KLASA: UP/II-008-07/19-01/112

URBROJ: 401-01/06-19-4

Zagreb, 4. ožujka 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-2/2019 od  29. siječnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-2/2019 od  29. siječnja 2019. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Splitu (u daljnjem tekstu: ŽDO Split) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  28. siječnja 2019. godine, kojim žalitelj traži informaciju o poslovnom broju i oznaci predmeta o načinu pretvaranja srbočetnika terorista 1992. godine u civile 2002. godine po volji ........., u istom tijelu javne vlasti, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istu izjavljuje stoga što smatra nespornim da ŽDO Split posjeduje informaciju koju je zatražio u predmetno zahtjevu. Žalitelj predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu i neka primora tijelo javne vlasti, ŽDO Split, da mu omogući pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. siječnja 2019. godine zatražio informaciju o poslovnom broju i oznaci predmeta o načinu pretvaranja srbočetnika terorista 1992. godine u civile 2002. godine po volji ........., a koji je pojasnio u nastavku. Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama ŽDO Split donijelo rješenje BROJ: PPI-DO-2/2019 od 29. siječnja 2019. godine te je protiv istoga žalitelj izjavio žalbu.

ŽDO Split u obrazloženju osporenog rješenja navodi što je to informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da bi ista trebala postojati u materijaliziranom obliku da bi se mogla pronaći, jednostavno utvrditi i tada dostaviti podnositelju.

U žalbenom se postupku ŽDO Split se u aktu BROJ: PPI-DO-2/2019 od 27. veljače 2019. godine očitovalo Povjereniku za informiranje da ne posjeduje izrađene informacije koje bi se odnosile na predmetno traženje žalitelja, kao i da bi se analizom sadržaja predmetne žalbe trebalo doći do zaključka  da se radi o uvredljivim i klevetničkim navodima od strane žalitelja.

Nadalje, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.

Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama razvidno je kako žalitelj ne traži informaciju u materijaliziranom obliku, nego zapravo postavlja upit tijelu javne vlasti vezano za, kako je navedeno u zahtjevu „načinu pretvaranja srbočetnika terorista u civile”, a povodom kojeg bi tijelo javne vlasti moralo izrađivati odgovor, pojašnjavati odnosno tumačiti propise.

Posebno se ističe da je u žalbenom postupku, u odnosu na sadržaj žaliteljevih podnesaka utvrđeno da se na nekoliko mjesta u istima navode neprimjereni uvredljivi sadržaji koji nisu sukladni načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama i u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Žalitelj, primjerice, kao predmet svog zahtjeva za pristup informacijama i kao predmet žalbe navodi „Srbočetnička korumpirana banda ratnog zločinca i ubojice .........“, te se na još nekoliko mjesta u njegovim podnescima uočava neprimjeren i uvredljiv sadržaj kojemu svakako nije mjesto u službenoj komunikaciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.     

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan