KLASA: UP/II-008-07/18-01/834
URBROJ: 401-01/06-19-2
Zagreb, 19. veljače 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe .......... iz Gline, .........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. URBROJ: 01/18-1700/1-I od 6. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. URBROJ: 01/18-1700/1-I od 6. prosinca 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. odbijen je zahtjev za dopunu/ispravak informacije .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako isto osporava u cijelosti zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj pojašnjava kako je po zahtjevu od 22. listopada 2018. godine zaprimio odgovor kojim mu nije omogućen pristup zatraženim informacijama, pa je slijedom navedenog podnio predmetni zahtjev u kojem je zatražio da mu se dostave preslike izdanih narudžbenica za izvršenje poslova koji se navode u odgovoru URBROJ: 01/18-1591/1-I od 6. studenoga 2019. godine odnosno informacije vezane za nabavu usluge izrade geodetskog elaborata nepotpunog izvlaštenja za potrebe javne vodoopskrbne mreže na području Grada Gline. Navodi da je neutemeljen zaključak prvostupanjskog tijela da je njegovom inicijalnom zahtjevu od 22. listopada 2018. godine udovoljeno, pa stoga nije bilo osnove za za uvažavanje predmetnog zahtjeva, s obzirom da je isti popuno suprotan pravom stanju stvari, jer njegovom zahtjevu uopće nije udovoljeno. Ističe da predmet njegovog traženja nije bila informacija o tome je li došlo do sklapanja ugovora temeljem činjenice da su određeni poslovi planirani kroz godišnji Plan nabave Vodovoda Glina d.o.o. za 2017. godinu, nego su predmet traženja bile preslike svih ugovora i narudžbenica u realizaciji planiranih poslova nabave roba, radova i usluga iz godišnjeg akta prvostupanjskog tijela. Zaključno od Povjerenika za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 22. listopada 2018. godine, pozivajući se na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama zatražio od trgovačkog društva Vodovod Glina d.o.o. sljedeće informacije: preslike svih ugovora koji su sklopljeni na temelju provedenog postupka i odabira pružatelja usluga izrade geodetskih elaborata za potrebe navedene u članku 3. točki 1. Plana nabave Vodovoda Glina d.o.o. za 2017. godinu. Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Vodovod Glina d.o.o. povodom navedenog zahtjeva dostavilo žalitelju odgovor URBROJ: 01/18-1591/1-I od 6. studenoga 2018. godine, u kojem su ga izvijestili da je Planom nabave za 2017. godinu naveden kao predmet nabave - Geodetski elaborati nepotpunog izvlaštenja ukupne procijenjene vrijednosti 50.000,00kn te da je za navedeni predmet nabave proveden postupak javne nabave sukladno članku 5. Pravilnika o provedbi postupka jednostavne nabave od 24. veljače 2017. godine URBROJ: 01/17-147/1-I te da se po odabiru najpovoljnije ponude pristupilo izdavanju narudžbenice.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj nakon zaprimanja citiranog odgovora, dana 6. studenoga 2018. godine trgovačkom društvu Vodovod Glina d.o.o. podnio zahtjev za dopunu informacije sljedećeg sadržaja: „s obzirom da iz sadržaja odgovora koji je zaprimio povodom zahtjeva od 22. listopada 2018. godine proizlazi da je navedeno tijelo javne vlasti temeljem prethodno provedene procedure sukladno internom aktu sklopilo poslovni i pravni odnos s gospodarskim subjektom putem narudžbenice/narudžbenica za izvršenje planiranih poslova, smatra da je isto po navedenom zahtjevu bilo dužno dostaviti mu preslike tih narudžbenica, i to svih koje se temelje na zatraženom dijelu godišnjeg Plana nabave za 2017. godinu. Također, ističe da je već iz ranije podnesenog zahtjeva bilo jasno da se tražila dokumentacija proizašla iz realizacije Plana nabave za 2017. godinu, ali da unatoč tome sada moli da mu bez odgode dostave preslike svih izdanih narudžbenica za izvršenje poslova koje se navode u njihovom dopisu URBROJ: 01/18-1591/1-I od 6. studenoga 2018. godine.
Iz spisa predmeta je također utvrđeno je da je trgovačko društvo Vodovod Glina d.o.o. po predmetnom zahtjevu za dopunu informacije donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo isti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama
Člankom 24. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za ispravak odnosno dopunu informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, iz odgovora koji je po zahtjevu za pristup informacijama od 22. listopada 2018. godine dostavljen žalitelju razvidno je da mu istim nisu dostavljene preslike informacija na koje se odnosilo njegovo traženje, nego iz istog proizlazi da takve informacije postoje u posjedu tijela javne vlasti (narudžbenice). S obzirom da žalitelju nisu dostavljene preslike informacija koje se odnose na njegovo traženje isti je podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije tražeći preslike narudžbenica koje se odnose na postupak jednostavne nabave vezano za Geodetske elaborate nepotpunog izvlaštenja, kao predmet nabave.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
S obzirom na navedeno u žalbenom je postupku zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti, jer je prema ocjeni Povjerenika za informiranje trgovačko društvo Vodovod d.o.o. prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje posljedično pogrešno primijenilo materijalno pravo, osobito uzimajući u obzir činjenicu da je iz navoda samog tijela javne vlasti vidljivo da je u posjedu informacija u pogledu kojih se tražila nadopuna, pa je o dostupnosti istih bilo u obvezi meritorno odlučiti. Naime, niti po inicijalnom zahtjevu žalitelja tijelo javne vlasti nije trebalo izrađivati odgovor i tako stvarati novu informaciju, nego utvrditi koje izrađene informacije koje se na isti zahtjev ima u svom posjedu te nakon toga odlučiti o mogućnosti pristupa istima.
U pogledu navedenog se ističe činjenica da se prvostupanjsko tijelo u odgovoru koji je dostavljen žalitelju dana 6. studenoga 2018. godine pozvalo na odredbe svog Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave URBROJ: 01/17-147/1-i od 24. veljače 2017. godine, kojim je u glavi V. članku 5. propisan postupka provedbe jednostavne nabave procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 20.000,00 kn (bez pdv-a) do procijenjene vrijednosti manje od 100.000,00 kn za robu i usluge te 200.000,00 kn (bez pdv-a) za radove, u kojem je, između ostalog, u stavku 8. navedenog članka propisano da se po odabiru najpovoljnije ponude pristupa sklapanju ugovora ili izdavanju narudžbenice sa odabranim gospodarskim subjektom, pa iz navedenog nije relevantno da li je žalitelj zahtjevom tražio preslike ugovora ili narudžbenica, s obzirom da je obveza prvostupanjskog tijela da utvrdi koje od informacija na koje se odnosi predmetno traženje posjeduje.
Osim navedenog, ističe se da prvostupanjsko tijelo nije uz predmetnu žalbu, a sukladno odredbi članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavilo Povjereniku za informiranje cjelovit spis predmeta (čiji su sastavni dio svi akti prvostupanjskog postupka te u zahtjevu zatražene informacije), a koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružilo nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja o neosnovanosti predmetnog zahtjeva, niti je iz osporenog rješenja razvidan opravdan razlog za odbijanje istog, nužno je poništiti osporeno rješenje te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.
Prvostupanjsko tijelo je pri rješavanju predmetnog zahtjeva prije svega dužno točno utvrditi koje sve informacije koje se odnose na predmetni zahtjev za dopunu informacije ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Pri navedenom se posebno ističe da je člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
S obzirom na sve navedeno, da su navodi u osporenom rješenju u odnosu na dokumentaciju u spisu predmeta sporni te da Povjereniku za informiranje u postupku po žalbi nije dostavljena cjelovita dokumentacija spisa predmeta, utvrđeno je da osporeno rješenje treba poništiti te vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan