KLASA: UP/II-008-07/18-01/328
URBROJ: 401-01/04-18-19
Zagreb, 13. prosinca 2018.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe .......... iz Čepina, .........., izjavljene protiv rješenja Općine Čepin KLASA: UP/I-008-02/18-01/1, URBROJ: 2158/05-18-1 od 23. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Čepin KLASA: UP/I-008-02/18-01/1, URBROJ: 2158/05-18-1 od 23. ožujka 2018. godine.
2. Odobrava se .......... pravo na pristup preslici:
- Odluke o isplati uskrsnice KLASA: 080-01/13-01/30, URBROJ: 2158/05-13-1 od 15. ožujka 2013. godine,
- Odluke o isplati regresa za korištenje godišnjeg odmora KLASA:080-01/13-01/102, URBROJ:2158/05-13-1 od 16. srpnja 2013. godine,
- Odluke o isplati prigodne nagrade KLASA: 080-01/13-01/208, URBROJ: 2158/05-13-1 od 23. prosinca 2013. godine,
- Kartice konta 31212 – Nagrade (uskrsnica) za 2015. godinu.
- Djelomično se odobrava .......... pravo na pristup preslici:
- Obračuna prijevoza u 2018. godini, na način da se na obračunu prekriju podaci o OIB-u pojedinog zaposlenika,te se u tom dijelu zahtjev za dopunu ili ispravak informacije odbija,
- Obračuna uskrsnice za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu, na način da se na obračunu prekriju podaci o OIB-u pojedinog zaposlenika, te se u tom dijelu zahtjev za dopunu ili ispravak informacije odbija,
- Obračuna božićnice za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu na način da se u tablici obračuna osim imena i prezimena pojedinog zaposlenika i iznosa osnove, prekriju svi podaci navedeni od rednog broja 1. do rednog broja 12. te se u tim dijelovima zahtjev za dopunu ili ispravak informacije odbija,
- Obračuna regresa za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu,na način da se u tablici obračuna osim imena i prezimena pojedinog zaposlenika i iznosa osnove, prekriju svi podaci navedeni od rednog broja 1. do rednog broja 12. te se u tim dijelovima zahtjev za dopunu ili ispravak informacije odbija.
3. Odbija se zahtjev za dopunu ili ispravak informacije u dijelu koji se odnosi na dostavu informacija koliki je jedinični iznos koji je Općina Čepin isplatila zaposlenicima po djetetu sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora u povodu sv. Nikole.
4. Nalaže se Općini Čepin da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općine Čepin KLASA: UP/I-008-02/18-01/1, URBROJ: 2158/05-18-1 od 23. ožujka 2018. godine, odbijen je zahtjev za dopunu ili ispravak informacije .......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. ožujka 2018. godine,temeljem članka23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je Općina Čepin suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbila njegov zahtjev jer smatra da je žalitelj očito zloupotrebljavao pravo na pristup informacijama. Nadalje navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno ostvarenje zakonskog prava na pristup informacijama, te da rješenje osporava u cijelosti, odnosno u dijelu u kojem se tijelo javne vlasti pogrešno poziva na odredbe članka 23. stavka 5. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama pa sukladno članku 25. Zakona o pravu na pristup informacijama u zakonskom roku izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja izbog pogrešne primjene zakona. također navodi kako je Općina Čepin nepotpuno utvrdio činjenično stanje iz razloga jer su zanemarili sljedeće činjenice: da je dana 16. veljače 2018. podnio zahtjev za pristup informaciji kojim je zatražio dostavu informacije u elektronskom obliku: 1) pojedinačni iznos (visina) božićnice, i eventualnog regresa - naknade za godišnji odmor i uskrsnice koja je djelatnicima općine isplaćena u godinama od 2013. do 2018. 2) koliko zaposlenika općine se isplaćuje naknada za prijevoz i koliko iznosi pojedinačna naknada za prijevoz i 3) koliko zaposlenika općine živi na području Općine Čepin, a koliko ih putuje na posao s područja drugih općina ili gradova, a budući da je5. ožujka 2018. putem e-maila zaprimio odgovor tijela javne vlasti u kojem nije bila ona informacija koju sam zatražio, sukladno odredbi članka 24. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelu vlasti sam podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije. Žalitelj napominje kako je kao vijećnik u općinskom vijeću Općine Čepin izabran s liste Mosta, tražio odgovore na ove informacije međutim nije ih dobio pa je bio primoran zatražiti informacije sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Smatra kako mu se zbog političkih razloga izbjegava dostaviti tražene informacije iako je u zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije precizirao da ne traži informacije koje bi potpadale pod Zakon o zaštiti osobnih podataka, što je iz zahtjeva i vidljivo jer je tražio visinu isplaćene božićnice, regresa, putnog troška, dara za djecu koja je isplaćena po zaposleniku. Žalitelj navodi kako je na tako utvrđeno činjenično stanje Općina Čepin pogrešno primijenila Zakon o pravu na pristup informacijama jer mu nije namjera da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, niti da opterećujem rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti, već želi samo ostvariti pristup onim informacijama koje trebaju biti javne i koje su mu potrebne kako bi ostvario uvid u način rada općinske uprave. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 16. veljače 2018. godine zatražio od Općine Čepin dostavu sljedećih informacija: „1. pojedinačni iznos (visina) božićnice, i eventualnog regresa - naknade za godišnji odmor i uskrsnice koja je djelatnicima općine isplaćena u godinama od 2013. do 2018., 2. koliko zaposlenika općine se isplaćuje naknada za prijevoz i koliko iznosi pojedinačna naknada za prijevoz, 3. koliko zaposlenika općine živi na području Općine Čepin, a koliko ih putuje na posao s područja drugih općina ili gradova. Nadalje je utvrđeno da je Općina Čepin putem elektroničke pošte dana 5. ožujka 2018. godine vezano za zahtjev žalitelja u pogledu pojedinačnog iznosa (visine) božićnice i eventualnog regresa-naknade za godišnji odmor i uskrsnice koja je djelatnicima isplaćena od 2013. do 2018., žalitelja uputila na Kolektivni ugovor kojim su utvrđene visine božićnice i regresa, a koji je objavljen na linku: http://www.cepin.hr/images/docSluzbeni _glasnik _opcine _cepin _08 _2014.pdf, dok je za uskrsnice Općina Čepin navela da se iste isplaćuju sukladno Pravilniku o poreznu na dohodak. U navedenom odgovoru žalitelju Općina Čepin je navela kako krajnji iznosi božićnice,eventualnog regresa-naknade za godišnji odmor i uskrsnice pojedinog zaposlenika, nakon što su u obračun uključene osobne korekcije, predstavljaju osobni podatak te bi za daljnju obradu bila potrebna zakonska utemeljenost ili privola zaposlenika. Vezano za zahtjev žalitelja o broju zaposlenika kojima se isplaćuje naknada za prijevoz i iznos pojedinačne naknade, žalitelj je upućen na Kolektivni ugovor. Nadalje, vezano za zahtjev žalitelja kojim traži broj zaposlenika koji živi na području Općine Čepin, te broj zaposlenika koji putuje na posao s područja drugih općina ili gradova, žalitelju je odgovoreno kako 13 zaposlenika živi na području Općine, a 3 ih putuje na posao s područja drugih općina ili gradova.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je dana 8. ožujka 2018. godine žalitelj podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije u kojem u bitnome navodi kako je dana 5. ožujka 2018. godine od Općine Čepin zaprimio informaciju koja nije ona koju je zatražio. Nadalje pojašnjava kako u odgovoru nije dobio tražene informacije već je u cilju nedostavljanja točne i potpune informacije upućen na Kolektivni ugovor, kao i na Pravilnik o porezu na dohodak. Napominje kako je Općina Čepin odbila ustupiti tražene informacije pogrešno se pozivajući na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka, kao i da on nije u zahtjevu tražio koliko je poimenice svakom zaposleniku isplaćena neto božićnica, regres i uskrsnica, već koliki je pojedinačni iznos božićnice, regresa i uskrsnice isplaćen po zaposleniku od 2013. do 2018. godine odnosno koliko je zasebno godišnje iznosila božićnica, koliko uskrsnica, a koliko regres koji su isplaćeni po zaposleniku. Također navodi kako ga je vezano za upit o broju zaposlenika kojima se isplaćuje naknada za prijevoz i koliko iznosi pojedinačna naknada za prijevoz Općina Čepin uputila na Kolektivni ugovor u kojem nigdje to ne piše. U svom zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije žalitelj navodi kako je jedini potpun, a nada se i točan odgovor dobio na pitanje koliko zaposlenika živi na području Općine, a koliko ih putuje na posao s područja drugih općina ili gradova. Također u zahtjevu traži da mu se dostavi točna i potpuna informacija koliki je jedinični iznos koji je Općina Čepin isplatila zaposlenicima po djetetu sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora u povodu sv. Nikole.
Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno kako je Općina Čepin o žaliteljevom zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije donijela rješenje KLASA: UP/I-008-02/18-01/1, URBROJ: 2158/05-18-1 od 23. ožujka 2018. godine, kojim je odbila zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja Općine Čepin razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zlouporaba prava na pristup informacijama.
Kod ocjene da li je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama treba uzeti u obzir načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije, kao i ponašanje korisnika prava na pristup informacijama. Tako je potrebno ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija, uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Nadalje, kod zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes. Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljevi koji se žele postići podnošenjem zahtjeva.
Zlouporabu prava na pristup informacijama može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih. Tako korisnik pravo može ugrožavati osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže informacije. U slučajevima kada se jednim zahtjevom traži više informacije ne mora nužno značiti da je došlo do zlouporabe prava, budući je Zakonom o pravu na pristup informacijama predviđena, kao procesno rješenje, mogućnost produživanja roka za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama kada korisnik jednim zahtjevom traži više informacija.
Kod zlouporabe prava na pristup informacijama razlikujemo subjektivni i objektivni element zlouporabe.
Subjektivni element zlouporabe možemo prepoznati u prvom dijelu zakonske definicije u kojem stoji „…jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama…“. Prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zlouporabe potrebno je utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebe prava. To je moguće utvrditi na način da se ispitaju određene okolnosti, primjerice da li se podnositelj zahtjeva prilikom traženja informacija služi uvredljivom, grubom, sarkastičnom ili općenito nepristojnom komunikacijom, da li iskazuje neprimjerene geste, osobne zamjerke, neutemeljene optužbe prema tijelu javne vlasti, kao i da li namjerno izaziva smetnje i otežava rad tijela javne vlasti.
Objektivni element zlouporabe možemo prepoznati u drugom dijelu zakonske definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“ Iz navedenog je razvidno da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu. Iako Zakon o pravu na pristup informacijama ne određuje koliko zahtjeva može podnijeti pojedini korisnik, objektivni kriterij obuhvaća broj i opsežnost zahtjeva, neodređenost zahtjeva, istovrsne i ponavljajuće zahtjeve, neozbiljne zahtjeve.
Imajući u vidu sve navedeno, razmotreno je dolazi li u konkretnom slučaju do zlouporabe prava i je li Općina Čepin donijela na zakonu utemeljenu odluku o zlouporabi prava na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje zatražio je od Općine Čepin dostavu svih zahtjeva za pristup informacijama žalitelja zaprimljenih u 2018. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.
Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Opčine Čepin za 2018. godinu utvrđeno je da isti sadrži ukupno 5 zahtjeva za pristup informacijama, da su isti podneseni od strane žalitelja i da su svi zaprimljeni dana 16. veljače 2018. godine. Nadalje, uvidom u popunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za 2018. godinu (od 1. siječnja do 24. travnja 2018.) utvrđeno je da je u prethodnoj kalendarskoj godini bilo ukupno 8 zahtjeva za pristup informacijama, a u tekućoj godini do dana ispunjavanja Upitnika bilo je ukupno 5 zahtjeva za pristup informacijama.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zahtjeva koje je Općina Čepin zaprimila u protekloj te u 2018. godini do dana podnošenja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, činjenicu da žalitelj u 2018. godini prije dana podnošenja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama za koji je dana 8. ožujka 2018. godine zatražena dopuna ili ispravak nije podnio niti jedan zahtjev za pristup informacijama, već je na dan podnošenja predmetnog zahtjeva podnio ukupno 5 zahtjeva za pristup informacijama, te uzevši u obzir informacije koje je žalitelj u istima zatražio,u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, uvidom u sadržaj žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama utvrđeno je kako žalitelj u zahtjevima traži informacije koje su od javnog interesa, informacije koji se odnose na raspolaganje javnim, proračunskim sredstvima tijela javne vlasti pa je tako primjerice tražio pojedinačne iznose koje je iz proračuna Općina Čepin isplatila tvrtkama i obrtima za usluge medijskog oglašavanja, ukupan iznos koji su građani uplatili Općini Čepin za legalizaciju objekata, kao i na što su potrošena uplaćena sredstva i slično.
U žalbenom postupku utvrđeno je kako je Općina Čepin prilikom rješavanja zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje, te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenila odredbu materijalnog prava. Naime, Općina Čepin u osporenom rješenju nije dokazala namjeru žalitelja da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a niti je iz sadržaja žaliteljevih zahtjeva vidljiva namjera da ometa redovan rad i normalno funkcioniranje navedenog tijela javne vlasti. Žaliteljevi zahtjevi su određeni, nisu neozbiljni, ne sadrže uvredljive, vulgarne, nepristojne ili na drugi način neprihvatljive izraze te ne ugrožavaju ostvarivanje prava drugih građana.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da iste sadrže osobne podatke zaposlenika Općine Čepin.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Odredbom članka 7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka potrebno je naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Budući da je u žalbenom postupku utvrđeno da bi se davanjem zatraženih podataka u cjelini moglo identificirati određene osobe, odnosno omogućiti pristup njihovim osobnim podacima., razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka.
U odnosu na OIB zaposlenika, kao i na iznose pojedinih doprinosa, poreza, prireza i drugih faktora koji utječu na izračun neto isplate, u žalbenom postupku utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi.
Vezano za podatke koji se zaštićuju, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Nadalje, u odnosu na imena i prezimena zaposlenika Općine Čepin, neto iznose isplate prijevoza po pojedinom zaposleniku, neto iznose isplate uskrsnica po pojedinom zaposleniku, osnove za isplatu božićnica po pojedinom zaposleniku, utvrđeno je da se isti u konkretnom slučaju ne štite. Imena i prezimena zaposlenika Općine Čepin se ne štite jer se radi o osobama zaposlenima u tijelu javne vlasti, plaćeni su iz proračuna i djeluju u javom interesu, stoga su i njihova imena i prezimena javno dostupan podatak.
Podaci kao što su ukupni doprinosi, ukupni prirezi i porezi, ukupne neto isplate odnosno ukupan trošak isplatitelja trebaju biti javno dostupni jer u odnosu na iste ne postoji ograničenje iz Zakona o pravu na pristup informacijama i radi se o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim kada informacija predstavlja klasificirani podatak.
Budući da je žalitelj u zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije izričito naveo kako on u zahtjevu od 16. veljače 2018. godine nije tražio koliko je poimenice svakom zaposleniku isplaćena neto božićnica, regres i uskrsnica, već koliki je pojedinačni iznos božićnice, regresa i uskrsnice isplaćen po zaposleniku od 2013. do 2018. godine odnosno koliko je zasebno godišnje iznosila božićnica, koliko uskrsnica, a koliko regres koji su isplaćeni po zaposleniku, kod rješavanja žaliteljeve žalbe navedeno se uzelo u obzir.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7.Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
Člankom 24. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna može zahtijevati njezin ispravak odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.
U žalbenom postupku utvrđeno je da žalitelj u zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije od 8. ožujka 2018. godine traži i informaciju koju nije tražio u svom zahtjevu za pristup informacijama od 16. veljače 2018. godine (informacija o iznosu koji je Općina Čepin isplatila zaposlenicima po djetetu sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora u povodu sv. Nikole) te se ista ne može smatrati niti ispravkom niti dopunom pružene informacije. Stoga je taj dio žaliteljevog zahtjeva za dopunom ili ispravkom bilo potrebno odbiti, te je riješeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.
Napominje se kako ovo rješenje ne sprječava žalitelja da postavi novi zahtjev za pristup informacijama kojim će od Općine Čepin tražiti informaciju o iznosu koji je Općina Čepin isplatila zaposlenicima po djetetu sukladno članku 59. Kolektivnog ugovora u povodu sv. Nikole.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan