KLASA: UP/II-008-07/18-01/684
URBROJ: 401-01/05-19-7
Zagreb, 4. ožujka 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ureda predsjednice Republike Hrvatske, KLASA: 008-04/18-01/11, URBROJ: 71-05/2-18-5 od 10. rujna 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Ureda predsjednice Republike Hrvatske, KLASA: 008-04/18-01/11, URBROJ: 71-05/2-18-5 od 10. rujna 2018. godine, kao neosnovana
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Ureda predsjednice Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured predsjednice) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena preslika putnog naloga predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović za službeno putovanje u Bosnu i Hercegovinu od 14. do 16. svibnja 2018. godine. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi kako iz rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/820, URBROJ: 401-01/05-18-6 od 14. svibnja 2018. godine, proizlazi da Ured predsjednice ne može pred javnošću uskratiti dokument putnog naloga. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. kolovoza 2018. godine, koji je podnesen putem e-maila, zatražio od tijela javne vlasti scan putnog naloga predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović za službeno putovanje u Bosnu i Hercegovinu od 14. do 16. svibnja 2018. godine. Dostavu je zatražio elektroničkim putem na svoju e-mail adresu.
Nadalje je utvrđeno kako je Ured predsjednice pobijanim rješenjem odbio žaliteljev zahtjev jer je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“ U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi kako je člankom 6. alinejom 4. Pravilnika o kriterijima za određivanje stupnjeva tajnosti podataka Ureda predsjednice Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 27/17) propisano kako se postupci, mjere, nalozi, planovi, kalendari, programi i drugi podatci u vezi s pripremom i organizacijom radnih i službenih posjeta i drugih službenih aktivnosti Predsjednice Republike Hrvatske u zemlji i u inozemstvu mogu odrediti stupnjevima tajnosti: „OGRANIČENO“ do „POVJERLJIVO.“ Slijedom navedenog, Ured predsjednice je nakon traženja mišljenja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i provedbe testa razmjernosti i javnog interesa odlučio zadržati spomenuti stupanj tajnosti, imajući posebno na umu da je Predsjednica Republike Hrvatske u statusu štićene osobe I. kategorije.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nakon zaprimanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, kojim je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, postupilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je, kao što je ranije u tekstu navedeno, zatražilo mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i provelo test razmjernosti i javnog interesa.
Službenici Ureda povjerenika za informiranje su dana 26. veljače 2019. godine u prostorijama Ureda predsjednice izvršili uvid u informaciju koja je predmet postupka, te su utvrdili da je ista doista klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“
Osim toga, izvršen je uvid u mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, KLASA: 008-01/18-01/02, URBROJ: 50439-05/66-18-21 od 7. rujna 2018. godine, u kojem se u bitnom navodi kako je Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost mišljenja da je Ured predsjednice ovlašten navedenom oznakom „OGRANIČENO“ označavati podatke kojih je vlasnik, a koji su u vezi s pripremom i organizacijom radnih i službenih posjeta Predsjednice Republike Hrvatske u inozemstvo, dodatno i s obzirom na činjenicu da je Predsjednica Republike Hrvatske u statusu štićene osobe I. kategorije, stoga se osporava potreba da se podaci koji su zatraženi konkretnim zahtjevom i nadalje štite određenim stupnjem tajnosti.
Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12) propisano je kako se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona.
Člankom 5. Zakona o trajnosti podataka propisano je da s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu se klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Ured predsjednice je nakon dobivenog mišljenja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti javnog interesa odbio žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržalo stupanj tajnosti „OGRANIČENO“, jer su prevladali razlozi za ograničenjem.
Povjerenik za informiranje smatra da je Ured predsjednice u obrazloženju pobijanog rješenja pružio valjane razloge zbog čega je bilo potrebno zadržati stupanj tajnosti „OGRANIČENO“, a formalno gledajući, zatražena je informacija ispravno označena stupnjem tajnosti je postupak po žaliteljevom zahtjevu pravilno proveden.
Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. 4. 2014. godine. Sud je u njezinom obrazloženju ocijenio da samo vlasnik podatka, koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti, ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. 11. 2017. godine odbio ustavnu tužbu koja je podnesena protiv navedene presude.
Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.
Budući da se žalitelj u žalbi poziva na rješenje Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/820, URBROJ: 401-01/05-18-6 od 14. svibnja 2018. godine, kojim je, između ostalog, podnositelju zahtjeva omogućen pristup preslici putnog za predsjednicu Republike Hrvatske, Kolindu Grabar Kitarović, ukazuje se kako u tom slučaju predmetni putni nalog nije bio klasificiran stupnjem tajnosti.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Neovisno ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o mjesečnim izvješćima državnih odvjetništava.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan