KLASA: UP/II-008-07/15-01/123
URBROJ: 401-01/06-16-02
Zagreb, 11. travnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) i članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Unikom d.o.o. Broj: 15 - 431/ZS od 2. ožujka 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Unikom d.o.o. Broj: 15 - 431/ZS od 2. ožujka 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se tražene informacije ne smatraju informacijom u zakonskom smislu.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako navedeno rješenje nije utemeljeno na zakonu jer zatražena informacija jest informacija u zakonskom smislu i to u obliku dokumenta koji je on kao fizička osoba eventualno poslao tijelu javne vlasti. Žalitelj navodi i da tijelo javne vlasti zasigurno ima zatraženu informaciju u svom posjedu. U pogledu točke 2. predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, žalitelj navodi kako mu tijelo javne vlasti onemogućuje da putem njihove službene adrese elektroničke pošte dostavlja zahtjev za pristup informacijama te ga na taj način prisiljava na osobno dolaženje u tijelo javne vlasti, a što mu predstavlja trošak i neugodnosti. U prilog točnosti navedene tvrdnje, žalitelj navodi da u isto vrijeme kada on to ne može učiniti, njegova kćer uspijeva sa svoje adrese elektroničke pošte poslati njegovu elektroničku poruku tijelu javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama zatražio sljedeće: 1. posjeduje li Unikom d.o.o. e-mail kojim se nakon 1. ožujka 2013. godine korisnik miješa u privatni život radnice ………, mag. iur.? Ako posjeduje moli presliku istog, i 2. je li i kada ova komunalna tvrtka koja obavlja javnu službu korisniku blokirala pristup na službeni e-mail unikom@unikom.hr? Ako jest po čijem nalogu?
Postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja trgovačko društvo Unikom d.o.o. je donijelo osporeno rješenje odbijajući zahtjev iz razloga što tražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Izvršenim uvidom u predmetni zahtjev za pristup informacijama te ostalu dokumentaciju u spisu utvrđeno je kako iako je žalitelj postavio pitanja on traži informaciju u obliku dokumenta odnosno ispisa dokumenta u slučaju pod točkom 1. predmetnog zahtjeva. U pogledu točke 2. predmetnog zahtjeva traženo može postojati i kao pisani nalog tako da argument tijela javne vlasti ne stoji niti u pogledu navedenog traženja.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, jer je razvidno da je žalitelj tražio informacije u zakonskom smislu, a tijelo javne vlasti nije niti utvrđivalo da li posjeduje zabilježene poruke elektroničke pošte koje se odnose na traženje žalitelja odnosno druge izrađene informacije iz kojih bi bile jasno vidljivi podaci koje je predmetnim zahtjevom tražio.
Dakle, tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti posjeduje li izrađene informacije na koje se odnose pitanja žalitelja iz predmetnog zahtjeva (primjerice poruku elektroničke pošte ili pisani nalog odnosno odluku u obliku dokumenta o blokiranju korisnikove adrese elektroničke pošte) te nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko tijelo javne vlasti u ponovnom postupku utvrdi da ne posjeduje informacije na koje se zahtjev odnosi dužno je donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva, a u slučaju da utvrdi kako ih posjeduje te odluke o uskrati istih iz razloga navedenih u članku 15. Zakona, donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Ukoliko tijelo javne vlasti u predmetnom slučaju utvrdi da posjeduje informacije koje se odnose na traženje žalitelja a da u pogledu istih postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti slobodan pristup zatraženoj informaciji. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva. Potrebno je uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju nego ukoliko posjeduje izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev dostaviti iste vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.