KLASA: UP/II-008-07/19-01/342
URBROJ: 401-01/05-19-2
Zagreb, 13. svibnja 2019.
Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Rijeke, ........., izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Rijeci, KLASA: 119-01/-40/02, URBROJ: 2170-57-19-01-1 od 16. travnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Rijeci, KLASA: 119-01/-40/02, URBROJ: 2170-57-19-01-1 od 16. travnja 2019. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Ugovora o autorskom djelu, KLASA: 003-01/19-01/3, URBROJ: 2170-57-19-01-81 od 5. lipnja 2018. godine i Ugovora o autorskom djelu, KLASA: 003-01/19-01/3, URBROJ: 2170-57-19-01-79 od 2. kolovoza 2018. godine, sklopljenih između Pomorskog fakulteta u Rijeci i ........., na način da se u oba ugovora prekrije OIB i broj žiro računa ........., te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Pomorskom fakultetu u Rijeci da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Sveučilišta u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Rijeci (dalje u tekstu: Pomorski fakultet u Rijeci) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražen ugovor o novoj web stranici Fakulteta sklopljen između ......... i Pomorskog fakulteta. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je zatražena informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva.
Žalitelj je protiv pobijanog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešne primjene zakona, budući da se u ovom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima, slijedom čega zatražena informacija ne može biti zaštićena. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. travnja 2019. godine zatražio ugovor o novoj web stranici Fakulteta sklopljen između .........i Pomorskog fakulteta u Rijeci.
Nadalje, tijelo javne vlasti je uz spis predmeta dostavilo dva ugovora kojim se ugovaraju uvjeti izrade internetske stranice, tako da su oba predmet žalbenog postupka.
U obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev, tijelo javne vlasti navodi kako je uvidom u odredbe predmetnog autorskog ugovora utvrđeno kako u istima ne postoji izričiti pisani pristanak nositelja prava koji bi isključio primjenu odredbi propisa kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, stoga nakon provedbe testa razmjernosti nije utvrđeno da prevladava javni interes, tako da je zahtjev odbijen kao neosnovan.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je Pomorski fakultet u Rijeci prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno primijenio zakonske odredbe.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, Pomorski fakultet u Rijeci treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti koje rješava zahtjev obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Pomorski fakultet u Rijeci, međutim, u ovom slučaju nije proveo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer interes da se zaštiti tražena informacija i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji - već je samo u jednoj rečenici zaključio kako provedbom testa razmjernosti i javnog interesa nije utvrđeno da prevladava javni interes, ne dajući pritom nikakve dodatne argumente u prilog obje suprotstavljene teze, a pogotovo ne navodeći štetne posljedice koje bi nastale slučaju omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji, što ne predstavlja provedbu navedenog testa.
Osim toga, u žalbenom postupku je utvrđeno kako tijelo javne vlasti uopće nije trebalo provoditi predmetni test, odnosno kako je zatražena informacija trebala biti dostupna žalitelju odmah nakon podnošenja zahtjeva.
Tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, a sasvim je razvidno da zatražena informacija nije klasificirana stupnjem tajnosti – što bi zatraženi ugovor trebalo učiniti automatski dostupnim podnositelju zahtjeva za pristup informacijama. Naime, nedvojbeno je kako Pomorski fakultet u Rijeci kao javna ustanova raspolaže javnim, proračunskim sredstvima kada ugovorom o autorskom djelu ugovara uvjete i naknadu koja će se isplatiti autoru za izradu internetske stranice i popratnih sadržaja.
Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju istaknulo pogrešnu pravnu osnovu uskrate informacije, budući da ugovor o autorskom djelu ne predstavlja sam po sebi autorsko djelo, već je autorsko djelo usluga koja je predmet ugovora – izrada internetske stranice.
Odredbom članka 5. stavka 1. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18) propisano je kako je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Iz navedenog je vidljivo kako ugovor o autorskom djelu ne može sam po sebi biti autorsko djelo jer mu manjkaju određeni elementi, poput kreativnosti, intelektualnosti (duhovnosti) sadržaja, originalnosti i individualnosti da bi ga mogli smatrati autorskim djelom, budući da se izrađuje po određenom zadanom, šablonskom konceptu slijedeći primjenjive zakonske odredbe. Sadržaj takvog ugovora se stoga ne može uzdići na razinu intelektualne dragocjenosti i jedinstvenog kreativnog uratka.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da pristup zatraženoj informaciji ne može biti uskraćen temeljem članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da žalitelj ne traži od tijela javne vlasti podatke zaštićene autorskim pravom. Razmatrajući informaciju koja je predmet žalbenog postupka, utvrđeno je da na njoj ne postoje niti druga zakonska ograničenja propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, osim u dijelu koji se odnosi na OIB i broj žiro računa autora, što se kao zaštićeni osobni podatak može uskratiti temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Budući da predmetni ugovori između ostalog sadrže i OIB te broj žiro računa autora, u žalbenom postupku, nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, utvrđeno je da bi otkrivanjem navedenih podataka u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Važno je naglasiti kako omogućavanje pristupa imenu i prezimenu autora ne bi dovelo do povrede osobnih podataka, s obzirom da se u ovom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima te je davanje imena i prezimena osobe koja prima javna sredstva od tijela javne vlasti minimum informacija koji treba biti dostupan javnosti. Isto se odnosi i na ime i prezime dekana koji zastupa Pomorski fakultet u Rijeci.
S druge strane, dostavom podataka o OIB-u i broju žiro računa autora došlo bi do nepotrebnog otkrivanja zaštićenih osobnih podataka fizičke osobe, što bi predstavljalo davanje osobnih podataka u prekomjernom opsegu.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane uz same ugovore, a pogotovo vezano uz osobne podatke koji su dio zatražene informacije (OIB i broj žiro računa), da se isti ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. te članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan