KLASA: UP/II-008-07/14-01/211
URBROJ: 401-01/04-16-02
Zagreb, 26. siječnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća Broj: PPI-5/14 od 13. ožujka 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Državnog sudbenog vijeća Broj: PPI-5/14 od 13. ožujka 2014. godine.
2. Djelomično se odobrava ……… dostava preslike:
a) Mišljenja zamjenika predsjednika Županijskog suda u Osijeku upućenog Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Broj: 3-Su-357/99-12 od 7. lipnja 2000. godine na način da se na istom:
- na prvoj stranici prekriju imena i prezimena, kao i privatne adrese kandidata koji su se prijavili na objavljeni oglas za slobodna mjesta 2 suca u Županijskom sudu u Osijeku, a koji su navedeni pod točkama 1., 2., 3. i 5., te privatne adrese kandidata navedenih pod točkama 4. i 6.,
- na drugoj stranici prekrije cjelokupan tekst sadržan pod točkama 1. i 2.,
- na trećoj stranici prekrije cjelokupan tekst od vrha stranice do točke 4., a u točki 4. datum rođenja kandidata, bračni status, djeca,
- na četvrtoj stranici prekrije cjelokupan tekst sadržan u točki 5., a u točki 6. datum i mjesto rođenja kandidata, kao i informacija o tome gdje i s kime kandidat živi,
- na petoj stranici prekriju privatne adrese kandidata.
b) Zapisnika sa sjednice Sudačkog vijeća Županijskog suda u Osijeku od 16. svibnja 2000. godine na način da se na istom:
- na prvoj stranici prekriju imena i prezimena prijavljenih kandidata, osim imena i prezimena dvojice predloženih kandidata, te tekst koji slijedi nakon rečenice „Nakon toga pozvani su članovi Sudačkog vijeća da iznesu svoja mišljenja o kandidatima“ pa do kraja stranice,
- na drugoj stranici prekrije tekst koji se ne odnosi dvojicu predloženih kandidata.
c) Mišljenja predsjednika Trgovačkog suda u Osijeku o kandidatu Josipu Gabriću na načina da se na istom prekrije datum i mjesto rođenja navedenog kandidata, mjesto prebivanja, te informacija o obitelji.
d) Zapisnika sa sjednice Sudačkog vijeća Trgovačkog suda u Osijeku održane dana 4. studenog 1999. godine (Broj: 8-Su 554/ 99-4),
- na način da se na prvoj stranici prekriju imena i prezimena kandidata kojima nije dana prednost.
e) Mišljenja predsjednika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Broj: 8 su 612/99-3 od 3. veljače 2000. godine na način da se na istom:
- na drugoj stranici prekrije tekst naveden pod točkama 6., 7., 8. i 9.
f) Mišljenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Broj: Su-891-II/99-5 od 12. lipnja 2000. godine na način da se na istom:
- na prvoj stranici prekriju imena i prezimena kandidata navedenih pod točkama 1., 2., 3. i 5.
3. Odbija se zahtjev ……… u preostalom dijelu kao neosnovan.
4. Nalaže se Državnom sudbenom vijeću da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporava rješenje zbog nedostavljanja zatraženih fotokopija mišljenja. Nadalje navodi da mišljenje o nekom nije osobni podatak, te da se slaže da se osobni podaci za dvije zatražene osobe zacrne osim prvih početnih slova imena i prezimena. Ističe kako proračunski korisnici imaju pravo znati kakvo je mišljenje dano o osobama iz inozemstva tim više jer te osobe po logici stvari nitko od onih koji su davali mišljenje nije vidio. Također ističe kako Državno sudbeno vijeće odstupa od zauzetog stava jer daje informaciju da je jedno od mišljenja dao sudac ……… a ne ……… Žalitelj navodi da obrazloženje ne stoji jer u nekoliko posljednjih godina Državno sudbeno vijeće na svojim internetskim stranicama objavljuje i broj bodova koji su kandidati dobili, a što je po zauzetom kriteriju također osobni podatak. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. veljače 2015. godine zatražio od Ministarstva pravosuđa kao tijela javne vlasti da mu se dostavi: 1. preslika mišljenja predsjednice Trgovačkog suda u Osijeku Vlaste Velicki i zapisnik sa sjednice sudačkog vijeća o kandidatu Josipu Gabriću iz Republike Srbije, 2. preslika mišljenja predsjednika Županijskog suda u Osijeku Ninoslava Ljubojevića i zapisnika sa sjednice sudačkog vijeća o kandidatu ……… iz Federacije Bosne i Hercegovine, te 3. preslike mišljenja predsjednika neposredno viših sudova o kandidatima iz inozemstva koje ne poznaju. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo pravosuđa dopisom KLASA: 008-02/14-01/19, URBROJ: 514-01-14-02 od 25. veljače 2014. godine ustupilo zahtjev žalitelja sukladno članku 21. Zakona o pravu na pristup informacijama Državnom sudbenom vijeću na nadležno postupanje koje je od žalitelja zatražilo ispravak zahtjeva u odnosu na traženje dostave preslika mišljenja predsjednika neposredno viših sudova o kandidatima iz inozemstva. Također je utvrđeno da je žalitelj dostavio Državnom sudbenom vijeću ispravak zahtjeva u kojem se navodi se njegov zahtjev u odnosu na dostavu preslika mišljenja predsjednika neposredno viših sudova o kandidatima iz inozemstva odnosi na kandidate ………, koji je došao iz Bosne i Hercegovine na Županijski sud u Osijeku, te na ……… koji je došao iz Subotice na Trgovački sud u Osijeku. Državno sudbeno vijeće rješavajući o zahtjevu žalitelja donijelo je rješenje Broj: PPI-5/14 od 13. ožujka 2014. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Iz pobijanog rješenja proizlazi da je Državno sudbeno vijeće provelo test razmjernosti i javnog interesa i da je utvrdilo da bi se u konkretnom slučaju nanijela veća šteta otkrivanjem zatraženih osobnih podataka kandidata nego što bi bio zadovoljen javni interes posebno uzimajući u obzir da je javnosti bio omogućen pristup traženim informacijama putem sjednica Vijeća koje su bile javne i na koje su bili pozvani i predstavnici medija te je na taj način javnost mogla biti upoznata sa stručnim kvalifikacijama kandidata.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga zakona.
U članku 15. navedenog Zakona propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Povjerenica za informiranje je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrdila da ista sadrži osobne podatke. Ujedno je u žalbenom postupku razmotrila da li je moguć djelomičan pristup zatraženim informacijama, te je utvrđeno da je moguće žalitelju odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama.
U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci kao što su imena i prezimena dvojice kandidata predloženih za suce Županijskog suda u Osijeku, imena i prezimena petorice kandidata predloženih za suce Trgovačkog suda u Osijeku, podaci o završenom studiju i dosadašnjem radu predloženih kandidata, imena i prezimena potpisnika pojedinih isprava, koji su iste potpisali u službenom svojstvu, te mišljenja o predloženim kandidatima. Naime, Zakonom od državnom sudbenom vijeću koji je bio na snazi u vrijeme izbora kandidata („Narodne novine“, broj 58/93 i 49/99) u članku 17. propisano je da će nakon proteka roka iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona ministar pravosuđa zatražiti mišljenje i podatke o svim kandidatima za suca od predsjednika suda u koji se imenuje sudac i predsjednika neposredno višeg suda, a za predsjednika suda od predsjednika neposredno višeg suda u koji se imenuje sudac ili predsjednik. Također je istim člankom Zakona propisano da se mišljenje predsjednika suda o kandidatima za sudačka mjesta izrađuje u pisanom obliku i sadrži obrazloženje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za suca odgovarajućeg suda, kao i da je prije izrade svojeg mišljenja predsjednik suda dužan sazvati sjednicu sudačkog vijeća i pribaviti njeno mišljenje o kandidatima za sudačka mjesta. Dakle, mišljenja koja žalitelj traži su mišljenja koja su dana u zakonom propisanoj proceduri za izbor sudaca i čiji je sadržaj zakonom propisan. Kandidati koji su predloženi za suce su osobe za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o osobama predloženim za imenovanje na dužnost u tijelima javne vlasti (Županijski sud u Osijeku i Trgovački sud u Osijeku) čija se plaća isplaćuje iz proračunskih sredstava, a informacije ispunjavaju li te osobe uvjete za imenovanje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebali biti dostupni.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka.
U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem drugih osobnih podataka kandidata predloženih za suce, te imena i prezimena i drugih osobnih podataka kandidata koji nisu predloženi za suce, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, da omogućavanje preostalih dijelova traženih informacija nije nužno da bi se ostvarila transparentnost i javnost rada tijela javne vlasti, u konkretnom slučaju Državnog sudbenog vijeća, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.