KLASA: UP/II-008-07/18-01/305

URBROJ: 401-01/04-18-4

Zagreb, 27. prosinca 2018.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15.), povodom žalbe .......... iz Čepina, .........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva .........., Kralja Zvonimira 176, Čepin, Urbroj: 26/2018 od 7. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. Urbroj: 26/2018 od 7. ožujka 2018. godine.

2. Djelomično se odobrava .......... pravo na pristup preslici:

- Ugovora o najmu nekretnine od 30. travnja 2015. godine, sklopljenog između .......... kao najmodavca i trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. kao najmoprimaca, na način da se na istom prekrije adresa stanovanja, OIB, broj tekućeg računa i potpis najmodavca,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Ugovora o najmu nekretnine od 1. rujna 2015. godine, sklopljenog između .......... kao najmodavca i trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. kao najmoprimaca, na način da se na istom prekrije adresa stanovanja, OIB, IBAN za uplatu na tekući račun, naziv banke u kojoj je otvoren tekući račun i potpis najmodavca, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Ugovora o najmu nekretnine od 13. svibnja 2016. godine, sklopljenog između ..........kao najmodavca i trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. kao najmoprimaca, na način da se na istom prekrije adresa stanovanja, OIB, IBAN za uplatu na tekući račun, naziv banke u kojoj je otvoren tekući račun i potpis najmodavca,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Odluke Povjerenstva za provedbu natječaja za prijam u radni odnos rukovoditelja/ice odjela općih, pravnih i kadrovskih poslova Urbroj: 161/2017 od 6. listopada 2017. godine, na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja predložene kandidatkinje .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Prijave za posao .......... od 25. rujna 2017. godine, a zaprimljene u trgovačkom društvu Komunalac Čepin d.o.o. dana 29. rujna 2017. godine, na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja, broj telefona, e-mail .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Životopisa .........., na način da se istom prekrije adresa stanovanja,  broj telefona, e-mail, datum rođenja .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Diplome Pravnog Fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Broj: 509-17935/2014 od 5. prosinca 2014. godine na način da se na istoj prekrije  datum i mjesto rođenja .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Domovnice .........., na način da se na istoj prekrije JMBG, datum rođenja, mjesto rođenja i adresa prebivališta,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Uvjerenja o nekažnjavanju Poslovni broj: Su-Ukpe-19904/2017od 25. rujna 2017. godine, na način da se istoj prekrije datum rođenja i OIB .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog između trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. i .......... dana 20. listopada 2017. godine na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja i OIB .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu .......... od 12. prosinca 2014. godine, na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja i OIB .........., te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Tužbe tužitelja .......... od 20. siječnja 2015. godine, a zaprimljene na Općinskom sudu u Osijeku 22. siječnja 2015. godine, na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja i OIB tužitelja, kao i ime i prezime, adresa, broj telefona, faxa, mobitela, e-pošta i potpis punomoćnika tužitelja,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Presude Općinskog suda u Osijeku Poslovni broj 13. Pr-123/15-25 od 25. veljače 2016. godine, na način da se na istoj prekriju imena i prezimena svih osoba, osim imena i prezimena suca i tužitelja, kao i da se prekrije adresa stanovanja i OIB tužitelja,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Presude Županijskog suda u Rijeci Poslovni broj Gž R-223/2016-2 od 1. lipnja 2016. godine, na način da se na istoj prekriju imena i prezimena svih osoba, osim imena i prezimena sutkinje predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice, članice vijeća i tužitelja, kao i da se prekrije adresa stanovanja i OIB tužitelja, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Revizije tužitelja .......... od 24. rujna 2016. godine na  presudu Županijskog suda u Rijeci Poslovni broj Gž R-223/2016-2 od 1. lipnja 2016. godine, na način da se na istoj prekrije adresa stanovanja i OIB tužitelja, kao i ime  i prezime, adresa, broj telefona, faxa, mobitela, e-pošta i potpis punomoćnika tužitelja,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2015. godini za .........., .........., .........., .......... i .........., na način da se na istima  prekrije adresa poreznog obveznika i njegov OIB,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2016.godiniza .........., .........., .........., .......... i .........., na način da se na istima  prekrije adresa poreznog obveznika i njegov OIB, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,

- Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017.godini za .........., .........., .........., .........., .........., .........., .........., .........., .......... i .........., na način da se na istima prekrije adresa poreznog obveznika i njegov OIB, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Odobrava se .......... pravo na pristup preslici:

- Kataloga radnih mjesta (unutarnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta) trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. od 12. veljače 2016. godine,

- Tablice s popisom zaposlenih sa nazivom svakog pojedinog radnog mjesta i brojem izvršitelja,

- Popisa djelatnika trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. za isplatu prijevoza na posao i s posla,

- Dokumenta na kojem je pojašnjen način obračuna plaće, iznos naknade za godišnji odmor i božićnicu,

- Objavljenog Natječaja za rukovoditelja/icu odjela općih, pravnih i kadrovskih  poslova od 22. rujna 2017. godine,

- Programa stručnog osposobljavanja Hrvatske udruge radničkih sindikata za pravnika u županijskom uredu HURS-a,

- Odluke o visini naknade predsjedniku i članovima Nadzornog odbora Urbroj: 1/2014 od 19. ožujka 2014. godine,

- Odluke o visini naknade predsjedniku i članovima Nadzornog odbora Urbroj: 40/2016 od 5. travnja 2016. godine,

- Odluke o visini naknade predsjedniku i članovima Nadzornog odbora Urbroj: 252/2017 od 15. studenoga 2017. godine,

- JOPPD 15044 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 13. veljače 2015. godine,

- JOPPD 15299 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 26. listopada 2015. godine,

- JOPPD 16095 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 4. travnja 2016. godine,

- JOPPD 16207 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 25. srpnja 2016. godine,

- JOPPD 16342 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 7. prosinca 2016. godine,

- JOPPD 17104 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 14. travnja 2017. godine,

- JOPPD 17348 Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 14. prosinca 2017. godine,

- Tablice u kojoj su navedena imena i prezimena osoba primljenih u radni odnos kod trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. od 2014. do 2018. godine, datum i godina zaposlenja, te vrsta radnog odnosa.

4. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama .......... u dijelu koji se odnosi na dostavu podataka o osobama primljenim u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. u 2013. godini.

5. Odbijaju se zahtjevi za pristup informacijama .......... u preostalom dijelu.

6. Nalaže se trgovačkom društvu Komunalac Čepin d.o.o. da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. Urbroj: 26/2018 od 7. ožujka 2018. godine, odbijeni su zahtjevi za pristup informacijama Marka Brekala(u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. veljače 2018. godine, ponovljeni 21. veljače 2018. godine uz jedan novi zahtjev od 21. veljače 2018. godine, kojima je tražio sljedeće informacije: 1. ugovore o zakupu poslovnog prostora između trgovačkog društva Komunalac d.o.o. i bivše vlasnice objekta te sadašnje vlasnice objekta kojeg koristi trgovačko društvo na adresi u Čepinu. .........., 2. sistematizaciju radnih mjesta u trgovačkom društvu Komunalac d.o.o. (ukupan broj zaposlenih sa nazivom svakog pojedinog radnog mjesta i brojem izvršitelja), iznos plaće svakog pojedinog radnog mjesta (način obračuna plaće, iznos osnovice za obračun plaće, iznos koeficijenta za svako pojedino radno mjesto za obračun plaće, iznos eventualnih dodataka na plaću), koliko zaposlenika prima naknadu za prijevoz na posao i u kojem iznosu, isplaćuje li se zaposlenicima božićnica, uskrsnica, regres i u kojem iznosu godišnje, 3. prijem u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac d.o.o. .......... iz Čepina, 4. otkaz ugovora o radu bivšem zaposleniku trgovačkog društva Komunalac d.o.o. .......... iz Čepina, radni spor između .......... i trgovačkog društva Komunalac d.o.o. zbog otkaza ugovora o radu i presudu Općinskog suda u Osijeku, 5. iznos pojedinačne naknade predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima nadzornog odbora trgovačkog društva Komunalac d.o.o. u 2017. i 2018. godini i na koji se način isplaćuje navedena naknada (mjesečno ili po održanoj sjednici nadzornog odbora), ukupan iznos isplaćene naknade predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima nadzornog odbora trgovačkog društva Komunalac d.o.o. po godinama za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu, 6. koliko je osoba primljeno u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac d.o.o. od 2013. do 2018. uključujući i 2018. godinu, koje su to osobe (ime i prezime, mjesto prebivališta), koju je vrstu radnog odnosa imenovana primljena osoba zasnovala (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, radni odnos na neodređeno i određeno), na koje radno mjesto je pojedina imenovana osoba primljena i tijekom koje godine. Zahtjevi žalitelja su odbijeni temeljem članka23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. 

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti odbilo njegove zahtjeve zbog pogrešne primjene zakona i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno jer smatra da je kao jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljavao pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva  za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija  dolazi do  opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. Nadalje navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Također navodi kako rješenje osporava u cijelosti odnosno u dijelu u kojem se tijelo javne vlasti pogrešno poziva na odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj ističe kako žalbu izjavljuje zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer su zanemarili sljedeće činjenice: da su Komunalac d.o.o. Čepin i Urednost d.o.o. Čepin dva povezan komunalna trgovačka društva kojima je osnivač Općina Čepin, a financiraju se iz proračuna Općine Čepin, da je u oba trgovačka društva isti direktor Željko Barišić i da oba društva koriste isti prostor odnosno iznajmljeni  objekt i urede, da je zbog izmjene  Zakona o vodama tijekom 2014. godine  došlo do izdvajanja komunalne djelatnosti iz poduzeća Urednost d.o.o. i osnivanja poduzeća Komunalac  d.o.o.,  da su poduzeća samo formalnopravno razdvojena dok fizički to nisu,  da je zakonska obveza općinskog vijeća da nadzire rad  tih trgovačkih društava  koji su  korisnici  sredstava proračuna Općine Čepin kroz razne pomoći i donacije, da je u poduzeću Komunalac d.o.o. nedavno zaposlena pravnica .......... na sumnjivom natječaju koji nije bio objavljen na stranicama HZZ-a, već sam na dnu mrežne stranice poduzeća  Komunalac d.o.o., gdje se ona jedina javila na natječaj, a usporedbe radi na natječaj za  pravnika u Osnovnoj školi V. Nazor u Čepinu koji je bio  objavljen na stranicama HZZ-a javilo se 96 pravnika od toga 9 iz Čepina, da je na lokalnim izborima izabran za vijećnika u Općinskom vijeću  Općine Čepin, te da je .........., .........., načelniku Draženu Tonkovcu i direktoru Željku Barišiću poznato da je on vijećnik u Općinskom  vijeću,  te da su na sjednicama Općinskog vijeća  vijećnici  tražili odgovore na pitanja o stanju u poduzećima Urednost d.o.o. i Komunalac d.o.o. jer su došli do informacija da se poduzećima  neracionalno upravlja, da zapošljavaju osobe  putem političke korupcije, da se nepotrebno  zapošljavaju osobe na izmišljena radna mjesta, da su poduzeća prezadužena, da su počinjene malverzacije oko zakupa poslovnog prostora, te da je navedenim radnjama poduzećima pričinjena materijalna šteta, ali vijećnici na postavljena pitanja nisu dobili odgovore. Žalitelj navodi kako je dana 16. veljače 2018. godine u cilju ostvarenja ustavnog  prava na pristup informacijama kao građanin osobno podnio pet zahtjeva za pristup informacijama poduzeću Urednost d.o.o. i pet zahtjeva za pristup informacijama poduzeću Komunalac d.o.o. koje su službenici  krivo urudžbirali  pod jednim brojem 62/208 (Urednost d.o.o.) i 19/2018 (Komunalac d.o.o.) iako se radi o pet različitih zahtjeva za pristup različitim informacijama. Nadalje navodi kako je na zahtjevima naveo svoje ime i prezime, adresu stanovanja, mail adresu .........., koju koristi na poslu i mobilni telefon koji inače koristi a u vlasništvu je sindikata kojeg ima na korištenju kao regionalni sindikalni povjerenik. Ističe kako na zahtjevu nigdje nije naveo poduzeće u kojem radi, niti sindikat u kojem sudjeluje, već svoje osobno ime, prezime i adresu stanovanja, međutim da je službenica za informiranje  izvršila  provjeru njegove mail adrese  i broja telefona te je  20. veljače 2018. godine poslala mail na sve službene adrese poduzeća u kojem radi, te je u e-mailu lažno navela da je tražio podatke u ime poduzeća u kojem radi i sindikata kojeg zastupa. Nadalje ističe da ukoliko je njegov zahtjev službenici bio nejasan, ista ga je trebala nazvati ili tražiti ispravak zahtjeva slanjem e-maila samo na adresu koju koristi, a koju je ostavio u zahtjevu. Također ističe kako je na navedeni mail odgovorio dana 21. veljače 2018. godine kako zahtjeve podnosi kao vijećnik Općine Čepin u svoje osobno ime, te da je također toga dana u poduzeća Urednost d.o.o. i Komunalac d.o.o. donio nove zahtjeve u kojima je tražio iste informacije kao u prethodnima zahtjevima samo je promijenio e-mail za kontakt i izbacio broj mobitela za kontakt, uz pet zahtjeva za pristup informacijama  predao je i jedan novi zahtjev. Žalitelj navodi kako su njegovi zahtjevi odbijeni  bez opravdanih razloga, te smatra da je razlog nedavanja informacija političke prirode jer je u općinskom vijeću opozicija načelniku općine i vijećnici ..........  Nadalje navodi kako su rješenja oba poduzeća, kojima se odbijaju njegovi zahtjevi gotovo identična. Također navodi kako su mu tražene informacije potrebne za pripremu tematske sjednice općinskog vijeća o stanju u ovim poduzećima. Zaključuje kako je na tako utvrđeno činjenično stanje tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer mu nije namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, niti da opterećuje rad i redovito  funkcioniranje tijela javne vlasti, već želi ostvariti pristup  onim informacijama koje trebaju biti javne i koje su mu potrebne kako bi ostvario uvid u način rada javnih poduzeća koja se financiraju iz općinskog proračuna. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevima za pristup informacijama od16. veljače 2018. godine, odnosno ponovljenim zahtjevima od 21. veljače 2018. godine uz jedan novi zahtjev zatražio od trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. sljedeće informacije: 1. ugovore o zakupu poslovnog prostora između trgovačkog društva Komunalac d.o.o. i bivše vlasnice objekta te sadašnje vlasnice objekta kojeg koristi trgovačko društvo na adresi u Čepinu. .........., 2. sistematizaciju radnih mjesta u trgovačkom društvu Komunalac d.o.o. (ukupan broj zaposlenih sa nazivom svakog pojedinog radnog mjesta i brojem izvršitelja), iznos plaće svakog pojedinog radnog mjesta (način obračuna plaće, iznos osnovice za obračun plaće, iznos koeficijenta za svako pojedino radno mjesto za obračun plaće, iznos eventualnih dodataka na plaću), koliko zaposlenika prima naknadu za prijevoz na posao i u kojem iznosu, isplaćuje li se zaposlenicima božićnica, uskrsnica, regres i u kojem iznosu godišnje, 3. prijem u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac d.o.o. .......... iz Čepina, 4. otkaz ugovora o radu bivšem zaposleniku trgovačkog društva Komunalac d.o.o. .......... iz Čepina, radni spor između .......... i trgovačkog društva Komunalac d.o.o. zbog otkaza ugovora o radu i presudu Općinskog suda u Osijeku, 5. iznos pojedinačne naknade predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima nadzornog odbora trgovačkog društva Komunalac d.o.o. u 2017. i 2018. godini i na koji se način isplaćuje navedena naknada (mjesečno ili po održanoj sjednici nadzornog odbora), ukupan iznos isplaćene naknade predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima nadzornog odbora trgovačkog društva Komunalac d.o.o. po godinama za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu, 6. koliko je osoba primljeno u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac d.o.o. od 2013. do 2018. uključujući i 2018. godinu, koje su to osobe (ime i prezime, mjesto prebivališta), koju je vrstu radnog odnosa imenovana primljena osoba zasnovala (stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, radni odnos na neodređeno i određeno), na koje radno mjesto je pojedina imenovana osoba primljena i tijekom koje godine. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. rješenjem Urbroj: 26/2018 od 7. ožujka 2018. godine odbilo zahtjeve žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. 

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje, kao i odgovor trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. na žalbu u kojem se u bitnome navodi da je u svojih 6 zahtjeva za pristup informacijama žalitelj zatražio 12  različitih informacija od kojih  većina u sebi sadrži  upite za nekoliko različitih osoba, te da   tražene informacije  zahtijevaju  puno više od nekoliko sati rada. Ističu kako je žalitelj  podnio više povezanih zahtjeva u dva navrata: prvi puta 16. veljače 2018. godine je podnio 5 zahtjeva s kojima je trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. doveo u zabludu jer je na njima naveo službenu e-mail adresu i službeni telefon od HŽ Infrastrukture, nakon čega je pozvan da ispravi svoje zahtjeve, te drugi puta 21. veljače je zajedno s 5 ispravljenih zahtjeva podnio još jedan novi, što sveukupno čini 6 zahtjeva za  pristup informacijama. Također ističu kako je žalitelj u zadnjih 8 mjeseci u javnost iznio više netočnih informacija vezanih za trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o., te da postoji opravdana sumnja da će žalitelj  zloupotrijebiti dane mu informacije.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz pobijanog rješenja trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama zlouporaba prava na pristup informacijama. Kod ocjene da li je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama treba uzeti u obzir načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije, kao i ponašanje korisnika prava na pristup informacijama. Tako je potrebno ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija, uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Nadalje, kod zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes. Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljevi koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Zlouporabu  prava na pristup informacijama može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih. Tako korisnik pravo može ugrožavati osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže informacije. U slučajevima kada se jednim zahtjevom traži više informacije ne mora nužno značiti da je došlo do zlouporabe prava, budući je Zakonom o pravu na pristup informacijama predviđena, kao procesno rješenje, mogućnost produživanja roka za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama kada korisnik jednim zahtjevom traži više informacija.

Kod zlouporabe prava na pristup informacijama razlikujemo subjektivni i objektivni element zlouporabe. Subjektivni element zlouporabe možemo prepoznati u prvom dijelu zakonske definicije u kojem stoji „…jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama…“.Prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zlouporabe potrebno je utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebe prava. To je moguće utvrditi na način da se ispitaju određene okolnosti, primjerice da li se podnositelj zahtjeva prilikom traženja informacija služi uvredljivom, grubom, sarkastičnom ili općenito nepristojnom komunikacijom, da li iskazuje neprimjerene geste, osobne zamjerke, neutemeljene optužbe prema tijelu javne vlasti, kao i da li namjerno izaziva smetnje i otežava rad tijela javne vlasti.

Objektivni element zlouporabe možemo prepoznati u drugom dijelu zakonske definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“  Iz navedenog je razvidno da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu. Iako Zakon o pravu na pristup informacijama ne određuje koliko zahtjeva može podnijeti pojedini korisnik, objektivni kriterij obuhvaća broj i opsežnost zahtjeva, neodređenost zahtjeva, istovrsne i ponavljajuće zahtjeve, neozbiljne zahtjeve.

Imajući u vidu sve navedeno, razmotreno je dolazi li u konkretnom slučaju do zlouporabe prava i je li trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. donijelo na zakonu utemeljenu odluku o zlouporabi prava na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da je žalitelj u 2018. godini podnio ukupno 6 zahtjeva za pristup informacijama od kojih je 5 podnio dana 16. veljače 2018. godine i ponovio dana 21. veljače 2018. godine uz jedan novi zahtjev. Zahtjevi od 21. veljače 2018. godine upisani su u Upisniku o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o. za 2018. godinu pod rednim brojem 1. i urudžbirani su pod urudžbenim brojem: 28/2018.Uvidom u popunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za razdoblje 2017. i 2018. godine (do 17. rujna 2018.), utvrđeno je da je u istom navedeno da u 2017. godini nije bilo zahtjeva, a u 2018. godini 6 zahtjeva za pristup informacijama urudžbiranih kao 1 zahtjev. 

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zahtjeva koje je trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. zaprimilo u 2017. i 2018. godini, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u navedenim godinama do dana podnošenja predmetnog zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, uvidom u sadržaj žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama utvrđeno je kako žalitelj u zahtjevima traži informacije koje su od javnog interesa, informacije koji se odnose na raspolaganje javnim, proračunskim sredstvima tijela javne vlasti. Nadalje, iz sadržaja žaliteljevih zahtjeva ne proizlazi da žalitelj uvijek traži veliki broj informacija, kao niti da traži općenite informacije već konkretne informacije o temi koja ga zanima.

Uvidom u informacije koje je trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. dostavilo Povjereniku za informiranje tijekom žalbenom postupka kao dio spisa predmeta, utvrđeno je da tražene informacije sadrže određene osobne podatke.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Iz spisa predmeta razvidno je da u konkretnom slučaju trgovačko društvo Komunalac Čepin d.o.o. nije provodilo test razmjernosti i javnog interesa, stoga je u žalbenom postupku valjalo provesti isti imajući u vidu da tražene informacije sadrže osobne podatke.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Odredbom članka  7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka budući da je utvrđeno da bi se davanjem zatraženih podataka u cjelini moglo identificirati određene osobe, odnosno omogućiti pristup njihovim osobnim podacima.

U odnosu na osobne podatke kao što su OIB, JMBG, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, prebivalište, broj telefona, e-mail, broj tekućeg računa i slično,utvrđeno je bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi, a kako je to navedeno u točki 2. izreke rješenja.

U odnosu na imena i prezimena i potpise odgovornih osoba u trgovačkom društvu Komunalac Čepin d.o.o., imena i prezimena radnika trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o., iznose isplate prijevoza radnicima trgovačkog društva Komunalac Čepin d.o.o., iznose božićnica, iznose naknade za godišnji odmor, imena i prezimena najmodavaca, ime i prezime suca Općinskog suda u Osijeku,ime i prezime sutkinje predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice, te članice vijeća Županijskog suda u Rijeci, utvrđeno je da se isti u konkretnom slučaju ne štite.

Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično pa se ne mogu niti prihvatiti žalbeni navodi žalitelja kojim poziva na zaštitu javnog interesa.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7.Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1., 2., 3.i 6. izreke ovog rješenja.

U žalbenom postupku vezano za prijem u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac d.o.o. .........., utvrđeno je da je imenovana osim dokumentacije koja se tražila u objavljenom natječaju, priložila i drugu dokumentaciju za koju ne prevladava javni interes u odnosu na interes koji se štiti jer se ista ne odnosi na uvjete natječaja, kao što je potvrda fakulteta o završenom programu stručnog usavršavanja, potvrda o upisu na studij, preporuka bivšeg poslodavca, uvjerenje o završenoj edukaciji i slično. Nadalje, u žalbenom postupku vezano za mjesto prebivališta osoba primljenih u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac d.o.o. od 2013. do 2018. godine, utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 5. izreke ovog rješenja.

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Budući da u trgovačko društvo ne posjeduje informacije o osobama primljenim u radni odnos u trgovačko društvo Komunalac Čepin u 2013. godini, jer je isto osnovano 28. travnja 2014. godine upisom u registar društava Trgovačkog suda u Osijeku, pravilnom primjenom odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan