KLASA: UP/II-008-07/17-01/748
URBROJ: 401-01/05-19-2
Zagreb, 1. travnja 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina, ........., izjavljene protiv rješenja Vlade RH, KLASA: UP/I-008-01/17-07/09, URBROJ: 50302/28-17-1 od 30. kolovoza 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ........., Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN), izjavljena protiv rješenja Vlade RH, KLASA: UP/I-008-01/17-07/09, URBROJ: 50302/28-17-1 od 30. kolovoza 2017. godine, kao neosnovana
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Vlade RH odbijen je zahtjev za pristup informacijama ........., Balkanska istraživačka regionalna mreža (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražen broj ugovora koje je Republika Hrvatska sklopila sa stranim tvrtkama od 1. siječnja 2013. do 15. srpnja 2017. godine za potrebe lobističkih usluga, pravnog savjetovanja i ostalih vidova zagovaranja; te s kojim tvrtkama i kojeg datuma su potpisni ugovori, za potrebe čega i s kojim troškovima za državni proračun. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. i članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, te jer postoje osnovne sumnje da bi objavljivanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer otkrivanje tvrtki koje lobiraju za RH ili pružaju usluge pravnog savjetovanja za RH te potrebe radi kojih su te tvrtke angažirane, kao financijska sredstva koja su za to predviđena, ne predstavljaju ugrozu za nacionalnu sigurnost RH. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. srpnja 2017. godine zatražio od Vlade RH sljedeće informacije: „1. Koliko je ugovora Republika Hrvatska sklopila sa stranim tvrtkama od 1. siječnja 2013. do 15. srpnja 2017. godine za potrebe lobističkih usluga, pravnog savjetovanja i ostalih vidova zagovaranja? 2. S kojim tvrtkama i kojeg datuma su potpisni ugovori? 3. za potrebe čega su ugovori potpisani i s kojim troškovima za državni proračun?“
Nadalje je utvrđeno kako Vlada RH u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako su akti na temelju kojih su sklapani ugovori klasificirani stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“, te kako se dio informacija o ugovorima koji su predmet zahtjeva odnosi na pravna savjetovanja vezano za postupke koji su u tijeku pred nadležnim tijelima. Ujedno se navodi kako je sukladno zakonskoj obvezi zatraženo prethodno mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS), koji je u dopisu, KLASA: 008-01/17-01/09, URBROJ: 50439-05/7-17-02 od 17. kolovoza 2017. godine, naveo kako se radi o potencijalno sigurnosno osjetljivim podacima, odnosno da predmetna dokumentacija potencijalno sadrži elemente (osjetljivost sudskih predmeta na koje se podaci odnose, a od kojih su neki još u tijeku), čije bi neovlašteno otkrivanje moglo naštetiti vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka, i to prije svega nacionalnoj sigurnosti, odnosno međunarodnim odnosima Republike Hrvatske. Vlada RH u obrazloženju pobijanog rješenja još navodi kako je Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Koordinacija) na sjednici održanoj 29. kolovoza 2017. godine provela test razmjernosti i javnog interesa, u kojem je utvrdila da bi otkrivanje sadržaja dokumenata koji sadrža informacije o navedenim ugovorima moglo naštetiti vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka, a osobito međunarodnim odnosima Republike Hrvatske. Također, s obzirom da se dio traženih informacija odnosi na postupke koji su u tijeku, Koordinacija smatra kako bi njihovim otkrivanjem bilo ugroženo učinkovito vođenje postupaka, stoga je ocijenjeno da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, odnosno interes korisnika da dobije zatražene informacije.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, dok prema odredbi članka 15. stavka 3. točke 1. istog Zakona tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju UVNS-a, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nakon zaprimanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, kojim je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“, postupilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je, kao što je ranije u tekstu navedeno, zatražilo mišljenje UVNS-a i provelo test razmjernosti i javnog interesa koji je također klasificiran stupnjem tajnosti kao i zatražena informacija.
Službenici Ureda povjerenika za informiranje su dana 29. ožujka 2019. godine u prostorijama Vlade RH izvršili uvid u informaciju koja je predmet postupka, te su utvrdili da je ista doista klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO.“ Odredbom članka 8. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12), u kojem se navodi kako se stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo vrijednostima iz članka 6. ovog Zakona.
Člankom 6. Zakona o tajnosti podataka je propisano kako se stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, a osobito sljedećim vrijednostima: temelji Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodni odnosi Republike Hrvatske, obrambena sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, znanstvena otkrića, pronalasci i tehnologije od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Drugim riječima, iz izričaja članaka 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka proizlazi kako suštinska razlika između klasificiranja podataka stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ i stupnja tajnosti „VRLO TAJNO“ leži u razmjeru štete koja bi bila nanesena vrijednostima pobrojanim u članku 6. Zakona o tajnosti podataka: u prvom slučaju bi neovlašteno otkrivanje podataka samo naštetilo pobrojanim vrijednostima, dok bi u potonjem nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
Za potrebe žalbenog postupka potrebno je navesti odredbu članka 16. Zakona o tajnosti podataka, kojom je u stavku 1. propisano da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje UVNS-a, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Nakon dobivenog mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti javnog interesa, Vlada RH je odbila žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržala stupanj tajnosti „POVJERLJIVO.“
Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenog 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. 4. 2014. godine. Sud je u njezinom obrazloženju ocijenio da samo vlasnik podatka, koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti, ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenog 2017. godine odbio ustavnu tužbu koja je podnesena protiv navedene presude.
Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, jer bi otkrivanje sadržaja dokumenata koji sadrža informacije o navedenim ugovorima moglo naštetiti vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka, a osobito međunarodnim odnosima Republike Hrvatske. Podredno je naznačeno kako su neki od sudskih postupaka, na koje se odnose zatraženi ugovori, još u tijeku te bi njihovim otkrivanjem bilo ugroženo učinkovito vođenje tih postupaka.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o tajnosti podataka, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
S obzirom da vlasnik klasificiranih podataka ima isključivu zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka, Povjerenik za informiranje upućuje na zakonske odredbe Zakona o tajnosti podataka, te se neovisno o ovom rješenju prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan