KLASA: UP/II-008-07/19-01/103
URBROJ: 401-01/06-19-7
Zagreb, 17. svibnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 25. stavka 7. i članka 35. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, izjavljene protiv rješenja Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, Ur. broj: 3536-1/18 od 1. listopada 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, Ur. broj: 3536-1/18 od 1. listopada 2018. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama:
- diplome Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog Fakulteta u Zagrebu, Broj: 2/161-1986. od 26. lipnja 1986. godine, na način da se na istoj prekriju datum, mjesto i država rođenja te adresa .........;
- uvjerenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske o položenom specijalističkom ispitu, Klasa: Up/I-133-02/94-05/83., Ur. broj: 534-02-12/94-0002 od 20. svibnja 1994. godine, na način da se na istom prekrije datum, mjesto, općina i država rođenja te adresa .........; i
- uvjerenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske o položenom ispitu iz uže specijalnosti psihijatrije - dječje i adolescentne psihijatrije, Klasa: UP/I-133-02/13-01/175, Ur. broj: 534-07-1-2-2/2-13-4 od 14. svibnja 2013. godine, na način da se na istom prekrije datum, mjesto i država rođenja .........
3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.
4. Nalaže se Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež, da u roku 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja omogući pristup zatraženim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio objašnjenje o zakonskim obvezama, te podatke o edukaciji djelatnice Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4.. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su se navedenim zahtjevom tražile informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je istim nezakonito odbijen njegov zahtjev kojim je tražio informacije o kvalificiranosti liječnice njegove kćeri. Nadalje, navodi kako u osporenom rješenju nisu navedeni smisleni razlozi odbijanja pristupa informacijama, jer mu je nejasno zašto se liječnica za koju traži informacije ne bi pohvalila svojim završenim specijalizacijama. Osim navedenog izražava nezadovoljstvo postupanjem Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež po drugim njegovim zahtjevima koji se odnose na zdravstveno stanje njegove kćeri. Od Povjerenika za informiranje traži da obveže tijelo javne vlasti da mu omogući pristup traženim informacijama iz zahtjeva. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom od 31. kolovoza 2016. godine od Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, između ostalog, zatražio sljedeće: „...moli točne i podrobne informacije o specifičnoj edukaciji djelatnice koja radi s njegovom kćeri....“
Također, je utvrđeno da je Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u pogledu dijela zahtjeva žalitelja koji je smatrala zahtjevom za pristup informacijama, postupajući po rješenju Povjerenika za informiranje UP/II-008-07/18-01/308, URBROJ: 401-01/04-18-4 od 13. kolovoza 2018. godine, u ponovljenom postupku donijela osporeno rješenje Ur. broj: 3536-1/18 od 1. listopada 2018. godine, kojim je odbijen zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su se u zahtjevu tražile informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je odluka o zahtjevu žalitelja vezano za traženje informacija o specifičnoj edukaciji djelatnice koja radi s njegovom kćeri donesena nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, no uvidom u spis predmeta je utvrđeno da o tome u dostavljenoj dokumentaciji nema pisanog traga.
U žalbenom postupku Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež se dopisom Ur. broj: 1807-1/19 od 14. svibnja 2019. godine očitovala Povjereniku za informiranje kako u prilogu istog akta dostavlja informacije koje su predmet ovog postupka, a koje predstavljaju preduvjet za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je zaposlena ......... odnosno za obavljanje postupka liječenja koje se navodi u konkretnom slučaju. U prilogu citiranog dopisa Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež dostavila je sljedeće informacije: diplomu Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog Fakulteta u Zagrebu, Broj: 2/161-1986. od 26. lipnja 1986. godine izdanu .........; uvjerenje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske o položenom specijalističkom ispitu, Klasa: Up/I-133-02/94-05/83., Ur. broj: 534-02-12/94-0002 od 20. svibnja 1994. godine, izdano .........; i uvjerenje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske o položenom ispitu iz uže specijalnosti psihijatrije - dječje i adolescentne psihijatrije Klasa: UP/I-133-02/13-01/175, Ur. broj: 534-07-1-2-2/2-13-4 od 14. svibnja 2013. godine, izdano .........
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema odredbi članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Iz dokumentacije u spisu predmeta proizlazi da tijelo javne vlasti po predmetnom zahtjevu nije sukladno svojoj zakonskoj obvezi provelo test razmjernosti i javnog interesa, iako je kao razlog ograničenja pristupa informacijama navelo zaštitu osobnih podataka.
Stoga je Povjerenik za informiranje provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama, koje su u žalbenom postupku dostavljene kao predmetne informacije, a također i utvrdio da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Odredbom članka 16. stavka 1. propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Članak 15. stavak 2. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako tijela javne vlasti mogu uskratiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.4.2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Uvidom u dokumente koji su kao informacije koje su predmet postupka dostavljeni u žalbenom postupku, utvrđeno je da isti, između ostalog, sadrže osobne podatke. Međutim, iz istih je također vidljivo i to da li djelatnica koja obavlja postupak liječenja na koju se odnosi zahtjev žalitelja udovoljava uvjetima koji su propisani za obavljanje takvog postupka liječenja.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa navedenim dokumentima, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen. Pri navedenom se ističe kako bi informaciju o edukaciji bilo koje djelatnice odnosno djelatnika Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež mogla zatražiti bilo koja fizička ili pravna osoba, domaća ili strana, te da je takva informacija od javnog interesa ukoliko je ista vezana za obavljanje poslova određenog radnog mjesta.
Uzimajući u obzir da se u konkretnom slučaju radi o dokumentaciji koja dokazuje stručnost odnosno kompetencije osobe čiji se rad financira iz javnih sredstava odnosno da se radi o podacima vezanim za radno mjesto u tijelu javne vlasti, ističe se da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li neka osoba uvjete za to radno mjesto. Naime, za određene informacije se presumira javni interes, ako transparentnost takvih podataka doprinosi ostvarenju temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, odgovornost, zakonitost i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima.
U odnosu na podatke o datumu, mjestu, općini i državi rođenja te adresi ........., zaključeno je da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo zaštititi navedene podatke. Osim toga, također se ističe da ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i sl.).
Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je zatražena informacija neposredno vezana za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takva informacija, temeljem zakonske odredbe, treba biti dostupna javnosti. Međutim, s obzirom da bi davanjem osobnih podataka koji su sadržani u zatraženim informacijama, poput datuma mjesta općine i države rođenja te adrese prebivališta došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako se žalitelju može odobriti djelomičan pristup informacijama na način kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u točki 1., 2., i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan