tražio predmetnim zahtjevom, niti je objavljivanjem izvještaja sa javne rasprave o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš ispunjen njegov zahtjev koji je podnio temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da je njegov zahtjev za pristup informacijama precizno određen te da u istom zatražene informacije tijelo javne vlasti ima u svom posjedu. Navodi da činjenica kako je bio prisutan ja javnom izlaganju Prostornog plana koja se navodi u obrazloženju osporenog rješenja nije od važnosti za konkretni postupak po predmetnom zahtjevu. Pita se znači li navedeno da bi rješenje u konkretnom predmetnu bilo drugačije da nije bio prisutan na javnom izlaganju Prostornog plana te dodaje da Zakon o pravu na pristup informacijama ne uvjetuje i ne traži navođenje razloga zbog čega se traži određene informacije, niti obrazlaganje istih. Žalitelj izražava sumnju da odbijanjem njegovog zahtjeva te obrazloženjem osporenog rješenja tijelo javne vlasti namjerno skriva okolnosti donošenja I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Zaključno navodi kako je osporeno rješenje doneseno na temelju nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te uz pogrešnu primjenu materijalnog prava, kao i da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva za pristup informacijama i uskratu njime zatraženih informacija. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta razvidno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 22. srpnja 2018. godine zatražio od Primorsko-goranske županije, kao tijela javne vlasti, da mu dostavi sljedeće informacije: 1. tonski zapis s javnog izlaganja o prijedlogu plana održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. godine a koje je održano u okviru javne rasprave o Prijedlogu I. Izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske Županije, i 2. zapisnike održanih sjednica Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije. Nadalje, utvrđeno je da je Primorsko-goranska županija, povodom predmetnog zahtjeva donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-032-02/18-03/6, URBROJ: 2170/1-01-01/2-18-1 od 6. rujna 2018. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3., iz razloga što nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.
Iz obrazloženja osporenog rješenja je razvidno da je Primorsko-goranska županija odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona. U istom se također navode odredbe Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine”, broj 153/13. i 65/17.), Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine”, broj 80/13., 153/13., 78/15. i 12/18.), Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine”, broj 64/08.), Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine”, broj 3/17.), pri čemu se ističe da navedeni propisi detaljno uređuju pitanja u vezi s načinom na koji javnost i zainteresirana javnost može sudjelovati u postupcima u vezi sa zaštitom okoliša i donošenjem prostornog plana ili njegovih izmjena i dopuna, te navodi da isti ne predviđaju mogućnost da javnost u postupku donošenja akata prostornog uređenja sudjeluje na neki od načina koji nisu izričito propisani tim propisima, kao što je traženje dostavljanja određene dokumentacije, pa je slijedom navedenog odlučeno kao u osporenom rješenju.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Člankom 24. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Naime, da bi prvostupanjsko tijelo odbilo zahtjev za dopunu ili ispravak informacije iz razloga što nema osnove za njezinu dopunu ili ispravak, pretpostavka je da je ranije postojao zahtjev za pristup informacijama po kojem je žalitelju omogućen pristup informacijama, no navedeno ne proizlazi iz činjenica koje su utvrđene u dokumentaciji iz spisa predmeta. Iz spisa predmeta je razvidno da je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio precizno određene i izrađene te dovršene informacije, koje mu u istom postupku nisu omogućene, a nije podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje, kao nadopuna spisa predmeta i kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavljeno je slijedeće: 1. tonski zapis s javnog izlaganja o prijedlogu plana održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. godine, održanog u okviru javne rasprave o Prijedlogu I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske Županije na cd-u; i 2. zapisnici sa 3. održane sjednice Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama, a također i utvrdio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
U članku 4. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, 153/13. i 65/17.) je propisano da se na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
Člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informacijama.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15. i 12/18.) tijekom izrade nacrta prijedloga Prostornog plana provodi se strateška procjena utjecaja na okoliš na način propisan Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine“ broj 3/17.), a na temelju strateške studije kao stručne podloge.
Člankom 14. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova u skladu sa Zakonom. Sukladno članku 14. stavku navedenog 3. Zakona, javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima raspolažu javnopravna tijela i pravne osobe koje čuvaju za tijela, a koji nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu. Člankom 94. stavkom 1. istog Zakona o prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.
U članku 99. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti rješenja prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana. Stavkom 2. istog članka je propisano da o javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade. U stavku 3. istog članka propisano je da Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka sadrži pitanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje daju osobe iz stavka 1. ovoga članka.
Člankom 102. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju je propisano da odgovorni voditelj u suradnji s nositeljem izrade obrađuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvješće o javnoj raspravi. U stavku 2. istog članka propisano je da je rok za pripremu izvješća o javnoj raspravi najviše trideset dana za novi prostorni plan i najviše petnaest dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje izvan snage prostornog plana od isteka roka za davanje pisanih mišljenja, prijedloga i primjedbi. Stavkom 3. navedenog članka je propisano da se izvješće o javnoj raspravi objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
U članku 103. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju je propisano da izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana lokalne razine sadrži osobito: 1. podatke iz objave javne rasprave, 2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi, 3. popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana prihvaćeni, 4. mišljenja, prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s razlozima neprihvaćanja, 5. popis sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja, prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani iz razloga propisanih ovim Zakonom. Stavkom 2. istog članka je propisano da izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana područne (regionalne) i državne razine sadrži osobito: 1. podatke iz objave javne rasprave, 2. popis sudionika u javnoj raspravi koji su pozvani posebnom obavijesti o javnoj raspravi, 3. mišljenja javnopravnih tijela koja nisu prihvaćena ili su djelomično prihvaćena s razlozima neprihvaćanja, 4. sažeti prikaz najčešćih i/ili najznačajnijih prijedloga i primjedbi na prijedlog prostornog plana koji nisu prihvaćeni s razlozima neprihvaćanja, 5. popis javnopravnih tijela sudionika u javnoj raspravi čija mišljenja nisu razmatrana iz razloga propisanih ovim Zakonom. U stavku 3. navedenog članka propisano je da su akti i drugi dokazi objave javne rasprave, posebne pisane obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, mišljenja javnopravnih tijela i dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni dio izvješća o javnoj raspravi. U stavku 4. istog članka propisano je da izvješće o javnoj raspravi služi za izradu i utvrđivanje konačnog prijedloga prostornog plana.
S obzirom na ranije citiranu odredbu članka 4. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju razvidno je da korisnik, bez obzira na to što je bio sudionik javnog izlaganja, koji bi kao takav trebao dobiti pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja/prihvaćanja njegovih prijedloga i primjedbi, može zatražiti dokumentaciju iz postupka izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije putem zahtjeva za pristup informacijama.
Međutim, uvidom u tonski zapis sa predmetnog javnog izlaganja te zapisnike sa 3 održane sjednice Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije utvrđeno je da navedene informacije sadrže osobne podatke (imena i prezimena fizičkih osoba) pa je u žalbenom postupku valjalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, te razmotriti je li moguće žalitelju odobriti pristup zatraženim informacijama u cijelosti.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.4.2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Iz javno objavljenih informacija na internetskim stranicama Primorsko-goranske županije u pogledu u zahtjevu zatraženih informacija, utvrđeno je da je postupak strateške procjene utjecaja na okoliš I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije započeo je 14. studenoga 2016. godine donošenjem Odluke o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije na okoliš (Zaključak Župana, KLASA: 022-04/16-01/42, URBROJ: 2170/1-01-01/5-16-18).
Nadalje, iz rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, KLASA: UP/I-612-07/16-71/617, URBROJ: 517-07-2-2-16-4 od 9. studenoga 2016. godine, koje je dostupno na linku http://www.mzoip.hr/doc/14112016_-_izmjene_i_dopune_prostornog_plana_primorsko-goranske_zupanije.pdf proizlazi da je za planirane izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije (izgradnja golf igrališta na području Matalda i uzgajalište plemenite bijele ribe) potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Sukladno članku 80. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, 80/13) ekološka mreža se proglašava u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, drugih divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, od osobitog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku.
Uvidom u poveznicu http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=34454 utvrđeno je da je na istoj objavljena Odluka o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije KLASA: 021-04/16-01/08, URBROJ: 2170/1-01-01/4-16-12 od 27. listopada 2016. godine. Iz točke 6. navedene odluke proizlazi da je cilj izmjene i dopune Plana stvaranje planskih pretpostavki za izgradnju kombiniranog golf igrališta na području Matalda i povećanje proizvodnje uzgajališta plemenite bijele ribe na sjevernoj stranici otoka Plavnika.
Citiranom odlukom je određen redoslijed radnji koje se trebaju provesti u navedenom postupku. Iz javno dostupnih informacija utvrđeno je da je sukladno istoj Odluci provedeno sljedeće: 1. - Utvrđen je sadržaj Strateške studije: a) objavljena je Informacija o provedbi postupka određivanja sadržaja Strateške studije na internetskim stranicama Primorsko-goranske županije; b) pribavljena su mišljenja javnopravnih tijela nadležnih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja na okoliš (vode, priroda, zrak, more, tlo, krajobraz, kulturno povijesna baština, buka, otpad i dr.) o sadržaju Strateške studije, te mišljenja tijela jedinica lokalne samouprave na čija područja provedba I. izmjena i dopuna Plana može utjecati; c) donesena je Odluka o sadržaju strateške studije, koja sadrži programska polazišta, obuhvat i ciljeve I. izmjena i dopuna Plana, sadržaj Strateške studije i popis tijela koja su sudjelovala u postupku određivanja sadržaja; te da Strateška studija sadrži i poglavlje Glavne ocjene prihvatljivosti I. izmjena i dopuna Plana za ekološku mrežu, koja se provodi u okviru postupka strateške procjene, 2. - Odabran je ovlaštenik (izrađivač strateške studije) 20. prosinca 2016., te je 23. prosinca 2016. sklopljen ugovor između Primorsko-goranske županije i društva DVOKUT-ECRO d.o.o. o izradi Strateške studije o utjecaju na okoliš I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije, 3. Donesena je Odluka o imenovanju Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. izmjena i dopuna Plana KLASA: 022-04/17-01/20, URBROJ: 2170/1-0101/5-17-3 od 22. svibnja 2017. godine. Također, donesena je Odluka o utvrđivanju naknade za rad Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. izmjena i dopuna prostornog plana Primorsko-goranske županije KLASA: 022-04/17-01/20, URBROJ: 2170/1-01-01/5-17-15 od 22. svibnja 2017. godine.
Povjerenstvo za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. izmjena i dopuna Plana je održalo tri sjednice i to 6. lipnja 2017., 18. srpnja 2017. i 5. lipnja 2018. na kojima je razmatrana Strateška studija. Nakon dopune odnosno dorade I. izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ i Strateške studije u skladu s primjedbama članova Povjerenstva, Povjerenstvo je donijelo mišljenje o cjelovitosti i stručnoj utemeljenosti Strateške studije, nakon čega je donesena odluka o upućivanju prijedloga plana i strateške studije na javnu raspravu, te je, sukladno članku 23. stavku 2. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Prijedlog I. izmjena i dopuna Plana i Stratešku studiju dostavio na mišljenje nadležnim javnopravnim tijelima i osobama.
S obzirom na sve navedeno jasno je da interes javnosti u ogledu izmjena i dopuna prostornog plana u konkretnom slučaju ne može biti ograničen isključivo na mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, već interes javnosti postoji kroz cijeli navedeni postupak. Osim toga, činjenica da za navedeni postupak izmjena i dopuna prostornog plana u konkretnom slučaju postoji interes javnosti, vidljiva je iz članaka na sljedećim poveznicama: https://www.jutarnji.hr/biznis/velika-investicija-na-cresu-golf-tereni-vrijedni-100-milijuna-eura-hoteli-i-vile-s-bazenima-gradit-ce-se-na-zemljistu-krcke-biskupije/5018570/,http://www.poslovni.hr/hrvatska/jadranka-ulaze-100-mil-eura-u-golf-na-cresu-318797,https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/mijenja-se-prostorni-plan-zbog-izgradnje-golf-terena-na-cresu-20161027, https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/na-cresu-u-planu-golf-resort-vrijedan-stotinu-milijuna-eura---452356.html,https://www.vecernji.hr/biznis/losinjska-jadranka-u-golf-resort-na-cresu-ulaze-50-milijuna-eura-965971,http://www.volim-losinj.org/gospodarstvo/2306-jadranka-ulaze-50-milijuna-eura-u-golf-resort-matalda.
Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da informacija koja je predmet postupka sadrži i podatke o mjerama zaštite prirodne baštine i mjerama zaštite kulturne baštine, te kako se područje na kojem se planira golf igralište preklapa s ekološkom mrežom, koja je od osobitog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku, očito je da za traženu informaciju preteže javni interes. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju je utvrđeno da se radi o projektu za koji nedvojbeno postoji javni interes, odnosno da se o istom vode javne rasprave što pokazuju i gore citirani linkovi.
Nakon izvršenog uvida u dostavljene informacije – tonski zapis s javnog izlaganja o prijedlogu plana održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. godine, održanog u okviru javne rasprave o Prijedlogu I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske Županije na cd-u; i - zapisnike sa održanih sjenica Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije te razmatranja mogućih razloga za ograničenje pristupa informaciji iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je mišljenja kako bi navedeni tonski zapis te zapisnici sa sjednica Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije trebao biti dostupan žalitelju odnosno javnosti.
Naime, u odnosu na imena i prezimena članova navedenog Povjerenstva te njihove izražene stavove, ističe se da su isti imenovani od tijela javne vlasti i da su svoj rad obavljali za naknadu koja je isplaćena iz sredstava tijela javne vlasti, pa je imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona u žalbenom postupku odlučeno kako se Zapisnicima sa sjednica Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije u cijelosti može omogućiti pristup, s obzirom da se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti i da bi na istu informaciju imala pravo bilo koja fizička ili pravna osoba, s obzirom da se u takvom slučaju javni interes podrazumijeva, a osobito imajući u vidu i javni interes za pristupom informacijama kod izmjene prostornih planova.
U odnosu na tonski zapis sa javnog izlaganja I. Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske Županije u Gradu Malom Lošinju, ističe se da bi jedini eventualni razlog za ograničenje pristupa bila imena i prezimena fizičkih osoba koje su bile nazočne i sudjelovale u raspravi prilikom navedenog javnog izlaganja, no da je u žalbenom postupku zaključeno da nema mjesta ograničenju pristupa navedenim informacijama zbog zaštite osobnih podataka, budući se radi o javnom izlaganju koje je dio javne rasprave, a izvješće o kojoj se sukladno zakonskim propisima mora javno objaviti te koje sadrži i imena i prezimena fizičkih osoba koje su svojim primjedbama sudjelovale u javnoj raspravi.
S obzirom na sve navedeno, u postupku po žalbi je zaključeno da u predmetnom slučaju nema mjesta a ni zakonskog uporišta za ograničenje pristupa traženim informacijama niti iz jednog razloga opisanog u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. točke 1. i 4. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan