KLASA: UP/II-008-07/18-01/378
URBROJ: 401-01/10-18-4
Zagreb, 28. prosinca 2018. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., vlasnika obrta za informatiku i dizajn MARKER, izjavljene protiv rješenja Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna – Pula, KLASA: UP/I-602-11/18-01/11, URBROJ: 2168-16-01-18-3 od 13. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna – Pula, KLASA: UP/I-602-11/18-01/11, URBROJ: 2168-16-01-18-3 od 13. travnja 2018. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev žalitelja za pristupom informacijama navedenim u točkama 2., 3., 4. i 5. izreke ovog rješenja.
2. Odobrava se ........., vlasniku obrta za informatiku i dizajn MARKER pravo na pristup ponudi za in house seminar i radionicu GDPR od 22. veljače 2018. godine.
3. Djelomično se odobrava ........., vlasniku obrta za informatiku i dizajn MARKER pravo na pristup Narudžbenici br. 23 od 12. ožujka 2018. godine na način da se na istoj prekrije ime i prezime i vlastoručni potpis osobe koja je inicirala narudžbu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Odobrava se ........., vlasniku obrta za informatiku i dizajn MARKER, pravo na pristup preslici ponude BELLO CONSULTING j.d.o.o. za program privatnosti (GDPR) od 15. ožujka 2018. godine.
5. Djelomično se odobrava ........., vlasniku obrta za informatiku i dizajn MARKER pravo na pristup preslici Ugovora o poslovnom savjetovanju s BELLO CONSULTING j.d.o.o. od 18. svibnja 2018. godine na način da se na istom prekriju podaci o osobnom identifikacijskom broju i adresi direktora, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
6. Odbacuje se zahtjev ........., vlasnika obrta za informatiku i dizajn MARKER u dijelu u kojem traži zapisnike o odlučivanju o odabiru ponuda.
7. Odbija se žalba ........., vlasnika obrta za informatiku i dizajn MARKER u dijelu u kojem traži neizabrane ponude s popratnom dokumentacijom.
8. Nalaže se Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna – Pula da postupi sukladno točkama 2., 3., 4. i 5. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ........., vlasnika obrta za dizajn i informatiku MARKER (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristupom informacijama, kojim je tražio ponude i svu dokumentaciju vezano na ponude drugih ponuditelja uključujući i datume dostave drugih ponuda i njihovih privitaka, kao i zapisnika o odlučivanju o odabiru ponuda vezano za nabavu usluga oko usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slućaju preteže potreba zaštite gospodarskih interesa ponuditelja u odnosu na pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da istu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Smatra da je postupak nabave trebao biti proveden prema principima jednostavne nabave, odnosno po načelu transparentnosti. Citira odredbu Zakona o javnoj nabavi o tome koji dokumenti moraju biti označeni tajnim. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 03. travnja 2018. godine tražio ponude i svu dokumentaciju vezano na ponude drugih ponuditelja uključujući i datume dostave drugih ponuda i njihovih privitaka, kao i zapisnika o odlučivanju o odabiru ponuda vezano za nabavu usluga oko usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Uvodno se ističe da sukladno članku 35. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik za informiranje obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija.
Dakle, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku nije ovlašten preispitivati koji je postupak nabave trebalo provesti prvostupanjsko tijelo kao naručitelj u ovom postupku, već Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku ispituje mogu li se informacije koje su predmet postupka omogućiti žalitelju, uzimajući u obzir eventualno postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno potrebu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne može dati navedene podatke iz razloga što smatraju da u konkretnom slučaju pravo na zaštitu gospodarskih interesa ponuditelja preteže u odnosu na pravo na pristup informacijama, odnosno da bi dostavom tražene dokumentacije mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese ponuditelja.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Naime, informacije koje se odnose na postupak nabave (ponude, ugovori), po logici stvari ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada.
Osim toga, ne radi se niti o drugim podacima zbog kojih bi prvostupanjskom tijelu mogle nastupiti štetne posljedice za njegove gospodarske interese, a također se ukazuje prvostupanjskom tijelu na činjenicu da svrha poslovne tajne nije u tome da se štite gospodarski interesih drugih osoba, u konkretnom slučaju ponuditelja.
Vezano za dio zahtjeva u kojem žalitelj traži ponudu odabranog ponuditelja, ukazuje se na odredbu članku 20. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti tajnosti podataka prema kojoj je pravna osoba dužna čuvati kao tajnu i podatke koji sadrže ponude na natječaj, do objavljivanja rezultata natječaja. Kako je u konkretnom slučaju okončan postupak javne nabave (izdavanjem narudžbenice, odnosno sklapanjem ugovora) tada se prvostupanjsko tijelo ne može s uspjehom pozivati na zaštitu poslovne tajne.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objave sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.
Dakle, javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom na što se troše javna sredstva, te informacije o uslugama koju nabavlja naručitelj koji je tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredbi članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, iz kojeg razloga se žalitelju omogućuje pristup dokumentima navedenim u točkama 2. do 5. izreke ovog rješenja, jer je isti istih vidljivo postupanje tijela javne vlasti u provedbi postupaka javne nabave.
Naime, upravo na temelju navedenog ugovora, odnosno narudžbenice doći će do potrošnje javnih sredstava, a načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti podrazumijeva mogućnost da javnost preispituje u koju se svrhu troše javna sredstva.
S obzirom da tražena dokumentacija sadrži i određene osobne podatke (ime i prezime i vlastoručni potpis osobe koja je inicirala narudžbu, te adresa i osobni identifikacijski broj direktora društva), u žalbenom postupku je trebalo ispitati može li žalitelju u cijelosti ili djelomično omogućiti pristup traženim podacima, imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na gore navedene podatke ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi se omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u njihov privatni život, iz kojeg razloga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2., 3., 4., 5. i 8. izreke ovog rješenja.
U odnosu na dio zahtjeva u kojem žalitelj traži zapisnike o odlučivanju o odabiru ponuda, ističe se da je dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/18-01/378, URBROJ: 401-01/10-18-2 od 04. lipnja 2018. godine od prvostupanjskog tijela zatraženo očitovanje posjeduju li zapisnik iz kojeg bi bilo vidljivo odlučivanje o pristiglim ponudama.
Iz dopisa prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/II-602-11/18-01/11, URBROJ: 2168-16-01-18-7 od 07. lipnja 2018. godine upućenog Povjereniku za informiranje u bitnom proizlazi da ne postoje zapisnici ni odluke o odabiru ponuditelja, odnosno da jednom ponuditelju izdana narudžbenica, dok je s drugim ponuditeljem sklopljen ugovor.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom navedene odredbe valjalo je odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 6. izreke ovog rješenja.
Što se tiče dijela zahtjeva žalitelja u kojem isti traži presliku ponuda ponuditelja s kojim nisu sklopljeni ugovori, Povjerenik za informiranje ističe da navedene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja, posebno imajući u vidu činjenicu da iste nisu odabrane na predmetnom natječaju, što znači da u konkretnom slučaju nije došlo do raspolaganja javnim sredstvima, pa za navedenu informaciju postoji isključivo interes žalitelja.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 7. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan