KLASA: UP/II-008-07/18-01/500

URBROJ: 401-01/10-18-4

Zagreb, 28. prosinca 2018. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe .......... iz Lovrana, .........., izjavljene protiv rješenja Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, KLASA: UP/I-008-02/17-01/03, URBROJ: 2170-06-01-18-8 od 25. svibnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, KLASA: UP/I-008-02/17-01/03, URBROJ: 2170-06-01-18-8 od 25. svibnja 2018. godine u dijelu kojem žalitelju nije mogućen pristup informacijama navedenim u točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.

2. Odobrava se .......... pravo na pristup preslici kopije katastarskog plana od 03. travnja 2015. godine, koja je sastavni dio Uvjerenja Državne geodetske uprave, KLASA: 935-08/15-02/00001, URBROJ: 541-17-03/4-15-153 od 08. travnja 2015. godine.

3. Djelomično se odobrava .......... pravo na pristup izvodu iz popisa katastarskih čestica od 03. travnja 2015. godine, koji je sastavni dio Uvjerenja Državne geodetske uprave, KLASA: 935-08/15-02/00001, URBROJ: 541-17-03/4-15-153 od 08. travnja 2015. godine, na način da se prekriju adrese, osobni identifikacijski brojevi fizičkih osoba, podatak o rođenom prezimenu, te podatak o imenu oca, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Odbija se žalba .......... u dijelu u kojem traži cjeloviti zapisnik o sudskoj nagodbi kao neosnovana.

5. Nalaže se Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunom informacija .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u vezi s dokazom o vlasništvu i dokaza da građevina ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da za tražene informacije prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je obrazloženje pobijanog rješenja nerazumljivo, nepotpuno i tendeciozno, jer se nigdje u rješenju ne može pronaći što je i na temelju čega zaključeno u navodno provedenom testu razmjernosti i javnog interesa. Ističe da službenik za informiranje nije stvarno razmotrio razloge za i protiv omogućavanja pristupa informaciji, odnosno da nije ukazao u kojem dijelu su zatražene informacije zaštićene Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Dalje navodi da službenik za informiranje nije uzeo u obzir odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da je svojim zahtjevom tražio tri dokumenta, odnosno da nije donio sastavne dijelove dokaza o vlasništvu apartmana i dokaza o uporabljivosti građevine. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 20. srpnja 2017. godine od prvostupanjskog tijela tražio rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu za Đurđicu Tancabel, kao i dokumente na temelju kojih je rješenje doneseno. Također navodi da se rješenje odnosi na apartman na lokaciji Lovran, Stari grad 78 (prizemlje) - k.č. 18. k.o. Lovran.

Uvodno se ističe da je rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/878, URBROJ: 401-01/10-18-3 od 09. travnja 2018. godine poništeno rješenje Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, KLASA: UP/I-008-02/17-01/03, URBROJ: 2170-06-01-17-2 od 28. rujna 2017. godine i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, uz uputu prvostupanjskom tijelu, da u ponovnom postupku mora utvrditi može li se na tražene informacije primijeniti neko od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se ističe da su predmet ovog postupka zahtjev za dokazom o vlasništvu (cjeloviti zapisnik o sudskoj nagodbi, jer je žalitelju samo dostavljen izvod iz sudske nagodbe), te sastavni dijelovi Uvjerenja Državne geodetske uprave, KLASA: 935-08/15-02/00001, URBROJ: 541-17-03/4-15-153 od 08. travnja 2015. godine (kopija katastarskog plana i prijepis posjedovnog lista), a kako je to navedeno na stranicama 5. i 6. rješenja Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/17-01/878, URBROJ: 401-01/10-18-3 od 09. travnja 2018. godine, a što pravilno i žalitelj ističe u svojoj žalbi.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da bi dostavom traženih podataka bilo ugroženo pravo na pristup informacijama, odnosno da nije jasno u čemu bi se sastojao javni interes za traženim informacijama, odnosno da svrha Zakona o pravu na pristup informacijama nije u tome da se omogući uvid u spis bez dokazivanja zakonom određenih pretpostavki.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećeg razloga.

U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da svrha Zakona o pravu na pristup informacijama nije u tome da se osobama omogućava uvid u spis predmeta bez dokazivanja pravnog interesa, ističe se kako slijedi.

Naime, razmatrajući prvotno podneseni zahtjev za pristup informacijama žalitelja jasno je da žalitelj traži točno određenu (rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga), pa se ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da žalitelj traži uvid u spis.

Osim toga, po logici stvari, žalitelj ne može znati jesu li infomacije koje isti traži informacije koje predstavljaju cjelokupni spis predmeta, pa je nejasno zbog čega prvostupanjsko tijelo, kada je žalitelja uputilo na odredbu članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, istovremeno istom daje uputu da može tražiti dopunu informacije u smislu članka 24. Zakona o pravu na pristup informaciji.

Ako je žalitelj već bio upućen na odredbu članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, ističe se da iz spisa predmeta ne proizlazi da je žalitelju kao osobi s pravnim interesom omogućen uvid u spis predmeta, niti da je u smislu odredbe članka 84. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva za razgledavanjem spisa.

Po stavu Povjerenika za informiranje, pogrešna uputa prvostupanjskog tijela na podnošenje zahtjeva za dopunom informacije, iako žalitelj e-mailom prvostupanjskog tijela od 26. srpnja 2017. godine nije dobio nikakvu informaciju, ne može ići na štetu žalitelja u ovom postupku.

Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo se ne može pozivati na odredbe o uvidu u cjelokupni spis predmeta, jer su brojni zahtjevi i dopune zahtjeva za informacijama žalitelja rezultat pogrešne ocjene prvotnog zahtjeva žalitelja, posebno ne u situaciji kad je žalitelju tijekom postupka (e-mail prvostupanjskog tijela od 22. kolovoza 2017. godine) dostavljena preslika rješenja o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga, a koje je bilo predmet prvotnog zahtjeva žalitelja.

Osim toga, razgledavajući spis predmeta UP/I-335-03/15-01/98, koji je Povjereniku za informiranje dostavljen u žalbenom postupku, može se utvrditi da informacije koje žalitelj traži ne predstavljaju cjelokupni spis predmeta (spisu prileži zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga i rješenje o nasljeđivanju, koji nisu predmet zahtjeva žalitelja), iz čega bi se također moglo zaključiti da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 23. stavka 1. točke 6. u vezi s člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na dio zahtjeva u kojem žalitelj traži pristup prijepis posjedovnog lista i kopiju katastarskog plana, ističe se sljedeće.

Uvidom u Uvjerenje Državne geodetske uprave, KLASA: 935-08/15-02/00001, URBROJ: 541-17-03/4-15-153 od 08. travnja 2015. godine proizlazi da je sastavni dio navedenog uvjerenja kopija katastarskog plana i prijepis posjedovnog lista.

Uzimajući u obzir činjenicu da informacije koje daju tijela javne vlasti moraju biti pravodobne potpune i točne (članak 7. Zakona o pravu na pristup informacijama), da je žalitelju predmetno Uvjerenje dostavljeno e-mailom od 05. rujna 2017. godine, žalitelju se u cijelosti omogućava pristup kopiji katastarskog plana, s obzirom da se na navedenu informaciju ne može primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 2. i 5. izreke ovog rješenja.

Što se tiče dijela zahtjeva koji se odnosi na prijepis posjedovnog lista, koji je također sastavni dio predmetnog Uvjerenja, ističe se sljedeće.

Uvidom u izvod iz popisa katastarskih čestica (prijepis posjedovnog lista) utvrđeno je da isti sadrži imena i prezimena posjednika, njihove osobne identifikacijske brojeve, odnosno podatak o rođenom prezimenu za jednog posjednika, te podatak o imenu oca jednog posjednika.

Naime, sama činjenica što tražene informacije sadrže zaštićene osobne podatke ne može biti razlog za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u cijelosti, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, a na što pravilno žalitelj ukazuje u svojoj žalbi.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka 7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Slijedom navedenog, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na podatke kao što su adrese, osobni identifikacijski brojevi fizičkih osoba, podatak o rođenom prezimenu, te podatak o imenu oca ne prevladava javni interes već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

S druge strane treba imati u vidu činjenicu da su sukladno članku 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 9/17) su podaci državne izmjere i katastra nekretnina javni, odnosno da je putem internetske stranice moguće pretraživati podatke o posjednicima nekretnine (http://www.katastar.hr/dgu/)

Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da ime i prezime posjednika u konkretnom slučaju ne predstavlja zaštićeni osobni podatak.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Što se tiče cjelovitog zapisnika o sudskoj nagodbi kao dokaza o pravu vlasništvu, ističe se sljedeće.

Uvidom u izvadak iz sudske nagodbe koji je dostavljen žalitelju proizlazi da temeljem iste .......... pripada u vlasništvo stan i dograđena prostorija u prizemlju zgrade na adresi Lovran, ..........

Uvidom u cjeloviti zapisnik o sudskoj nagodbi utvrđeno je da je sudskom nagodbom Đurđica Tancabel riješila svoje imovinskopravne osobe s trećom osobom, te je utvrđeno da se ostali dijelovi zapisnika ne odnose na nekretninu koja je predmet postupka.

Slijedom navedenog, pravilno je postupilo prvostupanjsko tijelo kad je žalitelju dostavilo samo izvod iz sudske nagodbe koji se odnosi na nekretninu koja je predmet zahtjeva, jer Povjerenik za informiranje smatra da ne prevladava javni interes za dostavu podataka o tome kako su riješeni imovinskopravni odnosi između dviju fizičkih osoba, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba.

Osim toga, u konkretnom slučaju nije niti moguće primijeniti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se prekrivanjem osobnih podataka izgubio smisao davanja informacije, odnosno ista informacija ne bi predstavljala potpunu i točnu informaciju u smislu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama (jer ne bi bile poznate niti stranke, a niti podaci o ostalim nekretninama koje su predmet nagodbe), niti bi objava cjelovitog zapisnika predstavljala doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Dakle, žalitelju je dostavljen samo dio zapisnika koji se odnosi na njegovo traženje, a ostali dijelovi zapisnika, niti predstavljaju informaciju koju je žalitelj tražio zahtjevom za pristup informacijama, niti predstavljaju dopunu tražene informacije, pa je slijedom članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku trebalo odbiti žalbu žalitelja u tom dijelu.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan