KLASA: UP/II-008-07/18-01/836

URBROJ: 401-01/04-19-8

Zagreb, 12. veljače 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe .......... iz Zagreba, .........., izjavljene protiv rješenja Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno Urbroj: 304-18/2018 od 12. listopada 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno Urbroj: 304-18/2018 od 12. listopada 2018. godine.

2. Odobrava se .......... pravo na pristup preslici analitičkih kartica:

- šifra konta 42530, Oglašavanje (radio, TV, Internet, časopisi, novine…),

- šifra konta 42532, Koncerti, promocije i  slično,

- šifra konta 425330, Organizacija priredbi, manifestacija, vatromet, izložbe,

- šifra konta 425332, Marketing plan,

- šifra konta 425333, Manifestacije ugošćivanje, darivanje,

- šifra konta 42534, Participacije u organizaciji priredbi, manifestacije, projekti,

- šifra konta 42535, Studijska putovanja novinara i suradnja s novinarima

- šifra konta 42537, WEB stranice,

- šifra konta 42570, Intelektualne usluge, pisana i glazbena djela, prijevodi,

- šifra konta 42572, Troškovi za rad po ugovoru o djelu,

- šifra konta 42574, Usluge vještaka, procjenitelja, revizije, knjigovodstvo,

- šifra konta 42575, Fotografske usluge, video snimanja,

- šifra konta 42577, Ostale intelektualne ili osobne usluge-vodiči,

- šifra konta 42578, Autorski honorari,

- šifra konta 42590, Usluge javnih službi, pristojbe za korištenje RTV, ZAMP,

- šifra konta 42591, Usluge raznih servisa tehnički pregled i registracija,

- šifra konta 42594, Troškovi cestarina, autoputa, tunela,

- šifra konta 42595, Usluge tiska i uveza - grafičke usluge,

- šifra konta 42596, Usluge oblikovanja plakata i priprema za tisak, dizajn,

- šifra konta 42598, Usluge zaštite radne okoline, tjelesna zaštita,

- šifra konta 45111, Potpore, darovi, sponzorstva,

- šifra konta 45112, Donacije – tuzemstvo,

- šifra konta 46232, Transferi-Grad Rovinj 30%.

3. Nalaže se Turističkoj zajednici Grada Rovinja-Rovigno da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno Urbroj: 304-18/2018 od 12. listopada 2018. godine,odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio sljedeće informacije:tko su dobavljači Usluga promidžbe i informiranja iskazani na kontu 4253 u 2017. godini te u kojem iznosu, tko su dobavljači Usluga promidžbe i informiranja u 2017. godini iskazani na kontu 4257 te u kojem iznosu, tko su dobavljači Ostalih usluga u 2017. godini iskazani na kontu 4259 te u kojem iznosu, tko su korisnici donacija u 2017. godini iskazani na kontu 4512 te u kojem iznosu, tko su primatelji izdataka za Ostale nespomenute rashode u 2017. godini iskazani na kontu 4624 te u kojem iznosu. Zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da podnosi pravovremenu, dopuštenu te potpunu žalbu radi bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako je tijelo javne vlasti odbilo njegov zahtjev zbog poslovne tajne te temeljem članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a odbijanje je obrazloženo time da žalitelj nije obveznik plaćanja boravišne pristojbe i turističke članarine tijelu javne vlasti niti on na bilo koji drugi način doprinosi njegovom proračunu, da bi to opravdavalo njegov interes za informacijama o detaljnom načinu trošenja sredstava kojima raspolaže Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno, kao i da je iz samog zahtjeva vidljivo da žalitelj ima prebivalište na području Grada Zagreba, dok se zadaće Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno odnose isključivo na područje Grada Rovinja. Nadalje ističe kako je odbijanje njegova zahtjeva obrazloženo i time da je u konkretnom slučaju riječ o raspršivanju zahtjeva ili tzv. „pecanju informacija“ jer podnositelj traži informacije iz svih segmenata rada  Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno (svi dobavljači, svi korisnici donacija, svi primatelji izdataka, sve isplate po svakom poslovnom događaju bez ograničenja najvišeg i najnižeg iznosa), a očito s ciljem kako bi pronašao nepravilnosti u radu tijela te okrivio zaposlenike, upravna ili nadzorna tijela za nesavjesno obavljanje poslova i raspolaganje financijskim sredstvima i imovinom. Žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo, budući da se prema pravnom shvaćanju iz Presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: Usll -281/17 od 30. studenog 2017. godine, radi o raspolaganju javnim sredstvima, koje mora biti automatski javno dostupno svakome, te u takvim slučajevima ne postoji mogućnost zlouporabe prava na pristup informacijama. Nadalje navodi, kako je upravo on naveo više načina na koji se može udovoljiti zahtjevu pa tako i na jednostavniji mogući način ako nikako drugačije onda ispisom knjigovodstvenih kartica. Ističe kako je veći broj tijela javnih vlasti, upravo turističkih zajednica koje su osnovane na području drugih jedinca lokalne samouprave, u cijelosti i na vrijeme odgovorilo na zahtjev žalitelja ispisom konto kartica u pdf formatu. Također ističe kako je u svom zahtjevu naveo da s obzirom da traži više informacija, ukoliko je potrebno, moli da ga se kontaktira, kako bi uskladili dinamiku dostave informacija, ukoliko tijelo javne vlasti smatra da niti u roku od trideset dana neće moći udovoljiti zahtjevu, a kako ne bi došlo da opterećivanja službenika i/ili tijela javne vlasti, pa se ne može niti na koji način zaključiti da bi žalitelj ustrajao na striktnom poštivanju rokova propisanih Zakonom o pravu na pristup informacijama. Žalitelj ukazuje i na povredu načela jednakosti predviđenu člankom 8. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kada tijelo javne vlasti odbija zahtjev za pristup informacijama navodeći kako podnositelj zahtjeva ima prebivalište na području Grada Zagreba, dok se zadaće tijela javne vlasti odnose isključivo na područje Grada Rovinja, kao i  da podnositelj zahtjeva nije obveznik plaćanja boravišne pristojbe i turističke članarine. Navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članka 98. stavka 5. Zakona o upravnom postupku jer suprotno obrazloženju tijela javne vlasti, podnositelj zahtjeva nije niti dužan u zahtjevu navesti radi čega traži pristup informacijama. Napominje i kako podatke o vrstama, korisnicima i visini donacija i/ili sponzorstva prema članku 10. stavku 1. točki 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti objavljuju na svojim mrežnim stranicama, a što ovdje nije bio slučaj. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. rujna 2018. godine zatražio od Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno sljedeće informacije: „Podaci koji su važni za prepoznavanje informacije U obrascu PR RAS-NP na kontu 4253 nalaze se troškovi za usluge Usluga promidžbe i informiranja u 2017. godini u ukupnom iznosu od 3853453 kn. Stoga molim sljedeću informaciju: tko su dobavljači Usluga promidžbe i informiranja iskazani na kontu 4253 u 2017. godini te u kojem iznosu (podatak možete iskazati pojedinačno po poslovnom događaju - računu, ugovoru ili zbirno - ovisno o mogućnostima programske podrške kojim upravljate svojim knjigovodstvom ili dostavom konto kartice i slično), / Podaci koji su važni za prepoznavanje informacije: U obrascu PR RAS-NP na kontu 4257 nalaze se troškovi za usluge Intelektualne i osobne usluge u 2017. godini u ukupnom iznosu od 457732 kn. Stoga molim sljedeću informaciju: tko su dobavljači Usluga promidžbe i informiranja u 2017. godini iskazani na kontu 4257 te u kojem iznosu (podatak možete iskazati pojedinačno po poslovnom događaju - računu, ugovoru ili zbirno - ovisno o mogućnostima programske podrške kojim upravljate svojim knjigovodstvom ili dostavom konto kartice i slično), / Podaci koji su važni za prepoznavanje informacije: U obrascu PR RAS-NP na kontu 4259 nalaze se troškovi za Ostale usluge u 2017. godini u ukupnom iznosu od 493167 kn. Stoga molim sljedeću informaciju: tko su dobavljači Ostalih usluga u 2017. godini iskazani na kontu 4259 te u kojem iznosu (podatak možete iskazati pojedinačno po poslovnom događaju - računu, ugovoru ili zbirno - ovisno o mogućnostima programske podrške kojim upravljate svojim knjigovodstvom ili dostavom konto kartice i slično), / Podaci koji su važni za prepoznavanje informacije: U obrascu PR RAS-NP na kontu 4512 nalaze se izdaci za tekuće donacije u 2017. godini u iznosu od 1543915 kn. Stoga molim sljedeću informaciju: tko su korisnici donacija u 2017. godini iskazani na kontu 4512 te u kojem iznosu (podatak možete iskazati pojedinačno po poslovnom događaju - računu, ugovoru ili zbirno - ovisno o mogućnostima programske podrške kojim upravljate svojim knjigovodstvom ili dostavom konto kartice i slično), / Podaci koji su važni za prepoznavanje informacije: U obrascu PR RAS-NP na kontu 4624 nalaze se izdaci za Ostale nespomenute rashode u 2017. godini u iznosu od 3529505 kn. Stoga molim sljedeću informaciju: tko su primatelji izdataka za Ostale nespomenute rashode u 2017. godini iskazani na kontu 4624 te u kojem iznosu (podatak možete iskazati pojedinačno po poslovnom događaju - računu, ugovoru ili zbirno - ovisno o mogućnostima programske podrške kojim upravljate svojim knjigovodstvom ili dostavom konto kartice i slično).“ Nadalje je utvrđeno da je Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno donijela rješenje Urbroj: 304-18/2018 od 12. listopada 2018. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

U obrazloženju pobijanog rješenja Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno u bitnom  navodi kako žalitelj putem predmetnog zahtjeva zloupotrebljava pravo na pristup informacijama na način da zahtjeva velik broj informacija te time očito opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti. Nadalje se navodi kako je Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno utvrdila postojanje subjektivnih i objektivnih komponenti zlouporabe prava na pristup informacijama, pa se tako ističe kako žalitelj nije obveznik plaćanja boravišne pristojbe i turističke članarine Turističkoj zajednici Grada Rovinja-Rovigno niti on na bilo koji drugi način doprinosi njegovom budžetu, da bi to opravdavalo njegov interes za informacijama o detaljnom načinu trošenja sredstava kojima raspolaže to tijelo, te kako je iz samog zahtjeva vidljivo je da žalitelj ima prebivalište na području Grada Zagreba, dok se zadaće Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno odnose isključivo na područje Grada Rovinja. Također se navodi da kada se uzme u obzir činjenica da ne postoji nikakav poslovni ni pravni odnos između žalitelja i Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno, jasno je da neselektivno traženje velikog broja informacija, kao što to čini žalitelj,predstavlja zlouporabu prava na pristup informacijama. Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno ističe kako žalitelj traži podatke o njihovim poslovnim partnerima, korisnicima donacija i svim primateljima izdataka u 2017. godine zajedno sa informacijama o svim iznosima koji su istima isplaćene po svakom poslovnom događaju - računu ili ugovoru, neovisno o visini isplaćenog iznosa, a riječ je o velikom broju informacija čija bi obrada i prikupljanje opterećivala rad tijela i njegovih zaposlenika do te mjere da isti uopće ne bi bili u mogućnosti obavljati poslove svog radnog mjesta, te da postupanje po žaliteljevom zahtjevu ne podrazumijeva tek preslikavanje velikog broja stranica već uvođenje novog poslovnog procesa na temelju kojeg bi se iz poslovnih knjiga ovog tijela morale ustrojiti nove dodatne evidencije. Nadalje ističe kako ni u postupcima nadzora nad svojim poslovanjem, ista nije dužna dostavljati podatke na način i u obimu koji to zahtijeva žalitelj, već se bitne činjenice utvrđuju na znatno drugačiji način. Smatra kako je zahtjev neselektivan jer žalitelj traži podatke o svim dobavljačima, svim korisnicima donacija i svim primateljima izdataka u 2017. godine te o svim isplaćenim iznosima, bez obzira na visinu, po svim poslovnim događajima u istoj godini, te da je riječ o raspršivanju zahtjeva, a očito s ciljem kako bi pronašao nepravilnosti u radu tijela te okrivio zaposlenike, upravna ili nadzorna tijela za nesavjesno obavljanje poslova i raspolaganje financijskim sredstvima i imovinom. Zaključuje kako opisane subjektivne i objektivne komponentne zlouporabe prava na pristup informacijama rezultiraju neproporcionalnom i neopravdanom opterećivanju rada Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno, a da pritom nije ostvaren nikakav javni interes koji bi nadilazio to opterećenje.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zlouporaba prava na pristup informacijama.

Prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a treba uzeti u obzir i načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu  na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama(funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali razumljivo ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljevi koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje zatražio je od Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno dostavu zahtjeva za pristup informacijama žalitelja zaprimljenih u 2018. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.

Uvidom u popunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za 2018. godinu, od 21. siječnja 2019. godine, utvrđeno je da su u 2018. godini bila zaprimljena ukupno 23 zahtjeva za pristup informacijama od kojih je 1 zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno za 2018. godinu, utvrđeno je da je u 2018. godini bilo zaprimljeno ukupno 23 zahtjeva za pristup informacijama, od kojih je samo 1 zahtjev žalitelja i isti je upisan pod rednim brojem 18.  navedenog Upisnika.

Procjenom svih dostupnih u spisu predmeta činjenica i okolnosti, osobito informacija koje je žalitelj u zahtjevu za pristup informacijama zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kod zlouporabe prava na pristup informacijama razlikujemo subjektivni i objektivni element zlouporabe. Subjektivni element zlouporabe možemo prepoznati u prvom dijelu zakonske definicije u kojem stoji „…jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama…“.Prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zlouporabe potrebno je utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebe prava. To je moguće utvrditi na način da se ispitaju određene okolnosti, primjerice da li se podnositelj zahtjeva prilikom traženja informacija služi uvredljivom, grubom, sarkastičnom ili općenito nepristojnom komunikacijom, da li iskazuje neprimjerene geste, osobne zamjerke, neutemeljene optužbe prema tijelu javne vlasti, kao i da li namjerno izaziva smetnje i otežava rad tijela javne vlasti.

Objektivni element zlouporabe možemo prepoznati u drugom dijelu zakonske definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“  Iz navedenog je razvidno da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu. Iako Zakon o pravu na pristup informacijama ne određuje koliko zahtjeva može podnijeti pojedini korisnik, objektivni kriterij obuhvaća broj i opsežnost zahtjeva, neodređenost zahtjeva, istovrsne i ponavljajuće zahtjeve, neozbiljne zahtjeve.

Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. U članku 10. Zakona o pravu na pristup informacija propisana je proaktivna objava informacija, pa je tako propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način objavljivati određene informacije koje su od općeg interesa, a koji se u osnovi mogu svrstati u nekoliko skupina: transparentnost u donošenju odluka, transparentnost okvira rada i planiranja, financijska transparentnost i  transparentnost u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima. Proaktivna objava informacija obvezuje tijela javne vlasti da kontinuirano i samoinicijativno objavljuju pojedine skupine informacija, za koja ne postoje zakonska ograničenja, s ciljem da se učine lako dostupnim općoj javnosti. Takva objava informacija temelji se na shvaćanju da građani imaju pravo znati kako se u njihovo ime odlučuje i troše javna sredstva, kako se odlučuje te kakvi su rezultati i ishodi odluka, kao i kako mogu ostvariti svoja prava, odnosno obveze, odnosno koristiti javne usluge. Pozitivni učinci proaktivne objave informacija sastoje se s jedne strane u tome što se na taj način olakšava pristup informacijama korisnicima, čime se štedi njihovo vrijeme, novac i trud te se pravovremeno i na načelu jednakosti omogućava ostvarivanje prava, ispunjavanje obveza, kao i sudjelovanje u političkim, društvenim i gospodarskim procesima, s konačnim rezultatom jačanja povjerenja u institucije. S druge strane proaktivna objava većeg broja informacija na internetskoj stranici tijela javne vlasti rezultira smanjenjem broja zahtjeva za pristup informacijama te se time olakšava i rad tijela javne vlasti, budući da se smanjuje potreba dodatnog administriranja i angažmana službenika za informiranje oko obrade i rješavanja zahtjeva za pristup informacijama.

Odredbom članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Dakle, u slučaju kada se tražena informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

Iz žaliteljeva zahtjeva za pristup informacijama razvidno je da  žalitelj traži informacije koje se odnose na trošenje javnih sredstava, da je zahtjev određen, nije neozbiljan, ne sadrži vulgarne, nepristojne ili na drugi način neprihvatljive izraze te da isti ne ugrožava ostvarivanje prava drugih građana. Sama činjenica da žalitelj traži jednim zahtjevom veći broj informacija ne može se okarakterizirati kao zlouporaba. Iako Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je riječ o velikom  broju informacija čija bi obrada i prikupljanje opterećivala rad tijela i njegovih zaposlenika, uvođenje novog poslovnog procesa na temelju kojeg bi se iz poslovnih knjiga morale ustrojiti  nove dodatne evidencije, u obrazloženju pobijanog rješenja nije pojašnjeno zašto se tražene informacije ne bi mogle izvući iz postojećih evidencija odnosno zašto bi trebalo i na koji način ustrojiti nove evidencije. Nadalje, ne može se prihvatiti tvrdnja Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno da je žaliteljev zahtjev neselektivan. Naime, razvidno je da žalitelj traži informacije za pojedina konta i da se njegov zahtjev odnosi na 2017. godinu. Dakle, žalitelj je specificirao svoje traženje.

Iz spisa predmeta nije razvidno na temelju kojih činjenica je Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno došla do zaključka kako žalitelj traži informacije s ciljem kako bi pronašao nepravilnosti u radu, te okrivio zaposlenike, upravna, ili nadzorna tijela za nesavjesno  obavljanje poslova i raspolaganje financijskim sredstvima i imovinom. Naime, uvidom u sadržaj žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nije razvidno zašto žalitelj traži informacije iz zahtjeva niti je isti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji. Zakon o pravu na pristup informacijama važan je alat za postizanje transparentnosti rada i odlučivanja  tijela javne vlasti, jačanje odgovornosti i suzbijanja korupcije, pa sama činjenica da bi žaliteljev zahtjev bio postavljen u svrhu utvrđivanja nepravilnosti u radu tijela javne vlasti ne može se okarakterizirati kao zlouporaba.

Turističke zajednice su tijela javne vlasti po više osnova, pa se tako radi o pravnim osobama s javnim ovlastima, budući da odredbe Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“, broj 152/08.) i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama („Narodne novine“, broj 152/08., 88/10., 110/15. i 121/16.) daju ovlast turističkim zajednicama da u obavljanju poslova od javnog interesa odnosno poslova u cilju promicanja i unapređenja turizma Republike Hrvatske kroz sustav turističkih zajednica, prisilno naplate turističku članarinu putem Porezne uprave. Nadalje, budući da su tijela javne vlasti i pravne osobe koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.), potrebno je ukazati kako boravišna pristojba i članarina turističkih zajednica, koje su prihod turističkih zajednica, predstavljaju zakonima određen parafiskalni namet.

Navodi Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno kako žalitelj nije obveznik plaćanja boravišne pristojbe i turističke članarine Turističkoj zajednici Grada Rovinja-Rovigno niti on na bilo koji drugi način doprinosi njegovom budžetu da bi to opravdavalo njegov interes za informacijama o detaljnom načinu trošenja sredstava kojima raspolaže Turistička zajednica Grada Rovinja-Rovigno, te kako je iz samog zahtjeva vidljivo da žalitelj ima prebivalište na području Grada Zagreba, dok se zadaće Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno odnose isključivo na područje Grada Rovinja, u suprotnosti su s Ustavom Republike Hrvatske zajamčenim pravom na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija i  odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a osobitom odredbom članka 6.  Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da su informacije dostupne svakoj domaćoj  ili stranoj  fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona te s odredbom članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te su da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Dakle,isti se odnosi na sva tijela javne vlasti i na sve fizičke ili pravne osobe, bilo domaće ili strane.

Uvidom u dostavljene analitičke kartice utvrđeno je da iste sadrže osobne podatke kao što su ime i prezime. Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. U konkretnom slučaju utvrđeno je da bi se radilo o imenima i prezimenima djelatnika odnosno predstavnika Turističke zajednice Grada Rovinja-Rovigno, te imenima i prezimenima osoba u vezi autorskih honorara. Informacije o tome kojoj osobi Turistička zajednica duguje novac temeljem autorskih honorara ili za troškove cestarina, autoputa, tunela su informacije od javnog značaja budući da se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan