KLASA: UP/II-008-07/19-01/40
URBROJ: 401-01/06-19-2
Zagreb, 16. travnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Đurmanca, ........., izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-10/13-2018 od 3. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-10/13-2018 od 3. prosinca 2018. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, (u daljnjem tekstu: Bolnica) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. studenoga 2018. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Zahtjevom za pristup informacijama od 16. studenoga 2018. godine žalitelj je je od Bolnice zatražio da mu dostavi preslike kompletne dokumentacije za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka te svu natječajnu dokumentaciju za odabranog kandidata po raspisanom javnom natječaju za Ravnatelja/Ravnateljicu Bolnice koji je objavljen 5. listopada 2018. godine na internet stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da izjavljuje žalbu na osporeno rješenje, budući da je istim nezakonito odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama od 16. studenoga 2018. godine. Žalitelj navodi kako smatra da ima pravo na pristup zatraženim informacijama te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i pokrene odgovarajuće postupke protiv odgovornih osoba te mu zbog transparentnosti poslovanja tijela javne vlasti u cijelosti omogući pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 16. studenoga 2018. godine zahtjevom za pristup informacijama od Bolnice zatražio da mu dostavi sljedeće informacije: preslike kompletne dokumentacije za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka (odluke, zapisnik sa 15. sjednice Upravnog vijeća Bolnice, odluke...) te svu natječajnu dokumentaciju za odabranog kandidata (diplome, izjave, potvrde, plan i program rada...) po raspisanom javnom natječaju za Ravnatelja/Ravnateljicu, 1 izvršitelj/ica, na određeno, reizbor, puno radno vrijeme, a koji je objavljen 5. listopada 2018. godine na službenoj mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Također je utvrđeno da je Bolnica povodom predmetnog zahtjeva donijela osporeno rješenje, Broj: 05-10/13-2018 od 3. prosinca 2018. godine, kojim je isti odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Bolnica u obrazloženju rješenja navodi kako je u postupku rješavanja predmetnog zahtjeva utvrđeno da se radi o zlouporabi prava na pristup informacijama na način kako je to opisano u članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te se nadalje detaljno opisuje na koji su način u istom poimenično navedeni korisnici povezani. Pojašnjava se da je žalitelj predsjednik i osoba ovlaštena za zastupanje Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, koja ima sjedište na adresi žalitelja, ......... u Đurmancu, a da je druga osoba ovlaštena za zastupanje iste udruge ........., kao njezina dopredsjednica. Također je navedeno da je od strane žalitelja, kao bivšeg zaposlenika te njihovih zaposlenika ......... i ......... do 16. studenoga 2018. godine podneseno 35 zahtjeva za pristup informacijama. Nadalje, navodi se da su navedeni podnositelji međusobno povezani, a da su s njima povezani i podnositelji ......... i ........., koji su kao adresu stanovanja navodili istu adresu kao ......... te Udruga Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije. Bolnica međusobnu povezanost žalitelja i imenovanih osoba dokazuje citiranjem gotovo identičnih rečeničnih konstrukcija koje podnositelji koriste u svojim zahtjevima te u nastavku obrazloženja osporenog rješenja nabraja zahtjeve za pristup informacijama koje su podnijeli žalitelj, ........., ........., ........., Udruga Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije i ........., uz načine njihova rješavanja te zaključuje kako se radi o učestalom podnošenju zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeva kojima se traži velik broj informacija. U obrazloženju se također navode odluke Povjerenika za informiranje po žalbama imenovanih korisnika te odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske po tužbama protiv drugostupanjskih rješenja. Bolnica u rješenju zaključuje kako smatra da je nedvojbeno utvrđeno kako su gore imenovani podnositelji te žalitelj povezani, da putem funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama, odnosno da učestalo podnose zahtjeve za dostavu istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeve kojima se traži velik broj informacija, a što dovodi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja Bolnice kao tijela javne vlasti, a slijedom čega je sukladno članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci osporenog rješenja.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
U Republici Hrvatskoj je Zakon o pravu na pristup informacijama organski zakon, kojim se razrađuje ustavno pravo na pristup informacijama. Svrha Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Povjerenik za informiranje kao neovisno, zakonom uspostavljeno državno tijelo koje osigurava pravnu zaštitu prava na pristup informacijama, u svojem djelovanju prvenstveno ima namjeru ostvarivanja svrhe i cilja Zakona o pravu na pristup informacijama.
U tom je smislu ograničenje prava na pristup informacijama zbog zloupotrebe prava normirano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, na način kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti slučaja kako bi se utemeljila odluka o postojanju ili nepostojanju zlouporabe prava. Naime, iako je pitanje zlouporabe prava pravno uređeno, u praksi zlouporabu prava treba koristiti iznimno i to samo u slučaju kada ponašanje korisnika ometa rad i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti imajući u vidu da se ograničava ustavno pravo građana.
Zlouporabu prava na pristup informacijama može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih. Korisnik pravo može ugrožavati osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže informacije.
Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje, predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda.
Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zloupotrebe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest tih zahtjeva.
Prilikom razmatranja sadržaja zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, moguće je razlaganje na subjektivni i objektivni element, te na cjelinu u kojoj su subjektivni i objektivni elementi u međusobnom odnosu i tako kreiraju posebnu činjeničnu i pravnu situaciju.
U odnosu na pojedinog korisnika prava objektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“ Objektivni element zloupotrebe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, zloupotreba prava na pristup informacijama može biti ostvareno i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.
Iako Zakon o pravu na pristup informacijama ne određuje koliko zahtjeva može podnijeti pojedini korisnik, objektivni kriterij obuhvaća broj i opsežnost zahtjeva tj. voluminoznost zahtjeva, neodređenost zahtjeva, istovrsne i ponavljajuće zahtjeve, neozbiljne zahtjeve. Zakonom o pravu na pristup informacijama nije ograničen broj zahtjeva koje korisnik može podnijeti. Prilikom rješavanja velikog broja zahtjeva za pristup informacijama kojim se traže informacije obuhvaćene u razdoblju nekoliko godina, postoji mogućnost da prava stranaka u drugim postupcima kod tijela javne vlasti ne budu adekvatno zaštićena, te može doći i do zastoja u radu tijela javne vlasti i na taj način ograničavanja drugih korisnika zbog neobavljanja redovnog posla. To predstavlja prepreku učinkovitom radu tijela, ne samo u području pristupa informacijama, već u svim svojim područjima rada, dok je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama putem ostvarivanja prava na pristup javnim informacijama upravo promicanje učinkovitosti u radu i racionalno funkcioniranje uprave.
Subjektivni element kod korisnika prava možemo prepoznati u članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem stoji kako „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.“ Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zloupotrebe je potrebno utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebljavanja prava koje dovodi do šikanoznog postupanja.
Subjektivni element zloupotrebe bi stoga mogao ući u moralnu kategoriju, koja stavlja u odnos podnositelja zahtjeva, tijelo javne vlasti i javni interes. Subjektivni kriteriji obuhvaćaju korištenje uvredljivog jezika, osobne zamjerke prema tijelu javne vlasti ili pojedinih osoba u tijelu javne vlasti, upornost u podnošenju zahtjeva, neutemeljene optužbe, namjerno izazivanje smetnje i otežavanje rada tijela javne vlasti.
Imajući u vidu sve navedeno, u žalbenom postupku je razmotreno dolazi li u konkretnom slučaju do zlouporabe prava i je li Bolnica donijela na zakonu utemeljenu odluku o zlouporabi prava na pristup informacijama.
S obzirom da je predmetni zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen zbog zloupotrebe prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku bilo potrebno razmotriti žaliteljeve zahtjeve koje je podnio Bolnici, jer je za utvrđivanje zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno razmotriti ne samo svaki konkretan zahtjev koji je žalitelj podnio navedenom tijelu javne vlasti, nego je potrebno razmotriti da li žalitelj putem više povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, kako bi se mogla utvrditi žaliteljeva namjera ostvarivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da su žalitelj, Udruga pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, ........., ........., ......... i ......... funkcionalno povezani podnositelji u smislu odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te da njihovi zahtjevi dovode do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Osim toga, uzeta je u obzir činjenica da Bolnica sukladno članku 12. Statuta (koji je stupio na snagu 11.8.2009.) obavlja sljedeće djelatnosti: 1. medicinsku rehabilitaciju i liječenje neuroloških, kardiovaskularnih, ortopedsko-traumatiziranih, reumatskih i internističkih bolesnika odrasle i dječje dobi, 2. pruža polikliničko-specijalističke usluge iz djelatnosti Bolnice, 3. opskrbljuje Bolnicu lijekovima putem bolničke ljekarne, 4. vrši prijevoz bolesnika, 5. obavlja djelatnost osnovnog obrazovanja i predškolskog odgoja djece s teškoćama u razvoju i druge djece na liječenju i medicinskoj rehabilitaciji, 6. obavlja hotelsko-smještajnu i ugostiteljsku djelatnost sa uslugama zdravstvenog turizma, 7. obavlja opskrbu potrošača vodom iz termalnog vodovoda, 8. obavlja poslove socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju izvan vlastite obitelji upućenu na medicinsku rehabilitaciju i specijalno školovanje, koja skrb se ostvaruje kao stalni smještaj i boravak, odnosno cjelodnevni ili poludnevni boravak.
Iz navedenih odredbi je vidljivo da Bolnica obavlja niz zdravstvenih poslova i poslova socijalne skrbi koji su vezani za ostvarivanje prava pacijenata, stoga opterećivanje u radu može dovesti do realnih i štetnih posljedica za korisnike.
U odnosu na zakonsko određenje zlouporabe prava na pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na formulaciju „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja“, u ovom predmetu je utvrđeno da su žalitelj, i korisnici Udruga Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, ........., ........., ......... i ......... međusobno povezani. Naime, iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Bolnice za 2018. godine je vidljivo da podnositelji žalitelj i Udruga Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije navode istu adresu stanovanja odnosno sjedišta, a u postupcima po žalbama korisnika ......... i ......... protiv odluka Bolnice kao prvostupanjskog tijela koji se vode kod Povjerenika za informiranje žalitelj je dostavio punomoć imenovanih korisnika za podnošenje podnesaka u postupku, pa se stoga njihovi zahtjevi razmatraju kao povezani.
Razmatrajući sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, žalbe žalitelja te korisnika Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, ........., ........., ......... i ........., koje su upućene Povjereniku za informiranje protiv odluka Bolnice, kao prvostupanjskog tijela, utvrđeno je kako se u istima predmnijeva prikrivanje nezakonitosti, nepravilnosti u radu i druga negativna i zakonom zabranjena postupanja. Dakle, analizom žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama te zahtjeva za pristup informacijama korisnika Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, ........., ........., ......... i ......... utvrđeno je raspršivanje zahtjeva istih korisnika na sve segmente rada Bolnice kako bi se pronašle bilo kakve nepravilnosti u radu, te kako bi se okrivilo tijelo javne vlasti i određene njegove zaposlenike za nesavjesno obavljanje poslova, kao i nesavjesno raspolaganje financijskim sredstvima i imovinom Bolnice, što je također jedan od indikatora motiva postavljanja zahtjeva za pristup informacijama. U praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama takvo se podnošenje zahtjeva naziva „pecanjem“ (information fishing) i ne smatra se automatski sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, takvo se ponašanje razlikuje od situacije kad korisnik, sumnjajući u nepravilnosti, traži neke određene informacije koje bi mogle ukazati na nedostatke i nepravilnosti u radu tijela javne vlasti.
Povjerenik za informiranje cijeni i okolnost da je utvrđeno da je, ako bi se svaki pojedini zahtjev žalitelja i korisnika Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, ........., ........., ......... i ......... koje su podnijeli Bolnici razmatrao pojedinačno, vidljivo da su se istima tražile informacije koje u pravilu predstavljaju informaciju od javnog značaja.
Naime, u članku 40. Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.) propisano je da se ravnatelj ustanove imenuje na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije drugačije određeno. U članku 41. stavku 1. navedenog Zakona je propisano da se natječaj za imenovanje ravnatelja ustanove objavljuje u javnim glasilima. Natječaj za imenovanje ravnatelja javne ustanove koju osniva republika Hrvatska objavljuje se i u „Narodnim novinama”. U stavku 2. istog članka je propisano da se u natječaju objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme na koje se imenuje, rok do kojeg se primaju prijave kandidata i rok u kojemu će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru. U stavku 3. istog članka propisano je da rok do kojeg se primaju prijave kandidata ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja, a rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od četrdeset i pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.
Međutim, uvidom u javno dostupne informacije na službenoj internetskoj stranici Bolnice, utvrđeno je da je Upravno vijeće Bolnice, sukladno odredbama Zakona o ustanovama, Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine” broj broj 150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 154/11., 12/12., 35/12., 70/12., 144/12., 82/13., 159/13., 22/14., 154/14., 70/16. i 131/17.) i Statuta Bolnice (Čistopis, Krapinske Toplice, ožujak 2017. godine) raspisalo javni natječaj za izbor i imenovanje Ravnatelja Bolnice te da je isti objavljen na internet stranici dana 5. listopada 2018. godine, kao i da je u istom objavljeno sve što je propisano gore navedenim odredbama Zakona o ustanovama te odredbama članka 29. - 31.a. Statuta Bolnice.
Nadalje, razmatrajući interes žalitelja za traženom informacijom u konkretnom slučaju, vidljivo je kako je isti tražio informacije koji se odnose na raspolaganje javnim sredstvima, odnosno na izbor Ravnatelja Bolnice, koji je provelo Upravno vijeće navedene ustanove, no uzimajući u obzir činjenicu da je Odluka o izboru Ravnatelja Bolnice Broj: 05-9/640-2018 od 7. studenoga 2018. godine javno objavljena na internetskim stranicama Bolnice, u drugostupanjskom postupku je zaključeno da je time u dovoljnoj mjeri zadovoljen interes javnosti u pogledu navedenog izbora. Naime, ističe se da je iz objavljene odluke razvidno da su u zakonskom roku na natječaj pristigle 3 prijave, da su sve udovoljavale formalnim uvjetima iz natječaja, da je na temelju obavljenog razgovora s kandidatima koji su se prijavili Upravno vijeće izabralo prijavu kandidatkinje ......... te kao najkvalitetniji prihvatilo plan i program razvoja Bolnice koji je ista izložila. U uputi o pravnom lijeku navedene Odluke navedeno je da protiv iste prijavljeni kandidat može pokrenuti postupak sudske zaštite u roku od 15 dana od primitka iste Odluke tužbom Općinskom sudu, da u tu svrhu ima pravo pregleda i uvida u natječajni materijal te se Odluka može pobijati zbog bitne povrede postupka ili ako izabrana kandidatkinja ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju, sukladno članku 42. Zakona o ustanovama.
Osim navedenog, posebno se ističe da Poslovnik o radu upravnog vijeća Bolnice u članku 15. propisuje da Upravno vijeće donosi odluke javnim glasovanjem dizanjem ruku, da se odluke donose natpolovičnom većinom ukupnog broja članova, da članovi glasuju za prijedlog, protiv prijedloga ili su suzdržani, a da je iz dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno da je odluka o izboru Ravnatelja Bolnice donesena jednoglasno. Također, ističe se da je u ovom postupku utvrđeno da je žalitelj povezan s podnositeljem ........., koji je član Upravnog vijeća Bolnice te zaposlenicom Bolnice ........., pa je iz navedenog razvidno da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama traži već dobro mu poznate informacije.
Uzimajući u obzir činjenicu da je iz dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno da je žalitelj uz korisnicu ........., i izabranu ravnateljicu ........., bio jedan od prijavitelja/kandidata na javni natječaj za Ravnatelja/icu Bolnice, u žalbenom je postupku zaključeno da u konkretnom slučaju ne preteže interes za javnom dostupnošću kompletne natječajne dokumentacije, niti se o navedenom vode javne rasprave, osim što postoji osobni interes žalitelja i s njim povezane korisnice ........., koja je u drugom predmetu Bolnici podnijela sadržajno identičan zahtjev za pristup informacijama.
U odnosu na žalitelja razmotreni su objektivni i subjektivni kriteriji zlouporabe prava na pristup informacijama. Kako bi se moglo utvrditi objektivne kriterije koji se odnose na količinu podnesenih zahtjeva za pristup informacijama bilo je potrebno izvršiti uvid u Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Bolnice iz 2018. godine, a također je bilo neophodno razmotriti obrazloženje osporenog rješenja, navode iz žalbe žalitelja te u Upisnik predmeta upravnog postupka koji su se po žalbama žalitelja te korisnika ........., ........., ........., ......... i Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije vodili, ili su u tijeku kod Povjerenika za informiranje.
Iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Bolnice za 2018. godinu, do dana podnošenja predmetnog zahtjeva, je utvrđeno da je u isti evidentirano ukupno 10 zahtjeva (od toga 4 od žalitelja 2 od strane ........., i 4 Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije).
U žalbenom postupku je u vrijeme izrade ovog rješenja izvršen uvid i u Upisnik predmeta upravnog postupka o pravu na pristup informacijama Povjerenika za informiranje kako bi se došlo do podataka o žalbama koje su izjavljene zbog uskraćivanja informacija od strane Bolnice, od strane žalitelja i korisnika ........., ........., ........., ......... i Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije. Iz urudžbenog upisnika upravnih predmeta Povjerenika za informiranje je utvrđeno da je od strane žalitelja i korisnika ........., ........., ........., ......... i Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, protiv odluka Bolnice kao prvostupanjskog tijela u vrijeme izrade ovog rješenja ukupno podneseno 37 žalbi (6 od žalitelja, 20 od ........., 2 od korisnika ........., 1 od korisnice ........., 2 od korisnika ........., te 5 od Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije).
Razumljivo je da kada se spoji subjektivni i objektivni element zlouporabe, rezultat bi se trebao iskazivati u prekoračivanju pravne i moralne granice primjene instituta prava na pristup informacijama, što rezultira u neproporcionalnom i neopravdanom opterećivanju rada i funkcioniranja tijela javne vlasti. U tom se slučaju pokreće pitanje potrebe ograničavanja prava na pristup informacijama radi zaštite resursa i dostojanstva tijela javne vlasti, ali i radi zaštite samog pravnog poretka, stoga je nužno razmotriti konkretan odnos žalitelja i tijela javne vlasti kako bi se utvrdilo postojanje zlouporabe prava na pristup informacijama.
S obzirom na broj žalbi, ukazuje se da interes za pojedine informacije Bolnice imaju pretežito žalitelj i s njime povezani korisnici ........., ........., ........., ......... i Udruga Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije, da im informacije nisu uskraćivane u cjelini nego u pogleda dijela informacija.
U žalbenom postupku je utvrđeno da, iako broj žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama u 2018. godini (4) ne indicira na prvi pogled mogućnost opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti, dakle zadovoljavanja objektivnog elementa zloupotrebe, međutim uvidom u sadržaj zahtjeva koje je podnio te sadržaj zahtjeva koji su dostupni u spisu predmeta, a koje su podnijeli s njime povezani korisnici ........., ........., ........., ......... i Udruga Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije utvrđeno je kako su ti zahtjevi gledajući ih u cjelini voluminozni te se većina odnosi na dulji vremenski period, i kojima se traže informacije, često nepreciznog traženja, korištenjem riječi „sve”, „svu”, ili „svih”. Iz navedenih traženja proizlazi kako se podnositelji stavljaju u ulogu istražitelja mogućih nepravilnosti te kontrolora rada tijela javne vlasti, tražeći velike količine dokumentacije o radu te poslovanju istog, ne bi li se u njoj pronašlo nešto što bi se moglo okarakterizirati kao nezakonito odnosno pokušavajući „upecati informaciju” koja bi navedeno razotkrila.
Također, kada se korisnikovi zahtjevi razmatraju u širem kontekstu, kao i u međusobnom odnosu, vremenskom rasponu, količini, te razmatranjem svih činjenica i dokaza, što je nužno pri odlučivanju o postojanju ili nepostojanju okolnosti zlouporabe prava, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je konkretnom slučaju došlo do zloupotrebe prava na pristup informacijama, koje dovodi do onemogućavanja Bolnice u redovitom i funkcionalnom obavljanju svoje djelatnosti, uslijed kontinuiranog postavljanja zahtjeva za velikim brojem informacija i za dulji vremenski period te dovodi i do kršenja načela međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. Ujedno, subjektivna je okolnost zlouporabe prava ispunjena činjenicom da je korisnik koristeći Zakon o pravu na pristup informacijama i druga pravna sredstva vremenom intenzivno inicirao otpor u tijelu javne vlasti vezano za pristup informacijama.
Osim navedenog, kada se razmotre svi zahtjevi žalitelja te s njim povezanih korisnika ........., ........., ........., ......... i Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije koje su podnijeli Bolnici u cjelini, vidljivo je da se tražene informacije odnose na veći broj informacija, i to za dulje vremensko razdoblje (primjerice, kada se u zahtjevima prilikom traženja različite dokumentacije koristi riječ „sve”, „svu” ili „svih”). Dakle, ukupnost zahtjeva i količina traženih informacija predstavljaju informacije koje opterećuju rad tijela javne vlasti, a da pri tome nije utvrđen osobit javni interes za njihovom objavom, s obzirom da proizlaze iz interesa uskog kruga ljudi, u ovom slučaju konkretno žalitelja te s njim povezanih korisnika ........., ........., ........., ......... i Udruge Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije.
Slijedom svega navedenog, prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i valjane razloge za primjenu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji žalbenim navodima žalitelja nisu dovedeni u sumnju te je prvostupanjsko tijelo po mišljenju Povjerenika za informiranje pravilno primijenilo navedenu odredbu i pravilno ocijenilo razmjer između prava na pristup informacijama i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. Naime, korištenje instituta prava na pristup informacijama od strane žalitelja kolidira sa javnim interesom zbog kojega navedeni institut postoji te ujedno predstavlja i obezvrjeđivane njegova cilja i svrhe.
Svako daljnje omogućavanje žalitelju da zlouporabljuje odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ima za posljedicu neopravdano opterećivanje rada i funkcioniranja tijela javne vlasti, predstavlja prepreku učinkovitom radu tijela te je u suprotnosti s načelima pravičnosti i pravne sigurnosti. Stoga je Povjerenik za informiranje u ovom slučaju dužan zaštiti dostojanstvo i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti, ali i sam pravni poredak, te je utvrdio kako je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari te je stoga na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan