KLASA: UP/II-008-07/18-01/509
URBROJ: 401-01/10-19-2
Zagreb, 08. siječnja 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe Hrvatske komore primalja iz Zagreba, Kutnjački put 2a, zastupane po predsjednici Barbari Finderle, izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravstva KLASA: UP/I-008-01/18-01/03, URBROJ: 534-1/10-18-1 od 23. svibnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva zdravstva KLASA: UP/I-008-01/18-01/03, URBROJ: 534-1/10-18-1 od 23. svibnja 2018. godine.
2. Odobrava se Hrvatskoj komori primalja pravo na pristup preslici arhivskog primjerka dopisa Ministarstva zdravstva, KLASA: 023-03/15-01/270, URBROJ: 534-02-1-2/2-18-15 od 07. veljače 2018. godine.
3. Nalaže se Ministarstvu zdravstva da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva zdravstva odbijen je zahtjev za pristup informacijama Hrvatske komore primalja, zastupane po predsjednici Barbari Finderle (u daljnjem tekstu: žaliteljica), kojim je zatražena preslika arhivskog primjerka dopisa vezanog za objavu na e-savjetovanju Odluke o Izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske komore primalja sa naznakom stvaratelja akta, (dopis od 08. veljače 2018. godine, urudžbira pod KLASA: 023-03/15-01/270, URBROJ: 534-02-1-2/2-18-15). Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja Ministarstva zdravstva žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je pobijano rješenje u cijelosti neosnovano. Osporava pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno da se pobijana odluka temelji na ranijem rješenju kojim je odlučeno o sličnom zahtjevu žaliteljice. Žaliteljica u žalbi navodi i rješenje Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/17-01/5, URBROJ: 401-01/03-17-02 od 3. studenoga 2017. godine, dostupno na službenim web stranicama Povjerenika za informiranje, iz kojeg je razvidno da je žalitelj u tom predmetu tražio podatke o imenu i prezimenu osoba zaposlenih u tijelima javne vlasti koje se financiraju iz javnih sredstava, a i u konkretnom slučaju se radi o osobama zaposlenim u tijelu javne vlasti koje se financiraju iz javnih sredstava, pa je u duhu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji se temelji na načelima javnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, kao i na dijalogu građana s tijelima javne vlasti, nužno omogućiti pravo na pristup informacijama o osobama koje su u konkretnom slučaju sudjelovale u stvaranju akta Ministarstva zdravstva. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 15. veljače 2018. godine zatražila od Ministarstva zdravstva da joj dostavi presliku arhivskog primjerka dopisa vezanog za objavu na e-savjetovanju Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske komore primalja sa naznakom stvaratelja akta (dopis od 08. veljače 2018. godine urudžbiran pod KLASA: 023-03/15-01/270, URBROJ: 534-02-1-2/2-18-15)
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje, uključujući i informacije koje su predmet postupka i to arhivski primjerak dopisa Ministarstva zdravstva KLASA: 023-03/15-01/270, URBROJ: 534-02-1-2/2-18-15 od 07. veljače 2018. godine.
Uvodno se ističe da je očitom omaškom u zahtjevu za pristup informacijama kao datum dopisa koji je predmet postupka naznačen 08. veljače 2018. godine, s obzirom da je Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku dostavljen dopis, KLASA: 023-03/15-01/270, URBROJ: 534-02-1-2/2-18-15 od 07. veljače 2018. godine, a iz sadržaja istog je vidljivo da se isti odnosi na objavu na e-savjetovanju Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Hrvatske komore primalja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz spisa predmeta proizlazi da je Ministarstvo zdravstva osnovalo Radnu skupinu za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa i provelo test razmjernosti i javnog interesa te utvrdilo da se radi o dopisima koje je Ministarstvo zdravstva uputilo žaliteljici u predmetu davanja suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta žaliteljice, a budući da je sadržaj dopisa poznat žaliteljici, utvrdilo je da se zahtjevom potražuju samo imena osoba tj. državnih službenika koji su sudjelovali u stvaranju akta. Nadalje, provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstvo zdravstva je utvrdilo kako se radi o osobnim podacima službenika Ministarstva koji sastavljaju dopise te kako sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ne bi postojala zakonita svrha i opravdani interes za dostavu osobnih podataka pa bi se otkrivanjem/dostavljanjem osobnih podataka kršile odredbe zakona kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Također je utvrdilo da bi prevladavao interes zaštite temeljnih prava na zaštitu osobnih podataka u odnosu na pristup informaciji te da bi omogućavanjem traženih informacija svatko mogao potpuno slobodno raspolagati imenom i prezimenom službenika koji rješavaju konkretne predmete, ali koji ne potpisuju rješenja i mišljenja, kojima se ti predmeti rješavaju. Ministarstvo zdravstva je zaključilo kako državni službenici, koji u tijelu državne uprave obavljaju poslove iz djelokruga tog tijela kao svoje redovno zanimanje, prilikom sudjelovanja u izradi akata ne iznose svoje stavove već stavove tijela državne uprave te stoga državni službenici niti ne predstavljaju tijelo državne uprave već sukladno članku 39. Zakona o sustavu državne uprave ministar predstavlja Ministarstvo i upravlja njegovim radom.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12. - pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Sukladno navedenoj definiciji ime i prezime je osobni podatak, međutim postavlja se pitanje da li je isti zaštićen u konkretnom slučaju.
Člankom 8. stavkom 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11., 12/13., 93/16. i 104/16.) propisano je da poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se primaju u državnu službu na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 3. propisano je da se prava, obveze odgovornosti i način određivanja plaće državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave uređuju propisima o državnim službenicima i namještenicima.
Odredbom članka 5. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15. i 61/17.) propisano je da državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona. Nadalje člankom 7. stavkom 1. istog Zakona propisano je da ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu, prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti. Člankom 8. istog Zakona propisano je da su državni službenici dužni ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je predmet zahtjeva dopis Ministarstva zdravstva, KLASA: 023-03/15-01/270, URBROJ: 534-02-1-272-18-15 od 07. veljače 2018. godine, te nije sporno da je žaliteljica zaprimila navedeni dopis.
Nadalje, uvidom u arhivski primjerak navedenog dopisa utvrđeno je da isti sadrže sljedeće podatke: ime i prezime te potpis osobe koja je izradila akt za potpis, imena i prezimena drugih službenika koji su sudjelovali u izradi akta te njihovi potpisi, te ime i prezime osobe koja je akt odobrila te potpis navedene osobe.
Člankom 29. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, 7/2009) urudžbeni broj se sastoji od brojčane oznake stvaratelja pismena, brojčane oznake godine nastanka pismena te rednog broja pismena unutar predmeta.
Sukladno članku 30. Uredbe o uredskom poslovanju brojčana oznaka stvaratelja pismena označava osobe ili tijela koja su se podneskom obratila tijelu, odnosno tijela koja su sastavila akt.
Člankom 60. Uredbe o uredskom poslovanju propisano je da se na jednom primjerku akta pripremljenog za potpis ovlaštene službene osobe koji ostaje u spisu stavlja potpis službenika koji je akt izradio za potpis, a po potrebi i drugi službenici koji su sudjelovali u izradi akta.
Prema članku 18. stavku 3. Uredbe o uredskom poslovanju, brojčane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica utvrđuje čelnik tijela planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena, tako da obuhvaća sve poslove iz djelokruga toga tijela, a donosi se krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu. Brojčane oznake u toku godine ne smiju se mijenjati ni brisati, ali se mogu dodavati nove, ako to zahtijevaju promjene nastale u vezi ustrojstva i djelokruga tijela. S planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena moraju biti upoznati svi službenici.
U članku 2. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zdravstva („Narodne novine“, 14/2017) navedene su ustrojstvene jedinice Ministarstva, te su citiranom Uredbom detaljno opisani poslovi koje obavlja pojedina ustrojstvena jedinica.
Dakle, urudžbeni broj iz dopisa koji su predmet postupka, a koji su dostavljeni žaliteljici upućuju na stvaratelja akta te na ustrojstvenu jedinicu Ministarstva zdravstva.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, podaci o imenima i prezimenima državnih službenika, kad se navedeni podatak traži vezano uz njihov rad ne predstavljaju zaštićeni osobni podatak.
Osim toga, u konkretnom slučaju niti potpis državnog službenika ne predstavlja zaštićeni osobni podatak, s obzirom da svojim potpisom državni službenik potvrđuje da je izradio, odobrio ili na drugi način sudjelovao u stvaranju akta, odnosno radi se o izvršavanju obveza državnih službenika.
Dakle, povezivanje određenog urudžbenog broja sa stvarateljem pismena, odnosno sa ustrojstvenom jedinicom ministarstva te drugim osobama koje su sudjelovale u izradi akta, a koje oznake se temelje na planu klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena, ne predstavlja povredu osobnih podataka državnih službenika.
Državni službenici financiraju se iz državnog proračuna odnosno plaćeni su za svoj rad javnim sredstvima. Navodi Ministarstva zdravstva da službenik ne iznosi svoje stavove već stavove Ministarstva, te da je ministar taj koji predstavlja Ministarstvo i upravlja njegovim radom nisu razlog da se ne zna tko je izradio ili sudjelovao u izradi određenog akta. Naime, u cilju transparentnosti i otvorenosti postupanja tijela javne vlasti, takve informacije trebaju biti dostupne javnosti.
Slijedom navedenog, na traženu informaciju nije moguće primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, niti neko drugo ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se žaliteljici u cijelosti omogućuje pristup traženoj informaciji.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan