KLASA: UP/II-008-07/18-01/800
URBROJ: 401-01/04-19-2
Zagreb, 7. veljače 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe .......... iz Splita, .........., izjavljene protiv rješenja Grada Vrlike KLASA: 032-01/18-01/03, URBROJ: 2175-06/01-07-18-04 od 28. rujna 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Vrlike KLASA: 032-01/18-01/03, URBROJ: 2175-06/01-07-18-04 od 28. rujna 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Vrlike (u daljnjem tekstu: Grad) KLASA: 032-01/18-01/03, URBROJ: 2175-06/01-07-18-04 od 28. rujna 2018. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je tražila dostavu preslike sljedeće dokumentacije: „ - zapisnika Komisije o pregledu oštećenja; - zahtjeva za obnovu, s imenima osoba kućanstva; - izdane Potvrde Grada Vrlike ili rješenja Županijskog odjela za obnovu temeljem kojeg je obnova vršena; - nacrt prethodnog stanja objekta i opis oštećenja, s naznakom objekta u obnovi (J-V/ ili …?); - nacrt novog - tj. izvedenog stanja, s oznakom objekta u obnovi (J.-V/ili …?); - troškovnik utrošenih sredstava iz državnog proračuna (ako je u vašem posjedu); - zapisnik o primopredaji objekta (nadzorni organ tvrdi da je predano lok. samoupravi) sve za niže navedene korisnike obnovljenih kuća: - .......... (objekt ovog korisnika je na listi Ureda za obnovu, od kada je njegov zahtjev?); - .........., ud. ..........; - .........., pok. ..........; .......... i ..........; - .........., pok. ..........; - .........., pok. ..........; - .......... pok. .........., .......... ud. .......... i .......... (kopiju zahtjeva imam)“, temeljem članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama jer Grad nije u posjedu traženih informacija.
Protiv pobijanog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žaliteljica navodi kako je Gradu, na e-mail adresu gradonacelnik@vrlika.hr podnijela tri zahtjeva za pristup informacijama iz postupka obnove u Domovinskom ratu uništenih kuća u selu Ježević, a sve kako bi osigurala podlogu za okončanje nekih iz tog područja još otvorenih predmeta. Tako je dana 7. kolovoza 2018. godine na e-mail gradonačelnika poslala upit o proceduri pristupa informacijama iz procesa obnove i mogućnosti sufinanciranja tada nedovršenih objekata, a na koji joj je Grad e-mailom od 16. kolovoza 2018. odgovorio i priložio kopiju Potvrde s pečatom Grada (ne vidi se datum) u kojoj je navedeno da su njezini roditelji do početka rata prebivali u Ježeviću, te broj njihovog prognaničkog kartona i izjava da će se nakon obnove, u Ježević vratiti tri osobe, uključivo žaliteljicu, kao i kopiju Zahtjeva od 22. prosinca 1995. godine za obnovu u ratu oštećene kuće, a u odgovoru Grada se napominje kako u gradskoj upravi može pogledati cijeli projekt obnove. Žaliteljica navodi kako je nakon prednjeg upita Gradu uputila druga dva zahtjeva kojim traži uvid i preslike dokumenata o obnovi konkretnih kuća vlasnika imena .......... i kuće .........., a za svoju kuću - samo Zapisnik o primopredaji, tj. o dovršetku obnove. Nadalje navodi kako je u svojim zahtjevima tražila uvid i preslike za slijedeće dokumente: „1. zapisnik Komisije o pregledu oštećenja objekata; 2. zahtjev za obnovu, s imenima osoba kućanstva; 3. Potvrde Grada Vrlike ili rješenja Županijskog odjela za obnovu temeljem kojeg je obnova vršena; 4. nacrt prethodnog stanja objekta i opis oštećenja, s brojem i stupnjem oštećenja objekta u obnovi (J-V/ ?); 5. nacrt novog - tj. izvedenog stanja, s oznakom objekta u obnovi (J-V/..?); 6. troškovnik utrošenih sredstava iz državnog proračuna (ako je u posjedu Grada); 7. zapisnik o primopredaji/dovršetku objekta - koji je nadzorni organ priložio ostalim dokumentima.“ Ističe kako je zahtjevom od 22. kolovoza 2018. godine zatražila pristup informacijama i preslike dokumenata za devet kuća, a koji zahtjev je Grad 31. kolovoza 2018. godine odbio dopisom na koji nije bilo prava na žalbu, s pozivom na Uredbu EU 2016/679. o zaštiti osobnih podataka pojedinca po kojoj, citat: „ne smije dati tražene podatke o navedenim osobama jer bi kao vršitelj obrade podataka neovlašteno objavio osobne podatke ispitanika“. Nadalje ističe kako je zahtjevom od 14. rujna 2018. godine ponovno zatražila pristup informacijama i preslike istih dokumenata, samo u manjem opsegu, za šest kuća usporedivih po gabaritima i stupnju oštećenja, kao i očitovanje Grada o tom zahtjevu u obliku rješenja, s pravom na žalbu, te da je o tom zahtjevu Grad donio rješenje u kojem se navodi kako Grad nije izdavao potvrde o obnovi nego da je te potvrde donosio županijski ured nadležan za poslove obnove. Žaliteljica navodi kako je obrazloženje Grada dano u pobijanom rješenju nelogično, navedeni razlozi su kontradiktorni i nemoralni, sve potpuno protivno činjenicama, od kojih žaliteljica ističe kako je netočna i dokazima protivna tvrdnja da Grad nije u posjedu tražene dokumentacije jer da nije bio nositelj obnove, pa nudi stav, kako nije izdavao potvrde o obnovi nego je te potvrde donosio županijski ured nadležan za poslove obnove. Ističe kako baš naprotiv tome je Grad već nakon akcije „Oluja“ sudjelovao u procjeni i građevinskoj kategorizaciji šteta nanesenih hrvatskom narodu u Domovinskom ratu, zatim zaprimao ili sačinjavao zahtjeve za obnovu s podacima o broju korisnika oštećenih kuća i izdavao potvrde o pravu na obnovu, pravu na namještaj, itd., dakle Grad je „pripremio“ baš sve temeljem čega je za svaku kuću izrađena skica prethodnog stanja i stanja koje „treba“ postići obnovom. Ističe kako je uz e-mail od 16. kolovoza 2018. godine dobila kopije Zahtjeva za obnovu i Potvrde o broju korisnika. Nadalje ističe kako u nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje spada i tvrdnja Grada kako je županijski ured za poslove obnove izdavao rješenja o pravu na obnovu, budući da je isti to počeo vršiti tek sredinom 1997. godine i za one koje nisu pokrivale potvrde Grada. Također ističe kako uz prednje navode, te informacije nadležnih tijela i ex-nadzornog organa je nedvojbeno da su svi dokumenti o obnovi ostali i dospjeli u posjed tijela lokalne samouprave gdje je obnova vršena, pa tako i Grada, te razlozi odbijanja zahtjeva za pristup informacijama mogu biti samo subjektivne naravi. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žaliteljica zahtjevom od 14. rujna 2018. godine zatražila od Grada dostavu preslike sljedeće dokumentacije: „- zapisnika Komisije o pregledu oštećenja; - zahtjeva za obnovu, s imenima osoba kućanstva; - izdane Potvrde Grada Vrlike ili rješenja Županijskog odjela za obnovu temeljem kojeg je obnova vršena; - nacrt prethodnog stanja objekta i opis oštećenja, s naznakom objekta u obnovi (J-V/ ili …?); - nacrt novog - tj. izvedenog stanja, s oznakom objekta u obnovi (J.-V/ili …?); - troškovnik utrošenih sredstava iz državnog proračuna (ako je u vašem posjedu); - zapisnik o primopredaji objekta (nadzorni organ tvrdi da je predano lok. samoupravi) sve za niže navedene korisnike obnovljenih kuća: - .......... (objekt ovog korisnika je na listi Ureda za obnovu, od kada je njegov zahtjev?); - .........., ud. ..........; - .........., pok. ..........; .......... i ..........; - .........., pok. ..........; - .........., pok. ..........; - .......... pok. .........., .......... ud. .......... i .......... (kopiju zahtjeva imam).“ Nadalje je utvrđeno da je Grad rješenjem KLASA: 032-01/18-01/03, URBROJ: 2175-06/01-07-18-04 od 28. rujna 2018. godine, temeljem članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama odbio zahtjev žaliteljice jer Grad nije u posjedu traženih informacija.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi se na pristup javnim informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje bi bile dostupne bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi koja bi ih zatražila, bez iznimke, te koje nisu vezane uz pojedinačne postupke uređene posebnim propisima.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku Grad je dopisom KLASA: UP/I-032-01/18-01703, URBROJ: 2175-06/01-03-18-06 od 12. studenoga 2018. godine, između ostalog, izvijestio Povjerenika za informiranje kako je prvostupanjskim rješenjem utvrđeno da Grad nije u posjedu traženih dokumenata, te kako je u naknadnom razgovoru sa Središnjim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ispostava Zadar, utvrđeno kako je postupak obnove kuća oštećenih u Domovinskom ratu vodio nadležni Županijski ured za obnovu, a nakon njih Ured državne uprave da bi nakon toga sve preuzelo nadležno ministarstvo čiji je sadašnji sljednik Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Također navodi da je Grad bio samo sudionik postupka na čijem se teritoriju provodila obnova, te ističe kako je žaliteljica također u mogućnosti to vrlo lako provjeriti sa Središnjim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje tko je bio nositelj obnove i u kojem se tijelu nalaze traženi dokumenti. U dopisu se također skreće pozornost i na činjenicu da je upitno mogu li se takvi dokumenti proslijediti žaliteljici s obzirom da se radi o osobnim podacima zaštićenim Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 22. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka a žaliteljica nema ovlaštenje osoba u čije ime traži dokumente kao i da ne navodi u koju svrhu traži dokumente.
Iz spisa predmeta, konkretnije odgovora zamjenika gradonačelnika Grada od 16. kolovoza 2018. godine, upućenog žaliteljici putem elektroničke pošte, razvidno da je žaliteljici dostavljen skenirani Zahtjev za obnovu u ratu oštećene obiteljske kuće od 22. prosinca 1995. godine, naslovljen na Poglavarstvo općine Vrlika za Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, kao i Potvrda Općine Vrlika KLASA: 022-01/95-01/161, izdana u svrhu sklapanja ugovora o obnovi u ratu oštećene obiteljske kuće 5. ili 6. stupnja oštećenja i u svrhu sklapanja ugovora za dodjelu kredita za obnovu obiteljske kuće, a koji odobrava Hrvatska kreditna banka za obnovu. Kako iz samog obrasca Zahtjeva za obnovu u ratu oštećene obiteljske kuće proizlazi da se zahtjev dostavlja Ministarstvu razvitka i obnove Republike Hrvatske putem Poglavarstva Općine, očito je da je Grad odnosno tada Općina Vrlika zaprimala zahtjeve za obnovu u ratu oštećenih obiteljskih kuća. Nadalje, iz Potvrde Općine Vrlika KLASA: 022-01/95-01/161, proizlazi kako je Općina u toj Potvrdi potvrđivala tko je vlasnik/suvlasnik/ovlašteni korisnik obiteljske kuće, da je isti do početka rata na tom području prebivao u kući, da će se isti prema njegovoj izjavi nakon obnove kuće vratiti i u kući prebivati sa članovima obitelji, kao i da je obiteljska kuća prema zapisniku Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete pretrpjela određeni stupanj oštećenja. Iz navedenog proizlazi kako je Grad, tada Općina, sudjelovao u postupku obnove, a što se potvrđuje i u dopisu Grada KLASA: UP/I-032-01/18-01703, URBROJ: 2175-06/01-03-18-06 od 12. studenoga 2018. godine, upućenog Povjereniku za informiranje.
Budući da je Grad dostavio žaliteljici Zahtjev za obnovu u ratu oštećene obiteljske kuće od 22. prosinca 1995. godine i Potvrdu Općine Vrlika KLASA: 022-01/95-01/161, nije jasno kako isti ne posjeduje primjerice zapisnik Komisije o pregledu oštećenja, kada je vidljivo iz same Potvrde da se tom Potvrdom potvrđuje da je obiteljska kuća prema zapisniku Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete pretrpjela određeni stupanj oštećenja. Dakle, u samoj Potvrdi Općina Vrlika se poziva na zapisnik Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete, pa je logično da takav zapisnik na koji se poziva i posjeduje.
Iz odgovora Grada KLASA: 032-01/18-01/03, URBROJ: 2175-06/01-04-18-02 od 31. kolovoza 2018. godine, vezano za zahtjev žaliteljice od 22. kolovoza 2018. godine, koji je razlikuje od predmetnog zahtjeva za pristup informacijama od 14. rujna 2018. godine po tome što je bio postavljen u većem opsegu, a traži se ista vrsta informacija, razvidno je da je Grad žaliteljici u bitnome odgovorio kako ne smije dati tražene podatke jer bi kao vršitelj obrade podataka neovlašteno objavio osobne podatke ispitanika. Budući da iz danog odgovora proizlazi da Grad posjeduje tražene informacije, ali da iste ne može dati zbog zaštite osobnih podataka, nije jasno kako je u pobijanom rješenju o zahtjevu u kojem su se tražile iste informacije, ali u manjem opsegu, utvrđeno da Grad ne posjeduje tražene informacije.
Nadalje, iz preslike rješenja Županije splitsko-dalmatinske, Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Odsjeka za stambene poslove, Pododsjeka za poslove obnove KLASA: UP-I-361-01/97-01/278, URBROJ: 2181-04-97-2/NČ/IT od 18. kolovoza 1997. godine, kojim se utvrđuje pravo na obnovu obiteljske kuće, proizlazi kako se primjerak tog rješenja dostavio, između ostalog, Poglavarstvu Grada.
Sukladno svemu navedenom razvidno je da je Grad sudjelovao u postupku obnove, međutim iz spisa predmeta nije jasno u kojem opsegu i koju dokumentaciju vezano za obnovu, pa tako i žaliteljičin zahtjev, Grad posjeduje odnosno ne posjeduje, a iz dokumentacije koju je žaliteljica dostavila u spis predmeta, proizlazi kako bi Grad trebao posjedovati određenu dokumentaciju koju je žaliteljica tražila u zahtjevu.
Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Iako Grad u dopisu upućenom Povjereniku za informiranje KLASA: UP/I-032-01/18-01703, URBROJ: 2175-06/01-03-18-06 od 12. studenoga 2018. godine, navodi kako je u naknadnom razgovoru sa Središnjim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ispostava Zadar, utvrđeno kako je postupak obnove kuća oštećenih u Domovinskom ratu vodio nadležni Županijski ured za obnovu, a nakon njih Ured državne uprave da bi nakon toga sve preuzelo nadležno ministarstvo čiji je sadašnji sljednik Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, budući da je Grad sudjelovao u postupku obnove, bilo bi logično zaključiti da isti ima saznanja gdje se informacije koje je žaliteljica tražila ili neke od traženih informacija nalaze.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je Grad nepotpuno utvrdio činjenično stanje, kao i nepravilno primijenio zakon.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Međutim, prema ocjeni Povjerenika za informiranje u prvostupanjskom postupku nisu poštovana pravila postupka, te činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Sukladno navedenom na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), poništeno je prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku Grad je dužan utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, osobito nedvojbeno utvrditi da li i koje informacije iz žaliteljičinog zahtjeva posjeduje, da li ima saznanja o tijelu ili tijelima koje posjeduje/u informaciju/e koje je žaliteljica tražila, te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Ukoliko bi Grad u ponovnom postupku utvrdio da posjeduje informacije koje je žaliteljica tražila i da u odnosu na te informacije postoje zakonska ograničenja za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Ako tijelo javne vlasti utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva. Međutim, ako tijelo javne vlasti utvrdi da prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacije treba učiniti dostupnim. Posebno je potrebno obratiti pozornost na odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno tom odredbom propisanu obvezu tijela javne vlasti da kod odlučivanja o zahtjevu za pristup informacijama razmotri mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa traženoj informaciji.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan